Jezični savjetnik (3. izdanje)

[leirouh]

Shain kaže:

svad + ja - jotacija
orah + jast - jotacija
knjig + jar - jotacija
gost + ba - ispadanje suglasnika [t], nakon toga asimilacija po zvučnosti
kus + nja - asimilacija po mjestu izgovora (od glagola kusiti, kao nošnja od nositi)

Vjerojatnije je da je kušnja od kušati (kao potrošnja od potrošiti), pa onda nema glasovnih promjena osim dalekih praslavenskih, ali čini mi se da one nisu u pitanju.

oko ovoga se kroatisti ne slažu. neki bi rekli i da je orašast i knjižar palatalizacija, sufiks -ar/-ast. jer kako bi objasnio onda riječi poput riječi čuvar? da je sufiks -jar, a ne -ar, bio bi čuvljar, zar ne?

[MadLukeM]

To je književnost koju nazivamo baroknom.
To je književnost koju nazivljemo baroknom.

Primijetio sam da ljudi koriste ova dva načina, zanima me zašto i otkuda postoji ovaj drugi način, je li uopće standardan (pronalazio sam ga i u literaturama)?

[tome]

tome kaže:

Imamo sintaksu nekog jezika koju možemo skicirati nekakvim dijagramom. Koga zanima, mislim na ovo:

- http://en.wikipedia.org/wiki/Syntax_diagram

Zašto onda vidim da se takvi dijagrami /syntax diagram/ nazivaju "sintaktičkim dijagramima", a ne "sintaksnim dijagramima"?

Ja bih "sintaktičkim dijagramom" zvao neki dijagram koji je crtan po nekim pravilima, po nekakvoj "sintaksi za crtanje dijagrama", ma što taj dijagram, opet, prikazivao.

Međutim, sinteksnim bih dijagramom zvao dijagram koji opisuje, kojim je specificirana neka sintaksa. To, naravno, ne znači da se i pri samom načinu crtanja dijagrama nismo vodili određenom sintaksom - sintaksom koja govori kako se crtama povezuju simboli dijagrama, ali ta pravila su uvijek ista i svi se sintaksni dijagrami crtaju po istim pravilima, iako oni sami prikazuju različite sintakse.

Eh, da: i zašto onda i na engleskom nije "syntactic diagram"?

Odgovor iz davnine: Branka Tafra, Jezikoslovna razdvojba, Matica hrvatska, Zagreb, 1995., str. 199.:

(18) Uvjetom sinonimičnosti riječi jest njihovo semantičko podudaranje i mogućnost upotrebe jedne riječi (sinonima) umjesto druge. Apsolutni ili pravi sinonimi bile bi riječi koje se podudaraju i po značenju i po upotrebi ... Takvi bi se sinonimi mogli naći među riječima sa istim korijenom (sintaksni, sintaktički, sintaksički), paralelnim terminima, od kojih je obično jedan strani a drugi domaći (konsonant, suglasnik), riječima u prenesenom značenju (srce, duša: Boli me srce/duša), ili pak na frazeološkom planu (dobro, kao bubreg u loju; tratiti vrijeme, krasti bogu dane)

[Lee Champa]

Slušam tituliranje u Plesu sa zvijezdama!
Gospođa Milka, pa gospodin x, gospodin y........sve vlastita imena!
Nekad sam učio da tadašnji drug nikad nije išao uz ime ili nadimak - samo uz prezime.
Kako je to danas?

[tome]

Lee Champa kaže:

Nekad sam učio da tadašnji drug nikad nije išao uz ime ili nadimak - samo uz prezime.

To vjerojatno zato što je drug Tito ipak bio jedan i jedini!

Mislim da je to više pitanje bontona, nego pravopisa... IMHO, "gospodin" ili "gospođa" uz ime je polu-formalno, razgovorno i, ovisno o situaciji, folirantski. Ali vjerojatno nepristojno izvan takve "folirantske" situacije, jer smisao tog naziva je ljubaznost, uvažavanje osobnosti.

[Shain]

leirouh kaže:

oko ovoga se kroatisti ne slažu.

1. neki bi rekli i da je orašast i knjižar palatalizacija, sufiks -ar/-ast.

2. jer kako bi objasnio onda riječi poput riječi čuvar? da je sufiks -jar, a ne -ar, bio bi čuvljar, zar ne?

Slažu se.

1. Palatalizacija se događala ispred mekog poluglasa, koji je prešao u nepostojano "a":

- mrak - mračak
- prah - prašak
- briga - brižan
- kruh - krušac.

Sufiksi -ar i -ast nisu imali meki poluglas na mjestu [a].

2. Razlika je između sufiksa -ar i -jar. U riječima čuvar, pekar, kuhar i sl. sufiks je -ar, a ispred [a] se ne palatalizira i ne jotira.

[leirouh]

Shain kaže:

koji je prešao u nepostojano "a":

ne slažu se ni oko toga

*markovićeva škola*

[Shain]

tome kaže:

Imamo sintaksu nekog jezika koju možemo skicirati nekakvim dijagramom.

- http://en.wikipedia.org/wiki/Syntax_diagram

Zašto onda vidim da se takvi dijagrami /syntax diagram/ nazivaju "sintaktičkim dijagramima", a ne "sintaksnim dijagramima"? Ja bih "sintaktičkim dijagramom" zvao neki dijagram koji je crtan po nekim pravilima, po nekakvoj "sintaksi za crtanje dijagrama", ma što taj dijagram, opet, prikazivao.

Međutim, sinteksnim bih dijagramom zvao dijagram koji opisuje, kojim je specificirana neka sintaksa.

Standardno je sintaktički, sintaktični i sintaksni, a supstandardno sintaksički.

Ovo što pišeš ima logiku, ali, koliko znam, ta semantička razlika u stručnom jeziku ne postoji. "Sintaksa crtanja dijagrama" nije standardan termin.

Što se oblika tiče, postoji kolebanje između sintaktički, sintaktični i sintaksni. Npr. za R. Simeona prednost ima sintaksni, za Ž. Bujasa sintaktični, a najčešće je u upotrebi sintaktički.

[MadLukeM]

MadLukeM kaže:

To je književnost koju nazivamo baroknom.
To je književnost koju nazivljemo baroknom.

Primijetio sam da ljudi koriste ova dva načina, zanima me zašto i otkuda postoji ovaj drugi način, je li uopće standardan (pronalazio sam ga i u literaturama)?

Ovo me stvarno zanima, ali čini mi se da nitko nije uočio. Eto, pa da ponovim.

[buditedobro]

MadLukeM kaže:

Ovo me stvarno zanima, ali čini mi se da nitko nije uočio. Eto, pa da ponovim.

Usporedi naziv i nazivlje (možeš to vidjeti na hrvatskom jezičnom portalu) i bit će ti jasno da je u tvojem primjeru "nazivljemo" neadekvatno jer dolazi od naziv, a ne od nazivlje.

[retsam]

buditedobro kaže:

Usporedi naziv i nazivlje (možeš to vidjeti na hrvatskom jezičnom portalu) i bit će ti jasno da je u tvojem primjeru "nazivljemo" neadekvatno jer dolazi od naziv, a ne od nazivlje.

Nazivlje je zbirna imenica i tvori se kao i većina zbirnih imenica, sufiksom -je. Liješće, brodovlje, nazivlje, dvotočje itd. To nema veze s prezentskim nastavcima. Nazivati nastaje alomorfizacijom osnovnoga morfema prezentske osnove i dodavanjem -ati; osnovni se morfem alomorfizira i od nazvati dobijemo nazivati, nesvršeni glagol koji pripada petoj vrsti. Neki glagoli pete vrste mogu pripadati i prvomu i drugomu razredu, daklem sipam - sipljem, šetam - šećem, gibam - gibljem, uzimam - uzimljem, nazivam - nazivljem itd. Prema tomu, oba su oblika ispravna. Ono što je zanimljivo jest to da glagol pomagati ima prezentske nastavke koji pripadaju II. razredu, ali zapovjedni način (obično u nekoj nevolji) je pomagaj.

[MadLukeM]

retsam kaže:

Nazivlje je zbirna imenica i tvori se kao i većina zbirnih imenica, sufiksom -je. Liješće, brodovlje, nazivlje, dvotočje itd. To nema veze s prezentskim nastavcima. Nazivati nastaje alomorfizacijom osnovnoga morfema prezentske osnove i dodavanjem -ati; osnovni se morfem alomorfizira i od nazvati dobijemo nazivati, nesvršeni glagol koji pripada petoj vrsti. Neki glagoli pete vrste mogu pripadati i prvomu i drugomu razredu, daklem sipam - sipljem, šetam - šećem, gibam - gibljem, uzimam - uzimljem, nazivam - nazivljem itd. Prema tomu, oba su oblika ispravna. Ono što je zanimljivo jest to da glagol pomagati ima prezentske nastavke koji pripadaju II. razredu, ali zapovjedni način (obično u nekoj nevolji) je pomagaj.

Hvala!

[goredolje]

1. Je li bolje reći

Nakon kvara uređaj ima grešku
ili
Nakon kvara uređaj ima pogrešku


2. O razlici između shvatiti i tumačiti.

Shvaćamo nekoga ili nešto, a tumačimo nekome. Npr. Osoba B slušala je osobu A i tumačila osobi C onako kako je shvatila osobu A.

Je li ovo ispravno tumačenje razlike između shvatiti i tumačiti?

[Shain]

goredolje kaže:

1. Je li bolje reći:

Nakon kvara uređaj ima grešku
ili
Nakon kvara uređaj ima pogrešku?

2. O razlici između shvatiti i tumačiti.

Shvaćamo nekoga ili nešto, a tumačimo nekome. Npr. Osoba B slušala je osobu A i tumačila osobi C onako kako je shvatila osobu A.

Je li ovo ispravno tumačenje razlike između shvatiti i tumačiti?

1. Za uređaje je običnije reći da imaju grešku. - Pogreška je češća kad se radi o pisanju, zaključivanju, primjeni i sl.

2. To nisu isti i istovremeni procesi. Najprije se shvati pa se onda tumači. Shvatiti i tumačiti može se "nekoga ili nešto", a tumačiti se može i "nekome".

[goredolje]

Shain kaže:

1. Za uređaje je običnije reći da imaju grešku. - Pogreška je češća kad se radi o pisanju, zaključivanju, primjeni i sl.

Aha. To je razlikovanje po uobičajenoj upotrebi.

Postoji li razlikovanje po značenju?
Npr.
tjerati-potjerati,
pustiti-popustiti,
griješiti-pogriješiti.
Može li se reći da predmetak po naglašava trenutnost?

[Latinos]

goredolje kaže:

Aha. To je razlikovanje po uobičajenoj upotrebi.

Postoji li razlikovanje po značenju?
Npr.
tjerati-potjerati,
pustiti-popustiti,
griješiti-pogriješiti.
Može li se reći da predmetak po naglašava trenutnost?

Predmetak u ovom slučaju određuje glagolski vid: tjerati-nesvršeni, potjerati-svršeni, itd.

[Urbanna]

Kako glase umanjenica i uvećanica za imenicu kolo?

Hvala!

[katjes]

reklama znamo što je.
reklamacija isto tako znamo što je.
e sad: glagol reklamirati; u kojem smislu je ispravno koristiti taj glagol?

[Urbanna]

katjes kaže:

reklama znamo što je.
reklamacija isto tako znamo što je.
e sad: glagol reklamirati; u kojem smislu je ispravno koristiti taj glagol?

U oba smisla, a glagol ima različito značenje ovisno o kontekstu.

[HawkStr]

Urbanna kaže:

Kako glase umanjenica i uvećanica za imenicu kolo?

Hvala!

Što bi jezikoslovci rekli o 'kolce' kao umanjenjica i 'kolište' možda kao uvećanica... samo prijedlog dajem inače ne znam