Narodni običaji, nošnja, kultura: poruka tko smo

Genetika i arheologija mogu dosta pomoći, otkriti davno zagubljeno znanje o prošlosti, no nešto je preživjelo s koljena na koljeno sve do naših dana: narodni običaji, nošnja, kultura.

Kažu neki da je nošnja Zagore i Like ilirskog porijekla. A opet neki kažu da djelovi nošnje podsjećaju na nošnje u nekim krajevima Afganistana. Govore da riječ ganga potječe od ilirske riječi za pjesmu kanga.

Kape nošene po našim krajevima me podsjećaju na kape koje su nosili rimski vojnici (vlastela također) u 4. i 5. stoljeću. Kao primjer mogu poslužiti kipovi augusta i cezara što su nekoć stajali na stranama Zlatnih vrata Dioklecijanove palače.

Na jednoj ilustraciji vidjeh Avara spletene kose, ala indian style. Je li ta ilustracija trebala prikazati tipičnog Avara i jesu li oni pleli kosu, ne znam. Samo znam da je u našem narodu i među muškima i među ženama bilo široko rasprostranjeno pletenje kose. Jesu li Iliri, Slaveni pleli kosu?

U Zagori brzometnu igru "bacanja" prstiju i pogađanja brojeva zovu mora, dok se u primorju zove šije-šete. Interesantno je da se ista igra u romanskim vremenima zvala mora. Tko zna, možda su igra i naziv došli u venecijanskim vremenima, no ako se ustanovi da je ona ustvari nasljeđe staro dvije tisuće godina, bila bi to vrlo vrijedna činjenica, pravo malo blago.

Koliko se naoko sitne stvari kao što su potvrdni i odrječni pokreti glavom mogu usjeći duboko: u Italiji granica različitih pokreta prolazi točno gdje su nekoć bile granice grčkih kolonija.

Otkrijmo tko smo preko našeg narodnog naslijeđa!

[Zavelim]

Basta kaže:
Govore da riječ ganga potječe od ilirske riječi za pjesmu kanga.

Po svoj prilici ganga ipak nema veze sa ilirskim riječima već virovali ili ne sa engleskom riječi gang u značenju družine, klape ljudi (onih koji pjevaju).

Bez zezancije.

Na jednoj ilustraciji vidjeh Avara spletene kose, ala indian style. Je li ta ilustracija trebala prikazati tipičnog Avara i jesu li oni pleli kosu, ne znam. Samo znam da je u našem narodu i među muškima i među ženama bilo široko rasprostranjeno pletenje kose. Jesu li Iliri, Slaveni pleli kosu?

Ovo je zanimljiva konstatacija. Muški stanovnci Zagore i Hercegovine su do prije stotinjak i koju godinu ljubomorno čuvali svoj dugački perčin i brk (brade su obavezno brijali i kosu nad čelom). Ne znam odakle ta tradicija.

U Zagori brzometnu igru "bacanja" prstiju i pogađanja brojeva zovu mora, dok se u primorju zove šije-šete. Interesantno je da se ista igra u romanskim vremenima zvala mora. Tko zna, možda su igra i naziv došli u venecijanskim vremenima, no ako se ustanovi da je ona ustvari nasljeđe staro dvije tisuće godina, bila bi to vrlo vrijedna činjenica, pravo malo blago.

U Imotskom se ova igra zove šijavica i čim se prijeđe u Hercegovinu više se ne igra. Zato mislim da je to ipak recentnija pojava vezana s Talijanima. Trebalo bi vidjeti i koji je izvor samih naziva brojeva, da li balkanskoromanski ili talijanski.

do, tre, kvatro, cinkve, šije, šete, oto, nove, tuti

Otkrijmo tko smo preko našeg narodnog naslijeđa!

Svaka čast na izboru teme.

[Zavelim]

No stvari koje su sigurno autohtone su:

- spremanje jela na kominu ispod peke (sača) pod pepelom i žarom

- vertikalni i dosta primitivni tkalački stan

- okrugla crvena kapa s resama čiji je metalni ekvivalent pronađen na starim japodskim nalazištima u Lici

- sam način pjevanja u stilu tijesnih intervala (na sekundu) iz kojeg se iznjedrila i ganga

- igranje kola bez glazbe

- simboli poput zvijezde (sunca?) i polumjeseca na stećcima, poljičkoj zastavi te prvom hrvatskom novcu, čak i svastike koja je dosta česta

- tatuiranje kod bosanskih, hercegovačkih i dalmatinskih (zagora) Hrvata

...

sigurno ima još toga samo mi ne pada na pamet

recimo trebalo bi viditi i koliko je bilo rasprostranjeno nošenje nakurnjaka ako znata što je to

[Zavelim]

KULTURA ODIJEVANJA
PRASTARI ZIMSKI ODJEVNI PREDMET POSTAO UNIKATNI SUVENIR
Original made in Kupres:
nakurnjak za spasit život

Gledanje na kupreški odjevni predmet, jedinstven u umjerenom europskom pojasu, koji se zove, da prostite, nakurnjak, prepuno je predrasuda. A zapravo se radilo o pukoj zaštiti biološke reprodukcije. Žene bi pri pletivu govorile: "Kuma moja, da je život uščuvat." I nisu raspravljale o veličinama, nego o kvaliteti vune i gustoći pletiva

Piše Petar MILOŠ


Ako se ovih ledenih dana itko smrzava, onda su to stanovnici tople Hercegovine. Što južnije, to hladnije. Nisu tomu razlog niske vanjske temperature zraka, nego niske kućne temperature, pa je npr. daleko toplije u kupreškim kućama nego u mostarskim, ljubuškim, neumskim.
U mediteranskoj se Hercegovini jednostavno ljudi slabo pripreme za zimu, računajući da je kod njih ionako toplo. Pa kad sam neki dan došao posjetiti prijatelja u Mostar, zatekao sam u dnevnoj sobi čeljad umotanu u deke, bunde i ostale zimske pokrivače.


Legende o veličini

Hercegovci o svemu tomu moraju razmišljati i sukladno djelovati. I dosta dobro sve to rade, osim što slabo griju kuće. Za razliku od Kuprešaka koji se zimi vesele upravo zbog hladnoće. Kud ćeš veće sreće kao ući u toplu kuću izvana gdje grane pucaju od hladnoće?
Da i klima pravi ljude i njihovo ponašanje, svjedoči i kupreški odjevni predmet, jedinstven u umjerenom europskom pojasu, a koji se zove, da prostite, nakurnjak. Danas ga zbog poplave svakovrsnih odjevnih predmeta ni u Kupresu nema osim možda u kakvoj škrinji, ali je nekada nakurnjak bio obavezan sastavni dio curskog ruha na Kupreškoj visoravni.
Tada nije bilo muških gaća, nego su se nosile tkane čakšire kroz čije je džepove puhao propuh. Zato bi se moglo kazati da su Kuprešaci izumili gaće u ovom dijelu Europe.
O nakurnjacima se posljednjih godina ispredaju legende, pa se često pretjeruje i u njihovoj veličini. Kao, cure su mjeru uzimale po ruci. No, jedna mi kupreška baka nedavno veli da su bili dosta plitki.
I odmah mi je bilo sve jasno. Kako su žene mudrije od muškaraca, tako su se dosjetile plesti male nakurnjake kako ne bi veličinom šokirale buduće muževe i tako im stvarale komplekse.
To samo znači da je današnje gledanje na taj odjevni predmet prepuno predrasuda i mitologije. A zapravo se radilo o pukoj zaštiti biološke reprodukcije.
Pa se i nježnik u to vrijeme zvao "život", a žene bi pri pletivu govorile: "Kuma moja, da je život uščuvat." I nisu raspravljale o veličinama i brojevima, nego o kvaliteti vune i nabijanju žica, tj. gustoći pletiva.

Procvat suvenira

Zato bi se sada Kuprešacima, koji nakurnjake prodaju kao suvenire, moglo preporučiti da će prodaja biti bolja ako su manji. A Hercegovcima da češće ubace u peć suk drveta, jer će im biti toplije.
A u toploj sobi čovjek sa sebe zbaci svu odjeću.

[krazykat]

Basta kaže:

U Zagori brzometnu igru "bacanja" prstiju i pogađanja brojeva zovu mora, dok se u primorju zove šije-šete. Interesantno je da se ista igra u romanskim vremenima zvala mora. Tko zna, možda su igra i naziv došli u venecijanskim vremenima, no ako se ustanovi da je ona ustvari nasljeđe staro dvije tisuće godina, bila bi to vrlo vrijedna činjenica, pravo malo blago.

Otkrijmo tko smo preko našeg narodnog naslijeđa!

Odlicna tema, vidi se kako su se kulture mjesale i obogacivale, sto je mnogo interesantnije nego uskogrudni nacionalizam koji zatupljuje.
Mura, la mourre, (francuska) mora (corsica) Igra je prastara, varijante se nalaze jos na freskama egipatskih piramida. Faraoni su je igrali !

[Zavelim]

Odlicna tema, vidi se kako su se kulture mjesale i obogacivale, sto je mnogo interesantnije nego uskogrudni nacionalizam koji zatupljuje.

Tako je, ko šljivi uskogrudnost i cure sitni sisa. Živo širokogrudni, plećati nacionalizam koji nadahnjuje.

Još i kada šeće i plećima kreće, ni hodžin mi zapis više pomoć neće...

[krazykat]

jedan nula za tebe, Zavelim, sam se ti rugaj, ali
ko se posljednji smije.... (intanto si me zabavio u ove sitne ure)

(E, a u ciju kulturnu bastinu spada recimo Santiceva Emina ? narocito u muzickom aranzmanu ?
E, a ko zna nesto o narodnom melosu ? Imamo li kakvog muzikologa na forumu ?

[Zavelim]

E, a u ciju kulturnu bastinu spada recimo Santiceva Emina ? narocito u muzickom aranzmanu ?

Da u koju, pa u hrvatsku i to onu najširokogrudniju.

Ko i Ibrica Dubrovčanin.

[Urpanus]

krazykat kaže:


(E, a u ciju kulturnu bastinu spada recimo Santiceva Emina ?

To ti je iz domene - ponos svih naših naroda i narodnosti

[krazykat]

Zivili mi!

[Zavelim]

Da mi ne spamiramo temu vratimo se priči.


dr. Nikola Buble

Kao prepoznatljiv kulturni simbol ganga pridonosi ustrojstvu identiteta glazbene svijesti čiji prapočeci sežu duboko u prošlost. Ta glazbena svijest nazočna je, u naše vrijeme, kod življa ruralnih sredina ili pak življa neposrednog ruralnog podrijetla. U cilju boljeg razumijevanja gange rado odgovram na pitanje: Koja su osnovna, ujedno i najprepoznatljivija obilježja glazbenog svijeta iz kojeg se iznjedrila ganga, odnosno od kojih je glazbenih pojava uglavnom sazdan dotični glazbeni svijet?

....

Danas poneka obilježja stila tijesnih intervala polako ali sve očitije uzmiču pred naletom utjecaja suvremenih tonskih načina koje narod s dotičnog područja već godinama, svakodnevno, svjesno ili nesvjesno, recipira putem masovnih medija za tehničku reprodukciju zvuka. U naše vrijeme npr. posve je normalna činjenica da "čobanin" ima tranzistor, ponegdje i kazetofon, a neuobičajena nije ni uporaba walkmana, navlastito kod mlađih ljudi koji blago čuvaju u slobodno vrijeme, a glazbu slušaju ponajvećma kao razbibrigu.

Ponovimo, osnovna obilježa glazbenog svijeta iz kojeg se iznjedrila ganga su:

a) pripadnost STARIJOJ TRADICIJ,

b) prevlast STILA TIJESNIH INTERVALA u njegovim glazbenim sadržajima.

Iz predočenog proizlazi i rješenje zablude koja je dugo i važno egzistirala, a i još je, manje ili više, nazočna u svijesti, ponajviše ljudi izvan područja našeg istraživanja. Naime, glazbeni izričaj velike većine stanovnika dalmatinske Zagore i zapadne Hercegovine (namjerno ostajem u okviru naslovom teksta određenog područja, iako se područje može znatno proširiti, prije svega na kopneno zaleđe sjeverne Dalmacije te na susjedna područja Bosne - npr. okolicu Duvna i Livna) ne predstavlja, nekontrolirano "deranje", "nekultivirano pjevanje", "falš pjevanje" i sl. već prije svega izraz glazbenog svijeta različitog od onog koji je oblikovan pod snažnim utjecajem tradicionalne zapadnoeuropske glazbene kulture. Primjera radi, a glede zvučnog dojma, sekunda u glazbenom izrazu domorodaca iz Imotske krajine je ekvivalent terci u glazbenom izričaju domorodaca priobalnog dijela srednje Dalmacije; jedna i druga, sekunda i terca, svaka zasebno u okvirima različitih glazbenih kultura, različitih glazbeno-estetskih vrijednosti, imaju isto značenje - suzvučje sklada i ugodbe, konsonance.

http://www.ganga.hr/html/dr_nikola_buble.html


Stilu tijesnih intervala pripada i istarska glazba.

Zanimljivo je da i pjevanje Moliških Hrvata pripada ovom istom stilu:

Njihov jezik i pjesme, neobično bliske prastarim hrvatskim pjesmama iz srednje Dalmacije što ih odlikuje tipičan dvoglasni pjev (praćenje drugoga glasa u ujednačenim intervalima pune sekunde), postali su predmet svestrana proučavanja.

http://www.mundimitar.it/nemojte_zab...lipi_jezik.htm

Kureti, Koribanti, Toma Arhiđakon...

Po njemu su trčali i štovali mjesec i zato se zovu Hrvatima.

[Zavelim]

Kod Tome je zanimljivo to da on samo hrvatsko ime veže sa autohtoncima Kuretima, a da doseljene Slavene (Hrvate) veže sa Gotima. I inače Toma piše o jakoj simbiozi autohtonaca i doseljenika.

[Zavelim]

Kako se tek ta priča o štovanju Mjeseca može povezati s brojnim simbolima Mjeseca na stećcima i starim ilirskim grobovima.

Zavelim kaže:
No stvari koje su sigurno autohtone su:

- spremanje jela na kominu ispod peke (sača) pod pepelom i žarom

njam,njam

[virgils]

Zavelim kaže:
[B]Po svoj prilici ganga ipak nema veze sa ilirskim riječima već virovali ili ne sa engleskom riječi gang u značenju družine, klape ljudi (onih koji pjevaju).
- - - -
U Imotskom se ova igra zove šijavica i čim se prijeđe u Hercegovinu više se ne igra. Zato mislim da je to ipak recentnija pojava vezana s Talijanima. Trebalo bi vidjeti i koji je izvor samih naziva brojeva, da li balkanskoromanski ili talijanski.

do, tre, kvatro, cinkve, šije, šete, oto, nove, tuti

Zavelim,

kenge na albanskom znaci pjesma
http://www.argjiro.net/fjalor/
sto govori u prilogu ilirskog podrjetla kange. Engleska rijec gang znaci grupa, bez ikakvog glazbenog znacaja.

Na rumunjskom brojevi su

unu, doi, trei, patru, cinci (citano kao talijanski ci), s'ase, s'apte, opt, noua, zece (kao talijanski ce).

Najveca razlika je u quatro i patru. U balkanskim romanskim jezicima latinski qu se menja u p:
aqua->apa (voda)
equa->iapa (kobila)
pectus->piept (grudi)

Posto se ova promjena ne vidi u sijavici ja bih rekao da je talijanska.

[Zavelim]

Hvala za šijavicu i brojeve, mislio da će ispasti tako nekako.

sto govori u prilogu ilirskog podrjetla kange. Engleska rijec gang znaci grupa, bez ikakvog glazbenog znacaja.

To je popularni i rašireni stav kod onih koji ne znaju kako je sama ganga nastala. Taj poseban oblik višeglasnog načina pjevanja nije uopće star kao što neki misle. Zna se skoro godina nastanka, a sigurno je to bilo u zadnjem desetljeću 19. stoljeća. Prije toga nema ni takve skupine ljudi koji pjevaju tim načinom niti postoji riječ ganga u bilo kakvom značenju. Jednostavno se tada u negdje u Imotskom u kraju u kom se oduvijek pjevalo u stilu tijesnih intervala, na sekundu, vjerojatno po ugledu na klapsko pjevanje primoraca ili se netko vratio iz Amerike u koju se tada zbog filoksere (bolest vinove loze) masovno odlazilo i pričao kako tamo ljudi pjevaju u grupama (gangovima) te su pokušali pjevati u grupi, ali na starinski način kako su jedino i znali. Tako se stvorilo nešto što nema imena i čemu je terbalo dati ime. Ispala je ganga i vjerojatne su samo dvije teorije nastanka tog imena:

1. da je od engleskog gang kao grupe ljudi, a ime je dao netko a la Joe Amerikanac iz Medova Doca

2. pošto prateći glasovi ne izgovaraju tekst pjesme, već samo izvode glasove koje nalikuju na gusle gan gan gaaaan... uz jako tremoliranje (brecanje, groktanje...) onda je po tom uobičajenom pratećem tonu nastala i riječ ganga kao novotvorenica

Da bi vrijedila teza o njenom albanskom (ilirskom) podrijtelu onda bi se morao pronaći zapis te riječi i prije kraja 19. st, ili bi bar ljudi trebali znati za nju prije toga. No stariji ljudi su uvik govorili da gange nije bilo prije. Ni pisme ni riči. Tako u Ljubuškom i danas pivaju:

"Gango moja ko te je donijo
Škutor Mate đava ga odnijo"

Škutori su za Hercegovce Dalmatinci, odnosno Imoćani.

[virgils]

OK. Hvala na detaljnom opisu.

[Zavelim]

No zato je zanmljivo podrijetlo naziva poput škutor i šperac kojima Hercegovci nazivaju Dalmatince, Bosanci Hercegovce, a vlaji bodule. Zna li netko nešto o tome?

Zavelim kaže:
No zato je zanmljivo podrijetlo naziva poput škutor i šperac kojima Hercegovci nazivaju Dalmatince, Bosanci Hercegovce, a vlaji bodule. Zna li netko nešto o tome?

Probrowsao sam tražeći za škutora. Pretpostavio sam da dolazi iz latinskog pa sam latinizirao u scutor.

Naišao sam na neki talijanski forum gdje se dopisuju ljudi koji oživljavaju gladijatorske borbe. Posebno me privukao članak gdje se opisuju borbe trozuba protiv mreže. Ako sam dobro preveo s talijanskog, borac sa trozubom je secutor, a sa mrežom retiarius.

Sa secutorom u vezi je riječ scutor, a scutor prevedeno je "progonitelj".

Dakle, za Hercegovce smo progonitelji.