Domaće ili industrijsko voće i povrće

[DrTony]

Što je zdravije, domaće voće i povrće ili industrijsko iz trgovačkih centara.

Dosta ljudi kaže: "Domaće je domaće! Treba kupiti na selu ili na pazaru, tj. tržnici i onda je to zdravo.".

Međutim, koliko ja znam ljudi sa sela isto zalijevaju svoje biljke sa sredstvima protiv nametnika. Također koriste i umjetno gnjojivo. Ako to ne bi radili onda bi im urod bio puno manji, riskirali bi da im sve propadne. S druge strane, ako ne sade za sebe, nego za prodaju onda što ih briga koliko će zalijevati otrova.

Pitam se slijedeće:
Ako biljke iz trgovačkih centara koje se industrijski proizvode u Nizozemskoj i drugim državama podliježu strogim kontrolama, onda bi trebale biti zdravije zar ne? Njih razne inspekcije nadgledaju, uzimaju uzorke, šalju na analizu. Propisano im je koliko smiju zalijevati pesticida i drugih stvari, koje vrste sredstava smiju koristiti. Zatim je propisano koliko vremena prije branja ne smiju zalijevati s tim sredstvima.

Što je propisano za seljane? Ništa. Ako kupim povrće na pazaru, onda tko meni garantira da neka budala to ne zalijeva svom forcom, čisto da mu što manje propadne i da što više zaradi.

Analogno tome, vidio sam u stara vremena dok je izvirala kanalizacija u Splitu na sred rive da su ljudi lovili ribe na rivi u tim govnima. Tamo su bili ogromni cipli govnari koje su oni nakon lova nosili na ribarnicu i prodavali. Nije ih bilo briga što su ulovljeni u kanalizaciji jer netko drugi će to jesti.

Što vi mislite o ovome?

[azizi]

DrTony kaže:

Što vi mislite o ovome?

Mislim da si promašio pdf.

[DrTony]

Ali radi se o zdravlju ljudi.

[leeloo27]

Prebačeno sa Zdravlja.

[babarej]

Industrijska hrana obiluje sa svim i svacim i iako podlijeze kontrolama veliko je pitanje sto se sve u toj hrani nalazi. Vjerojatno je zdravstveno sigurna(bar ono sto se zna a pitanje je i koliko krajnji korisnik na kraju ima informaciju o svim dodacima i njihovim ucincima) ali pitanje je kakva je hranjiva vrijednost a i sam okus je losiji.

Domace je dobro dok je domace. Problem je sto se domace cesto tretira sa raznim kemijama a dosta ljudi ne zna to koristiti na pravi nacin, ili ih jednostavno nije briga ako misle samo na prodaju. Imam i primjer gdje je frendu stari pokropio masline sa Cuprablau-om i usput presao preko rajcica koje su vec bile za jelo. Kao nema veze, nista nece biti iako je karenca nekih 2 tjedna za rajcice.

Imam dosta svojeg povrca koje jako pazimo i ne igramo se previse za raznim kemijama i gnojivima tako da sam donekle siguran. Okus je puno bolji od kupljenog u ducanu. Plodovi nisu tako veliki i lijepi ali su ukusniji i vjerujem zdraviji.

Takodjer se kod mesa jako vidi razlika izmedju onoga industrijski proizvedenog i onoga iz domaceg uzgoja, cak i neke farme koje isticu da su zivine hranjene organskom hranom imaju bolju kvalitetu mesa od onoga sto je iz velikih tvornica. Bar po mom iskustvu.

Nekom logikom se moze doci do zakljucka da je ukusnije i bolje tako da se vodim tom nekom logikom. Ali treba paziti, u prodaju se svasta nudi a onaj na standu sa registriranim OPG-om takodjer mozda prodaje robu iz Konzuma, Lidla, Interspara i slicno. Ili jos gore, koristi toliko kemije da na kraju bude losije od onog najjeftinijeg u velikim centrima.

[oktopusy]

Ma daj ne lupetajte, sad su inspekcije česte na placevima, mislim na inspekcije svake vrste.Dolaze svaki tjedan i redom češljaju.
Svakom prodavaču dođu barem jednom godišnje i nasumično uzimaju uzorke povrča da se utvrdi ima li pesticida u povrču i voču koje se prodaje.
Prošle godine (2015) na mojem OPGu su bili 2 puta i na samoj tržnici su mi uzeli uzorke 1 puta. Naročito su pod prismotrom mahune i grahorice.

Preprodaja povrča ne kažem da ne postoji,ali na cijelom placu gdje ja prodajem su 2 takva prodavača.

[babarej]

Ne znam ja koliko cesto idu inspekcije ali znam da se sa OPG-ovima svasta radi. Da li je to u dosluhu sa inspektorima ili su kazne premale ne znam ali svega ima na trznicama.

[DrTony]

Ne znam kako je u Zagrebu, ali ovdje u splitu nitko od pazarusa ne spominje upade sanitarne inspekcije.

[manchild]

oktopusy kaže:

Ma daj ne lupetajte, sad su inspekcije česte na placevima, mislim na inspekcije svake vrste.Dolaze svaki tjedan i redom češljaju.
Svakom prodavaču dođu barem jednom godišnje i nasumično uzimaju uzorke povrča da se utvrdi ima li pesticida u povrču i voču koje se prodaje.
Prošle godine (2015) na mojem OPGu su bili 2 puta i na samoj tržnici su mi uzeli uzorke 1 puta. Naročito su pod prismotrom mahune i grahorice.

Preprodaja povrča ne kažem da ne postoji,ali na cijelom placu gdje ja prodajem su 2 takva prodavača.

sjetimo se skandala od prošle godine - eko sever

nikakve kontrole nije bilo

[implosive]

DrTony kaže:

Što vi mislite o ovome?

Dobro pitanje i logično razmišljanje.

Malom poduzetniku u našim krajevima nema puno izbora za preživljavanje. Ili će se poslužit najisplativijom metodom uzgoja (mada ni tada ne može cijenom konkurirati velikim igračima) ili će se morat nosit sa gubicima uzgoja tj. troškovima koji multipliciraju cijenu proizvoda.
Oni koji misle da će se u državi koja još nije izašla iz recesije 2009 kupovati trostruko skuplja hrana žive u Zemlji Čudesa.

Ja sam odustao boriti se sa sobom oko toga kome vjerovati ili ne te hoće li mi jednog dana narasti treće uho. Pitam se koliko je zdrava svakodnevna istraga i restrikcija po mentalno zdravlje. Već samo izbjegavanje procesuirane hrane i ostale gomile smeća u trgovinama traži restrikciju, još kad bih trebao kontrolirati svakog dobavljača.....
U trenutku kada budem napuštao svijet ne bih volio da mi se retrospektiva vlastitog života svede na porijeklo dobavljača.

[oktopusy]

@implosive veliki potpis

@manchild eko sever je dugogodišnja javna tajna (prodavao je i na mom placu par godina) al tako velike opegove ni ne pitaju niš pre više, zato dereju po nama malima

[Angry Bird.]

implosive kaže:

Ja sam odustao boriti se sa sobom oko toga kome vjerovati ili ne te hoće li mi jednog dana narasti treće uho. Pitam se koliko je zdrava svakodnevna istraga i restrikcija po mentalno zdravlje. Već samo izbjegavanje procesuirane hrane i ostale gomile smeća u trgovinama traži restrikciju, još kad bih trebao kontrolirati svakog dobavljača.....
U trenutku kada budem napuštao svijet ne bih volio da mi se retrospektiva vlastitog života svede na porijeklo dobavljača.

s tim istim zaključkom i ja sam se od placa na kojem je voće i povrće kupovala moja mama, preko susjedinih baka i strina čije kokice hodaju po dvorišču pa su im jaja bolja od dućanskih, raznih opgova (...) vratila jednostavnoj kupnji španjolske salate, jabuke i limuna u lokalnom dućanu.

i ne vidim razliku.

šta ja znam od kud je to došlo
od kud je došlo sjeme, čime je ono tretirano, pa gdje je raslo, čime je zaljevano, gnojeno...
kako da popratim cijeli proces?
jedva sam ubrala razliku između "proizvedeno u" i "zemlja porijekla" na konzervi tune

[Wedding]

oktopusy kaže:

Ma daj ne lupetajte, sad su inspekcije česte na placevima, mislim na inspekcije svake vrste.Dolaze svaki tjedan i redom češljaju.
Svakom prodavaču dođu barem jednom godišnje i nasumično uzimaju uzorke povrča da se utvrdi ima li pesticida u povrču i voču koje se prodaje.
Prošle godine (2015) na mojem OPGu su bili 2 puta i na samoj tržnici su mi uzeli uzorke 1 puta. Naročito su pod prismotrom mahune i grahorice.

Preprodaja povrča ne kažem da ne postoji,ali na cijelom placu gdje ja prodajem su 2 takva prodavača.

koji je to plac?

recimo u Zg u Dubravi i na kvarticu je preko 50% preprodavaca uz napomenu da i ovi domaci koji šatro prodaju svoje su isto preprodavači jer nitko koga znam da tamo prodaje i ima vrt taj nema u 1 mjesecu kristal salatu ili putericu, spinat, blitvu, mrkvu itd... sve je to kupljeno na zelenoj i preprodano

za mene je domace voce i povrce samo ono sto sama uzgojim a ove fore oko babica na placu ne pušim....cak znam i jednu koja kupuje negdje naveliko jaja koja na sebi nemaju otisnut zig i onda ih uvalja u govanca od kokosi (ima kokosi samo za svoje potrebe) i takva jaja prodaje kao domaca na placu a gradske dame koje se prodaju poh velike znalce uzivaju u tim finim "pravim domacim jajcekima"

a da se i osvrnem da sam proslo proljece pricala sa jednom poznanicom koja prodaje na placu uglavnom sezonski svoju robu, tj bolje receno kukala sam kako mi je plemenjaca ubila rajcice zbog silne vlage i kako sam ih morala spricati i kukam oko karence a ona mene pita da sto je to karenca? ..ja joj objasnim te mi ona na kraju kaze da tko se vise toga drzi i da je to na preparatima napisano samo zato sto zakonom mora biti napisano.. eto toliko o domacim kumicama na placu i domacoj robi

[oktopusy]

ma mislila sam na preprodavače iz Lidla i Metroa kaj kupuju u centrima i preprodaju na placevima....
a ovi ostali,mislim da je povrče sa zelene tržnice,ti su u večini ,naravno i na žalost....
ma uzalud sve,kad je riba kvarna od glave


al ima nas još uvijek po koja kumica na placu!

[implosive]

Angry Bird kaže:

s tim istim zaključkom i ja sam se od placa na kojem je voće i povrće kupovala moja mama, preko susjedinih baka i strina čije kokice hodaju po dvorišču pa su im jaja bolja od dućanskih, raznih opgova (...) vratila jednostavnoj kupnji španjolske salate, jabuke i limuna u lokalnom dućanu.

i ne vidim razliku.

šta ja znam od kud je to došlo
od kud je došlo sjeme, čime je ono tretirano, pa gdje je raslo, čime je zaljevano, gnojeno...
kako da popratim cijeli proces?
jedva sam ubrala razliku između "proizvedeno u" i "zemlja porijekla" na konzervi tune

Čak i da su te bakice zdravo hranile kokice i kravice, ne znaš koliko su ta jaja i sir stajali izvan hladnjaka što u toplijem vremenu može biti vrlo opasno. Sumnjam da to itko od državnih službi kontrolira. U trgovinama, kakvi god jesu, barem postoji ikakva kontrola a postoji i račun (kojeg mnogi ne uzimaju) pa ako ti se šta dogodi možeš dokazati da si kupila proizvod na tom mjestu i tražit odštetu.

[manchild]

Smanjenom konzumacijom mesa i povećanim unosom voća i povrća, u svijetu bi se spriječilo nekoliko milijuna smrti na godinu do 2050. Također, znatno bi se smanjile emisije plinova s učinkom staklenika. Uštedjele bi se i milijarde dolara za zdravstveni sektor i borbu protiv klimatskih promjena.

Pokazuje to nova znanstvena studija objavljena u Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America, prva koja je istodobno procjenjivala učinke prehrane bazirane na vegeterijanstvu na zdravstveni sektor te općenito na svijet.

Neuravnotežena prehrana odgovorna je za velik dio zdravstvenih tegoba diljem svijeta, a naš sustav prehrane proizvodi više od četvrtine plinova s učinkom staklenika, tvrdi voditelj znanstvene studije Marco Springmann iz programa Oxford Martin Programme on the Future of Food. Ono što jedemo uvelike utječe na naše zdravlje i na svjetski okoliš, kaže Springmann.

Znanstvenici su proučavali četiri modela prehrane - uobičajeni, vegetarijanski, veganski te zdravu prehranu s općim smjernicama o preporučenim količinama voća i povrća i ograničenim unosom crvenog mesa, šećera i kalorija.

Čak i prehrana s tim općim smjernicama mogla bi spriječiti 5,1 milijuna smrti na godinu sve do 2050. Veganska prehrana, koja isključuje konzumaciju svih životinjskih proizvoda uključujući jaja i mlijeko, spasila bi od smrti čak 8,1 milijuna ljudi.

Kad je riječ o klimatskim promjenama, ako bi se svijet vodio tim smjernicama o zdravoj prehrani, emisije plinova s učinkom staklenika smanjile bi se za 29 posto, dok bi vegetarijanska prehrana te emisije smanjila za 63 posto, a veganska za 70 posto.

Nadalje, promjene prehrane uštedjele bi od 700 milijarda do 1000 milijarda dolara na godinu za liječenje i bolovanje dok bi ekonomska korist od smanjenja emisija stakleničkih plinova donijela uštedu od 750 milijarda dolara, tvrdi studija.

Znanstvenici su otkrili da bi se tri četvrtine svih koristi proizašlih iz takvih promjena prehrane ostvarile u zemljama u razvoju, a ako bi se mjerio učinak po glavi stanovnika on bi bio najveći u razvijenim zemljama gdje se jede najviše mesa i gdje je najprisutniji problem pretilosti.

Studija se bavi i regionalnim razlikama te savjetuje kakve bi intervencije najviše odgovarale pojedinoj regiji. Tako bi manja konzumacija crvenog mesa polučila najveći učinak u istočnoj Aziji, na Zapadu te u Latinskoj Americi, a povećan unos voća i povrća smanjio bi smrtnost u Južnoj Aziji i subsaharskoj Africi. Manji unos kalorija značio bi manje predebelih ljudi, a to bi snažno poboljšalo zdravlje stanovnika istočnog Mediterana, Latinske Amerike i zapadnih zemalja.

No provedba tih promjena ne bi uopće bila lagana. Da bi se prešlo na prehranu koja se drži općih preporuka o zdravoj prehrani trebalo bi za 25 posto povećati konzumaciju voća i i povrća u cijelom svijetu te za 56 posto smanjiti unos crvenog mesa. Svo stanovništvo u svijetu trebalo bi konzumirati 13 posto manje kalorija.

[implosive]

Više mesa...manje mesa...bez mesa...vječna polemika. Mislim da se bitna promijena neće dogoditi sve dok se god bude zaobilazila sveta krava biznisa.
Dok god će biznis tj. novac imati glavnu riječ o kriterijima uzgoja i prerade hrane broj žrtava će biti velik. Na to se veže i farmaceutska industrija, osiguranje, alternativna industrija itd. Svi oni imaju masivne profite kojima sponzoriraju političke kampanje kandidata koji će zauzvrat podržat njihove interese.

Studije bi se više trebale baviti neovisnim istraživanjem utjecaja metodologije uzgoja i prerade na konačnog konzumenta. Međutim pitanje je koliko bi od toga bilo koristi zato što normativi maksimalno dozvoljenih (štetnih) supstanci u hrani su vjerovatno često odluka politike a ne rezultat nedvojbenih ispitivanja. Mislim da se puno toga namjerno drži u sivoj zoni i nema se (financijskih) interesa raščistit stvar.

[DrTony]

Ja sam ovo pitao jer imam dijete koje je teži oblik alergičara pa moram paziti.

Pitanja su slijedeća:

- Što ako neka baba s pazara/placa svoje povrće zaljeva s pesticidima i ostalim otrovima puno više od dopuštenog jer možda ne zna pravila primjene otrova ili je nije briga jer prodaje drugima, samo da ne propadne.

- Što ako neki poljoprivrednik polu-pijan ide u polje zaljevati pesticide po svom povrću pa zalije ko blesav?

- Što ako poljoprivrednik odmara i pošalje svog sina da umjesto njega zaljeva vrt, a onda sin ljenčina nema volje raditi pa cijeli sadržaj otrova namijenjen ogromnom vrtu polije na nekoliko kvadrata i kaže: "Tata, odradio sam posao".

Možda djeluje karikirano, ali poznavajući pojedine neotesane poljoprivrednike ne bih se čudio da se to događa. Isto kao što su u Splitu dok nije bilo kolektora (dok je kanalizacija izvirala na Rivi) ljudi lovili ribe (poglavito ciple koji obitavaju u govnima) i onda te ribe prodavali na ribarnici. Briga njih, netko drugi će jesti, neće oni.

Sada se postavlja pitanje:
1. Da li sanitarna inspekcija kontrolira ljude s tržnice?
2. Dolaze li uzorkovati na tržnicu?
3. Dolaze li na njihova polja?
4. Koliko često se uzorkuje?
5. I što je najvažnije, koje su kazne ako utvrde abnormalne količine otrova u voću i povrću? Hoće li ta baba/kumica dobiti kaznenu prijavu, novčanu kaznu od par desetaka tisuća kuna i zabranu prodaje na godinu dana ili će samo dobiti kaznu od 200-500 kn pa će to lijepo platiti i nastaviti po starome.

Ima li netko ovakve informacije?