Na ispitu ne može proći niti 10 posto studenata

[Vojky]

Hrco 1987 kaže:

Opet krivo, baš obratno na medicini znanstvenici rade u praksi a ne da praktičari rade u znanosti. Inače postoje jaki glasovi da se nešto takvo dogodi i u pravnoj znanosti tj. da se dozvoli profesorima da daju pravne savjete za novac što je vani u Europi uobičajena stvar.

Ovdje su potpuno u krivu...

Anonimna prijava temeljem koje splitska policija po nalogu Državnog odvjetništva istražuje u KBC-u Split ugovore 79 liječnika koji rade u bolnici i ujedno predaju na Medicinskom fakultetu iznjedrila je problem koji postoji gotovo 40 godina. Ne samo u Splitu nego i u svim KBC-ima, kliničkim bolnicama i medicinskim fakultetima u Hrvatskoj.

Riječ je o liječnicima koji kumulativno rade na dva mjesta. Sedamdeset devet splitskih liječnika potpisalo je ugovor o radu prema Pravilniku iz 1994. po kojem su se obvezali da će u KBC-u raditi svaki dan 6 sati, a da će im se za to plaćati 8 sati. Istovremeno su s Medicinskim fakultetom potpisali ugovor o radu na dvosatno radno vrijeme za koje su također plaćeni.

http://www.vecernji.hr/vijesti/lijec...-clanak-263209

Ljudi su primarno u klinici, dodatno rade na faksu. Ovakav sustav je za naše pravne fakultete SF, jer većina profesora ne bi takve stvari dopustila... Da bude normalno i uobičajeno da neki odvjetnik ili sudac predaju na fakultetu (izvan ponekog gost-predavanja), da sudjeluju u radu katedre, napreduju u zvanju i tako dalje... Kako je to već u medicini. I kako je u medicini - normalno i uobičajeno.

Također, profesori pravnih fakulteta u zvanju docenta i više uredno mogu po Zakonu o odvjetništvu davati pravne savjete, to je davno uvedeno (čl. 5.). No, uopće ne govorim o tome. Teoretičar koji daje pravne savjete u najsloženijim temama je jedno, ali praktičar koji predaje na faksu ono što se zaista u praksi zbiva je drugo. Usput, nije valjda da tako upućen ne znaš Zakon o odvjetništvu? Odredba: "Profesori i docenti pravnih predmeta na sveučilištima u Republici Hrvatskoj smiju za nagradu davati pravne savjete i mišljenja. Druge oblike pravne pomoći nisu ovlašteni pružati." - nalazi se u Zakonu još od prve verzije, 1994. godine.

Ako ćemo se već nadmetati kome je veći umjesto raspravljati...

[Hrco 1987]

Vojky kaže:

Imam tri diplome: diplomirani pravnik, magistar pravnih znanosti i doktor pravnih znanosti. Imam znanstveno zvanje, znanstveni suradnik i nastavno zvanje - viši predavač. Imam objavljene dvije znanstvene monografije, 8 znanstvenih radova i još dosta izlaganja na znanstvenom skupu. Možeš sada staviti na stol vlastite kvalifikacije koje te ovlašćuju da nekome kažeš da "nema blage veze o pravu"? Da te vidimo...

Kako netko kaže tipično hrvatski, kad ti ponestane argumenata udri na rejting u stilu znaš ti tko sam ja. Gle možeš ti biti prof. emeritus to nema nikakve veze s činjenicom da se od tebe u posljednjih par upisa mogu pročitati samo gluposti. U znanosti prolaze argumenti, a ne titule to bi barem trebao znati.

Inače kao znanstvenik trebao bi svoje studente učiti onako kako treba biti, a ne stalno isticati nekakve anomalije koje su kaznena djela ili teške povrede službene dužnosti. Mislim šta ćemo sad odustati od cjelokupnog pravnog sustava zato što imamo raširenu korupciju, pa valjda imamo policiju i USKOK koji se time bave.

[Hrco 1987]

I da, da se nadpounim kada kažem pravni savjeti tada sam mislio na pravne savjete u širem smislu koji uključuju i parnične radnje, tako npr. prof. gpp-a u Mađarskoj smiju zastupati stranke u parnicama, inače jedan naš profesor je imao ozbiljnih problema zbog ovoga.

[Vojky]

Hrco 1987 kaže:

Kako netko kaže tipično hrvatski, kad ti ponestane argumenata udri na rejting u stilu znaš ti tko sam ja. Gle možeš ti biti prof. emeritus to nema nikakve veze s činjenicom da se od tebe u posljednjih par upisa mogu pročitati samo gluposti. U znanosti prolaze argumenti, a ne titule to bi barem trebao znati.

Pa nisi iznio nikakve argumente, samo vrijednosne sudove. Ništa primjera, citata, radova... Recimo, teme radova u zbornicima naših fakulteta, pa i teme u časopisima za praktičare (npr. Informator) dobro pokazuju što je trenutno aktualno i što tišti praktičare. Nešto puno primjera o opsjednutosti obiteljskim baš i ne nalazim. No, još čekam popis tvojih dostignuća u pravu...

Hrco 1987 kaže:

Inače kao znanstvenik trebao bi svoje studente učiti onako kako treba biti, a ne stalno isticati nekakve anomalije koje su kaznena djela ili teške povrede službene dužnosti. Mislim šta ćemo sad odustati od cjelokupnog pravnog sustava zato što imamo raširenu korupciju, pa valjda imamo policiju i USKOK koji se time bave.

Kakve "anomalije koje su kaznena djela ili teške povrede službene dužnosti"? Zar ti je tako teško čuti da život izvan fakulteta nije lijep, idealan, baš onako kako piše u knjigama konkretno profesorice Jospiović? Je li znaš koliko je pravnih režima opteretilo ovu državu u zadnjih 70 godina, kakvi su sve upisi bili zakoniti i istiniti (da uzmem cijelu frazu), da su se još upetljale krađe zemljišnih knjiga za rata, a i upisi koji su rađeni za vrijeme Republike Srpske Krajine, ili kako su sve već te idiotske paradržave zvali, gdje moraš naći one koji jesu zakoniiti, i koji nisu, i na kraju dobiti parcelu od nekih 500 metara širine i 3 km duljine u nekom smislenom vlasničkom stanju? A tužbe i vucaranje po sudovima iz više razloga nisu bile alternativa (osim ako baš i ni u kom slučaju ne bi bilo moguće drugačije rješenje)?

Ti bi zaista zvao Uskok jer neki ćato nakon proglašenja ukidanja kmetstva nije preoblikovao kmetska prava iz zemljišnih knjiga, pa sada ljudi imaju probleme? Konkretno:

- Molim vas zaštitite naše sugrađane na Dračevcu koji su, ne potezom pera, nego klikom miša ostali bez svoje imovine. Koalicijska vlada je 2002. godine podigla kredit od 27 milijuna eura kod Svjetske banke da bi se zemljišna knjiga preoblikovala u elektronski oblik. Cilj i smisao je bio da se, nakon što se uskladi katastar sa zemljišnim knjigama i nakon što dobijemo stvarno stanje u zemljišnim knjigama, novac troši na prijepis sređenog stanja zemljišne knjige u elektronski oblik. Nažalost, novac se trošio uludo, pa su se prepisivale stare knjige. U Zadru se dogodilo nešto još puno gore. Prijepisom u elektronski oblik izbrisana su kmetska prava naših sugrađana koja njima daju osnovu da se upišu kao vlasnici. Nažalost, sada postoji dualitet zemljišnih knjiga, elektronska knjiga ima prednost, a tamo su izbrisana kmetska prava i upisala se država i tako je osamdesetak građana u Dračevcu ostalo bez svoje starine. Još je 1870. ili 1871. agrarnom reformom to je zemljište pripalo njima, a oni su sada izloženim dugotrajnim parnicama, rekla je Antičević Marinović.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/14...-kmetska-prava

Znaš zašto je do ovoga došlo? Zato jer na faksu pravnici uopće ne uče da u Hrvatskoj postoje ozbiljni problemi jer nakon ukidanja kmetstva još nisu upisana vlasništva umjesto kmetskih prava. I to je dio ZK-prava, ne pravne povijesti.

Studente inače učim ono što treba biti i ono što zaista u životu postoji, kako bi se u praksi što bolje snalazili. Bez ideala da ih vani čeka neko idealno stanje. Pričam im i kako osiguravajuća društva rade na svoju korist, kako policija voli ozlijede proglašavati "lakom" da ne bi morali pokrenuti postupak po službenoj dužnosti, zašto prevaranti rade do 1000 kuna i tako dalje...

[Hrco 1987]

I na kraju da ne ispadnem nedorečen evo jedan česti primjer s bračnom stečevinom. Najbanalnije rečeno to izgleda na sljdeći način: kod društva osoba članovi društva odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom, dođe do problema ovrha na imovini i tup žena uloži prigovor bračne stečevine, gdje vjerovnik uopće nije morao znati: a)da je dužnik uopće oženjen, b) koliki je njezin dio, a postupao je s povjerenjem u obujam njegove imovine tj. to je kao kad vidiš da netko ima veliku kuću a ne znaš da se financira lizingom.

[Vojky]

Hrco 1987 kaže:

I na kraju da ne ispadnem nedorečen evo jedan česti primjer s bračnom stečevinom. Najbanalnije rečeno to izgleda na sljdeći način: kod društva osoba članovi društva odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom, dođe do problema ovrha na imovini i tup žena uloži prigovor bračne stečevine, gdje vjerovnik uopće nije morao znati: a)da je dužnik uopće oženjen, b) koliki je njezin dio, a postupao je s povjerenjem u obujam njegove imovine tj. to je kao kad vidiš da netko ima veliku kuću a ne znaš da se financira lizingom.

Da, problem je tu već barem otkada sam ja student. Ništa što se studentima ne može objasniti u desetak minuta. Jer problem je poznat i sustavan. Loše po vjerovnika. Pače, danas još i gore jer je vanbračna zajednica izjednačena s bračnom, pa ni matica vjenčanih više ne mora biti pomoć...

Dodatno su ga zapetljali saborski zastupnici kada su u jedno doba donijeli zakonsku odredbu da obrtnik odgovara samo imovinom unijetom u obrt, na zgražanje cijene pravne javnosti. Valjda su do sada to popravili, nisam pratio nastavak sage.

[Hrco 1987]

Vojky kaže:

Pa nisi iznio nikakve argumente, samo vrijednosne sudove. Ništa primjera, citata, radova... Recimo, teme radova u zbornicima naših fakulteta, pa i teme u časopisima za praktičare (npr. Informator) dobro pokazuju što je trenutno aktualno i što tišti praktičare. Nešto puno primjera o opsjednutosti obiteljskim baš i ne nalazim. No, još čekam popis tvojih dostignuća u pravu...

Gle bolje da ti ne kažem koje su moje pravne kvalifikacije jer time će tvoja blamaža biti još veća. Inače ne znam odakle vučeš podatak da se problematikom bračne stečevine, "znanstvena i stručna" literatura uopće ne bavi jer ja imam sasvim drugi podatak do kojega sam došao istražujući i teoriju ali i praksu, ali očito ti živiš u svom nekom pravnom sustavu, no dobro.

Iz ovih tvojih upisa, opet ponavljam žao mi je što to moram reći, primjećujem ogroman egoizam kojim očito nadomještaš veliko neznanje, jer da tomu tako vidim iz činjenice da kritiziraš katedru GP-a iz ZG-a koja je jedan od najsvjetlijih primjera pravne znanosti u RH. Inače imam iskustva s takvim tipovima na faksu, pa mi je poznato njihovo ponašanje.

[Hrco 1987]

Vojky kaže:

Dodatno su ga zapetljali saborski zastupnici kada su u jedno doba donijeli zakonsku odredbu da obrtnik odgovara samo imovinom unijetom u obrt, na zgražanje cijene pravne javnosti. Valjda su do sada to popravili, nisam pratio nastavak sage.

Obrtnik svejedno odgovara cjelokupnom svojom imovinom jer je to rješio Ovršni zakon kao lex specialis.

[Vojky]

Hrco 1987 kaže:

Gle bolje da ti ne kažem koje su moje pravne kvalifikacije jer time će tvoja blamaža biti još veća. Inače ne znam odakle vučeš podatak da se problematikom bračne stečevine, "znanstvena i stručna" literatura uopće ne bavi jer ja imam sasvim drugi podatak do kojega sam došao istražujući i teoriju ali i praksu, ali očito ti živiš u svom nekom pravnom sustavu, no dobro.

Ajde, navedi par članaka:

www.novi-informator.net
www.rrif.hr, pa Pravo i porezi.

I tako dalje. To su časopisi gdje praktičari postavljaju pitanja i pišu. Trenutno je radno pravo najzastupljenije. Sve više propisa, sve više odredbi, sve više problema. Koji se na faksu uče vrlo malo. Prosječan pravnik koji iziđe s fakulteta vrlo malo zna o jednome od glavnih poslova koje će imati sutra u praksi - izrada pravilnika o radu i izrada ugovora o radu. Ne nauče studenta ni napisati rješenje o korištenju godišnjeg odmora.

Hrco 1987 kaže:

Iz ovih tvojih upisa, opet ponavljam žao mi je što to moram reći, primjećujem ogroman egoizam kojim očito nadomještaš veliko neznanje, jer da tomu tako vidim iz činjenice da kritiziraš katedru GP-a iz ZG-a koja je jedan od najsvjetlijih primjera pravne znanosti u RH. Inače imam iskustva s takvim tipovima na faksu, pa mi je poznato njihovo ponašanje.

A možeš umjesto epiteta dati neke dokaze? Najsvjetliji primjeri? Wow! Klanjam se! I prolaznost dignuta na 80%, koji uspjeh! Skočili sebi u usta i bitno smanjili kriterije... Jer, jednostavno je nemoguće da je toliki postotak studenata u tako malo vremena naučio toliko opsežno gradivo. Usput, ja sam recimo koristio knjige profesorice Josipović, ali nisam tu našao puno materijala za rješavanje problema. Pisale su stvari kako idealno treba biti. Dok mi je stil kojim piše akademik Jakša Barbić bio puno bliži - pisalo je kako bi trebalo biti, ali i što ako nije tako.

I u demokraciji smo. Svakome je dopušteno svakoga kritizirati. Vremena kada su postojali "autoriteti" koje nije bilo dopušteno kritizirati - prošla su. Mogla bi profesorica Josipović recimo odogovoriti kako je softver, na kojemu je godinama savjetnica u razvoju, pojeo kmetska prava? Zaboravili?

Nego, kako smo na Društvenim znanostima - lijepo argumente bez vrijednosnih ocjena i "procjena" sugovornika. Recimo, ako kažeš da je ta katedra "jedan od najsvjetlijih primjera pravne znanosti u RH", navedeš koliko su njeni nositelji jaki i citirani u svjetski relevantnim bazama društvenih znanosti, recimo SCOPUS (kako je CC dosta irelevantan za pravnike).

I nije bitna jedna katedra, nego cijeli faks. Koji je ostao zacimentiran u vremenu kada je pravo bilo ipak bitno manje opsežno i bitno manje specijalizirano. I bez volje da se mijenja.

[Vojky]

Čini se da mi je sugovornika banalo...

No, da rezimiramo topic:

Na ispitu iz Građanskog prava 2 kod prof.dr. Igora Glihe i Tatjane Josipović na zagrebačkom Pravnom fakultetu u deset se dana dogodio nevjerojatan obrat: broj studenata koji su uspješno riješili test popeo se s osam na osamdeset posto!

Naime, na prvom roku krajem svibnja test je pozitivno riješilo samo osam posto studenata, dok je na roku u lipnju prolaznost bila 80 posto. Točnije, u svibnju je od 122 prijavljenih studenata na ispitu prošlo tek njih deset, dok je na ovom roku od 149 prijavljenih test položilo 117 studenata, njih 78,5 posto.

"Svi smo iznenađeni. Ako je ono bila najlošija prolaznost u povijesti katedre, ovo je bez sumnje najbolja", ispričala je za Jutarnji list jedna studentica, koja je napomenula da su na lipanjskom roku pitanja bila lakša od onih na svibanjskom roku.

"Studenti su očito više učili, pa su ostvarili bolji uspjeh", komentirao je profesor Gliha, odbacivši ideju da su na katedri smanjili kriterije zbog napisa u novinama. Napomenuo je i da će se točan podatak o prolaznosti na posljednjem roku znati kad završe usmeni ispiti.

http://danas.net.hr/hrvatska/page/20...7/0279006.html

Uz dužno poštovanje prof. Glihi, ovo jednostavno ne može biti istina. Nemoguće je u niti dva tjedna toliko naučiti navedenu materiju i da bude toliko veća prolaznost. Ovo znači:

a) prvi test je ispao pretežak, ali katedra to nije htjela priznati
b) radi par tekstova u novinama naglo su spustili kriterije - što jest politički oportuno (prva dama), ali nije principijelno

Dakle, idemo dalje u revijalnom tonu...

[Drakon]

Vojky kaže:

"Studenti su očito više učili, pa su ostvarili bolji uspjeh", komentirao je profesor Gliha, odbacivši ideju da su na katedri smanjili kriterije zbog napisa u novinama. Napomenuo je i da će se točan podatak o prolaznosti na posljednjem roku znati kad završe usmeni ispiti. [/I]

http://danas.net.hr/hrvatska/page/20...7/0279006.html

Uz dužno poštovanje prof. Glihi, ovo jednostavno ne može biti istina. Nemoguće je u niti dva tjedna toliko naučiti navedenu materiju i da bude toliko veća prolaznost. Ovo znači:

a) prvi test je ispao pretežak, ali katedra to nije htjela priznati
b) radi par tekstova u novinama naglo su spustili kriterije - što jest politički oportuno (prva dama), ali nije principijelno

Dakle, idemo dalje u revijalnom tonu...

To je uobičajeno ponašanje na Pravu. Ovo je samo još jedan slučaj koji dokazuje da znanje nije dovoljno za prolaz na ispitima. Nema ujednačenih kriterija za određenu ocjenu. Na jednom roku te sruši zbog sitnice a na sljedećem prođeš i dobiješ 3-4 iako nisi znao odgovoriti neka teža pitanja. Nema pravilno raspoređenih kriterija.

Trebali bi oni ujednačiti kriterije i odrediti koje znanje moraš imati za 2, 3, 4 i 5 i prema tome ocjenjivati. Trenutno, ocjena i prolaz ovise o trenutnoj volji profesora bez ikakvih razumnih kriterija.

[manchild]

zašto se ovde raspravlja samo o pravnom faksu kad je situacija praktički takva na svim fakultetima?

[Decadent Sympozium]

Pročital sam prošlih 15 stranica.

Zaista je bizarno kriviti studente za neadekvatnosti odgovornosti, radne sklonosti i etike studenata, kao da su studenti sebe odgajali, kao da su studenti sebe obrazovali, kao da studenti sebe poučavali. Kao da su studenti rodili same sebe, sami sebe oblikovali i sami sebe pozicionirali u samostvoreno homodruštvo, pa da su doista sami krivi za same sebe. Onoliko je to pogrešno, lažno, neutemeljeno i prokazuje nesamosvijest govornika, koliko je bizarno da takvo što danas uopće iziđe iz umova, dapače, kompletiranih umova. Zahtijevati odgovornost pravde, kao da su je studenti sami stvorili i sami u sebe usadili, postane smiješno, s gorkom suzom u oku.

[happygoose]

nekom logikom, ako prolazi samo 10 %, to znachi da 90 % ljudi gubi vrijeme, a fakultet je proćeredao 90 % novca potrebnong za obrazovanje, neopravdano.

Isto bi se moglo reci da je 90 % predavacha na tom fakultetu nesposobno prenjeti znanje, a za to su placeni.

[Trance Girl87]

mi smo na GP2 (stvarno i nasljedno) imali 3 kolokvija i upis ocjene nakon položena tri kolokvija.
učila sam cijeli ispit manje od mjesec dana (cca 3 tjedna).
slažem se da su ispiti na pravu shit..........naučiš sve i onda dobiješ 2
i jako su veliki da je to strašno.

[Glavni frajer kaže:]

jesu li ispiti na pravu na "zaokruživanje"? recimo to građansko pravo

[Trance Girl87]

Glavni frajer kaže: kaže:

jesu li ispiti na pravu na "zaokruživanje"? recimo to građansko pravo

kako koji.
građansko je bilo svašta - dopunjavanje, zaokruživanje, rješavanje problemskog zadatka ilitiga slučaja

[Ary@]

Glavni frajer kaže: kaže:

jesu li ispiti na pravu na "zaokruživanje"? recimo to građansko pravo

Ja sam građansko (GP1) rješavala prošli semestar npr: na kolokvijima pitanja su poznata, točnije gradivo znaš, ali možeš pasti ako ne pročitaš dobro ili zbog negacija tipa imaš pitanje i 5 ponuđenih odogovora, svi odgovori su više manje prepisani iz zakona ili literature s time da postoji jedna sitnica zbog koje odgovor nije točan, ukoliko nisi oprezan mogao bi pasti zbog nepažnje, a ne zbog neznanja.

Meni je to više izgledalo kao zamke koje su namjerno postavljene, nego testiranje znanja.

Znači ti kolokviju su rješavani kod kuće 60 minuta i 20 pitanja (ja sam imala 16-20) što znači da si oko sebe mogao imati svu moguću literaturu, zakon i to ti ne bi bilo ni od kakve pomoći jer moraš imati ogromnu koncentraciju da bi dobro skužio pitanje, te da bi točno odgovorio moraš svaku riječ u ponuđenom odgovoru analizirati.

Zbog toga ja sam odlučila ići na rok u 4 mj jer sam shvatila da moram sve znati napamet ukoliko ne želim pogriješiti.

Sva pitanja na pravu se eseistička i očekuje se da znaš cijele rečenice napamet.
Na većini predmeta (do 3 godine jer za to znam) na ispitu je malo pitanja, očekuje se cijela rečenica koja je u literaturi ukoliko želiš sve bodove jer će ti inače nešto nedostajati, kriteriji su svaki put različiti, ispravljaju različiti ljudi...jednostavno ne postoji univerzalni sustav koji bi odlučio koji dio gradiva je za koju ocjenu.

A najbolje je što je sve više posvađanih katedri pa svatko vodi svoju logiku...

[Starija Sestra]

Pravni fakultet se ne može prepričati, on se mora doživjeti.
Urnebesni su mi ovi zaključci i pametnovanje kako studenti ne uče, sami su si krivi bla-bla-bla. Zanimljivo, takvo nešto uglavnom pričaju ljudi koji su diplomirali sa powerpoint prezentacijama, ispite rješavali pišući referate a na cijelom faksu nisu imali literature koliko se na pravu ima za jedan predmet.

U potpunosti se slažem da se ponekad na ispitu pojave i studenti koji ni ne očekuju prolaz ali to su iznimke! Također mi je jasno da danas svatko želi biti pravnik jer je to popularno i vraški dobro zvuči no takvi ljudi otpadnu još na sociologiji (sad imaju novu, deblju knjigu ). U tu kategoriju spadaju oni koji su se prije upisa dvoumili između prava ili ekonomije, filozofskoga,hrvatskih studija. Na pravu nema mjesta za one koji nisu sigurni jer ovaj studij se mora željeti. Mislim da se samo tako uspije podnijeti sve što nam se izdešava u tih 5,6,7,8,9,10...godina studiranja.

Materija je toliko opsežna, predavači ponekad prepuni sebe a onda još morate slušati da ste glupi od nekoga tko na faksu za lektiru čita Palčića....

Prilično sam se uznemirila pišući ovo. Idem se malo razonoditi uz vanugovorne obveze. I ne zaboravite: Utile per inutile non vitiatur.

[Danielle]

The Whale kaže:

Eto, osjećam se dovoljno slobodna da kao predavač na visokoškolskoj ustanovi dam svoj obol ovoj raspravi, jer sam ne tako davno(prije 4 godine) bila i sama student a trenutačno sam na korak do doktorata, a već četiri godine radim sa mladim ljudima i mislim da imam prilično širok uvid u problematiku...
Dopustite da izlaganje podjelim na dva dijela, jer kao i uvijek, istina je negdje na pola puta...

Sa strane studenata

4.Studenti žive u iluziji da kada završe fakultet imaju siguran posao.

generalno se slažem sa svime napisanim u ovom postu, ali ovo mi je zapelo za oko. zašto netko ne bi imao siguran posao kad završi fakultet? znam dosta ljudi koji su na faksu iznad prosjeka, i čeka ih posao na faksu čim obrane diplomski. znam ljude koje su razne firme spazile preko projekata, i čeka ih siguran posao za 2-3 godine. ja sam brucošica, i znam da me za 4 godine čeka siguran posao kod firme koja me stipendira. simple as that.
druga bitna stvar, nije nerealno očekivati siguran posao s diplomom deficitarne struke, dakle biotehničke, tehničke i matematičke. čisto iz tog razloga jer je deficitarno. a zašto je deficitarno? mali interes, teško završiti. generalno gledano, nisam previše fulala razloge.

Tom01 kaže:

S druge strane ne vidim ni potrebu da se na strojarstvu muče ljudi sa 5 matematika od kojih im 3 neće sigurno nikad trebati a možda ni 4. A strojara, kao, fali. Kao i farmaceuta. Siguran sam da je tu prisutan i lobi tih struka, jer ne žele previše konkurencije u svom dvorištu.
Možda neka sredina bi najviše pasala.
Meni kao ekonomistu su trn u oku samo ove privatne školice ekonomije. Gadi mi se to. Mislim državni ekonomski fakultet nije bogzna koliko težak, a oni izmislili još lakšeg i naštancali još više ekonomista.

lobi struka? daj, jedini lobi koji postoji u deficitarnim strukama je lobi firmi koje žele top-studente i već na diplomskom im obećavaju masne plaće i službene laptope, mobitele, aute.
uči se tih 5 matematika jer ti trebaju za daljnje razumijevanje drugih kolegija, koji će eventualno ti zatrebati jednom u praksi. mene više zanima zašto ja imam sociologiju na strojarstvu. wtf, kad u životu ću to trebati? apsolutno pa nikad. bolje da postoji nešto tipa poslovna korespondencija jer neki nisu u stanju napisati pismeni mail profesoru ili asistentu da pitaju ako neka žešća glupost ulazi u kolokvij.
ovo za ekonomiste. vidim svoju cimericu koja skrati knjigu do 900 stranica na 10 post-ita i ona iz toga nauči za 3, pa digne na 4 na usmenom, a ja svojih 200 stranica ne mogu skratiti ni na 190 iz većine stvari. zato ekonomista ima - kao, ikakva diploma je bolja od nikakve, a prije bude ju netko zaradio na ekonomiji nego na npr. kvantnoj fizici. samo da napomenem, ovo nije podcjenjivanje nečeg, nego iz iskustva realni pogled na stanje stvari. ljudi koji završavaju efzg s 5.0 su se itekak morali pomučiti, i svaka im čast.

manchild kaže:

zašto se ovde raspravlja samo o pravnom faksu kad je situacija praktički takva na svim fakultetima?

eto sad i situacije s mojeg faksa, fsb je u pitanju.
konkretni primjer, da ne teoretiziram.
termodinamika je predmet o kojem slušamo već od uvodnog predavanja kak je nemoguć i težak i kolika je prolaznost. ako se gleda jedan rok, dosta sam sigurna da je puno manji od ovih 8%. najteži ispit studija, uz mehaniku fluida i elemente konstrukcija, ma sve je to u istom rangu praktički. o opsegu literature iz svih tih predmeta bolje da ne pričam, o kvaliteti bi se dalo raspravljati. opsegom je u rangu s ovim vašim udžbenicima s prava. samo, na pravu koliko sam čula od ljudi koji tamo studiraju i ovdje pročitala na temi, rijetko kad se ispituje praksa na pismenom dijelu, skoro nikad, dok se ovdje mora znati cjelokupna teorija da bi se moglo riješiti nebrojeno mnogo tipova zadatka (recimo, debljina nečeg se promjeni 1 mm, temperatura 1K, i sve je drugačije). tako da, bez uvrede, ali i ljudima koji studiraju nešto osim prava je teško, isto imaju literaturu od par tisuća stranica i isto toliko mali postotak, ako ne i manji, završi taj faks redovno i ipak, koliko puta se moglo čitati u medijima bilo koje vrste da se netko žali jer je prolaznost kod galovića bila 5% za ljude koji su 4. put izašli?

poanta priče, približno isti opseg gradiva i stav profesora prema predmetu i sve to, a ipak, velikom većinom se čuje samo dok se žale studenti pravnog, ekonomije i filozofskog. zašto? to je već pitanje za neku drugu raspravu.