Jezični savjetnik (3. izdanje)

[Lastan]

Emericzy kaže:

Ne bih ja to tako ad hoc odlučio. Uzmimo to cum grano salis. A da i odlučimo, tko će slušati? Kad će ljudi takve savjete prihvatiti, čak i kad su skroz bona fide? Možda ad calendas Graecas.

In spe, jednom će se ljudi opametiti. Flos unus non facit hortum, istina, ali ipak se i na ovoj temi već vide pozitivni pomaci. No to je ipak stvar jezične kulture i odgoja – ut sementem feceris, ita metes.

I naravno, quidquid latine dictum sit, altum viditur.

[Emericzy]

Lastan kaže:

In spe, jednom će se ljudi opametiti. Flos unus non facit hortum, istina, ali ipak se i na ovoj temi već vide pozitivni pomaci. No to je ipak stvar jezične kulture i odgoja – ut sementem feceris, ita metes.

I naravno, quidquid latine dictum sit, altum viditur.

Sapienti sat.

[žŽž]

dobar dan

kako bi islo pravilno : otvorite knjigu na stranicu ...ili na stranici ..?

..osobno, mislim da je pravilno na stranici ...jer je to lokativ, a imamo prijedlog na . jesam li u pravu?

hvala

[Lastan]

žŽž kaže:

dobar dan

kako bi islo pravilno : otvorite knjigu na stranicu ...ili na stranici ..?

..osobno, mislim da je pravilno na stranici ...jer je to lokativ, a imamo prijedlog na . jesam li u pravu?

hvala

Lokativ bi bio lokativ i da je prisutan neki od preostalih prijedloga koji idu s njime.
Imam nekako osjećaj da misliš obratno: imaš na pa je lokativ. A to nije nužno točno.

S prijedlogom na idu i akuzativ i lokativ – akuzativ za kamo (kretanje: ideš mi na kurac), lokativ za gdje (stajanje: na kurcu te nosam).

Uglavnom, u konkretnom slučaju rabi se oboje. Razlika je minorna i čisto stvar perspektive.

[judolino]

Lastan kaže:

Najmanje jedan pravopis kaže da je tvoj lektor dobro napravio. U slučaju odvajanja d.o.o. u d. o. o. O ovom drugom bolje da ne govorim.

Dakle, lektor ti ima uporište. Makar kakvo.
Drugo je pitanje koliko je takvo pravilo smisleno.

U kojem se to pravopisu "budući" piše bez "da"? Slutim da znam, ali treba mi potvrda.

[Lastan]

judolino kaže:

U kojem se to pravopisu "budući" piše bez "da"? Slutim da znam, ali treba mi potvrda.

Koliko ja znam, ni u jednom. Zato rekoh da bolje da o tome ne govorim, da ne popljujem lektora u vražju mater.

[Daniel.N]

Treće izdanje jezičnog savjetnika kreće.

Prošlo izdanje: https://www.forum.hr/showthread.php?t=230552

[Lastan]

Mogao si odrezati posljednju stranicu ili dvije, da prelazak bude lakši.

[Daniel.N]

Lastan kaže:

Mogao si odrezati posljednju stranicu ili dvije, da prelazak bude lakši.

Evo! Bojim se išta raditi s tom temom, jer su rezultati nepredvidljivi Uglavnom Server error.

Dosta trkeljanja (chata), molim.

[luna_park]

Želio bih samo iznijeti svoje opservacije glede dva od niza primjera koji mi bodu oči i koje ja doživljavam kao puko prenemaganje:

1) Zašto se danas daje prednost obliku "Bruxelles", a oblik "Brisel" gotovo je potpuno istisnut iz našeg tiska? Po čemu su recimo nazivi glavnih gradova Poljske, Rumunjske, Portugala ili Danske kod nas uvrježeniji pa se pišu onako kako se kod nas izgovaraju, a ne onako kako se pišu u matičnim zemljama, dok to s glavnim gradom Belgije i EU-a izgleda nije preporučljivo?

2) Iako je čini se kod nas dopušteno pisati i "gay" i "gej", još uvijek uvelike prevladava pisanje "gay". Zar nije i ta riječ već dovoljno uvriježena u hrvatskom jeziku da bi se moglo odustati od izvorne engleske grafije? Osim toga, i u drugim slavenskim jezicima koji koriste latinicu: poljskom, slovačkom, slovenskom, srpskom usvojen je pisani oblik "gej", jedino još u češkom prevladava "gay".

[Emericzy]

luna_park kaže:

Želio bih samo iznijeti svoje opservacije glede dva od niza primjera koji mi bodu oči i koje ja doživljavam kao puko prenemaganje:

1) Zašto se danas daje prednost obliku "Bruxelles", a oblik "Brisel" gotovo je potpuno istisnut iz našeg tiska? Po čemu su recimo nazivi glavnih gradova Poljske, Rumunjske, Portugala ili Danske kod nas uvrježeniji pa se pišu onako kako se kod nas izgovaraju, a ne onako kako se pišu u matičnim zemljama, dok to s glavnim gradom Belgije i EU-a izgleda nije preporučljivo?

2) Iako je čini se kod nas dopušteno pisati i "gay" i "gej", još uvijek uvelike prevladava pisanje "gay". Zar nije i ta riječ već dovoljno uvriježena u hrvatskom jeziku da bi se moglo odustati od izvorne engleske grafije? Osim toga, i u drugim slavenskim jezicima koji koriste latinicu: poljskom, slovačkom, slovenskom, srpskom usvojen je pisani oblik "gej", jedino još u češkom prevladava "gay".

Budući da je ovo savjetnik, evo ti savjet: naj se uzrujavati. tak je kak je.

Hrvatski je uvijek bio malo tvrd glede fonetiziranja, pa ovo što kažeš nije veliko čudo. A k tome, u kolokvijalnom jeziku nema baš neke velike logike.

[Lastan]

luna_park kaže:

1) Zašto se danas daje prednost obliku "Bruxelles", a oblik "Brisel" gotovo je potpuno istisnut iz našeg tiska?

Evo, jedan moj urednik u svojim tekstovima piše i Minhen i Brisel i Evropa.

Po čemu su recimo nazivi glavnih gradova Poljske, Rumunjske, Portugala ili Danske kod nas uvrježeniji pa se pišu onako kako se kod nas izgovaraju, a ne onako kako se pišu u matičnim zemljama, dok to s glavnim gradom Belgije i EU-a izgleda nije preporučljivo?

Stvar običaja, rekao bih.

2) Iako je čini se kod nas dopušteno pisati i "gay" i "gej", još uvijek uvelike prevladava pisanje "gay". Zar nije i ta riječ već dovoljno uvriježena u hrvatskom jeziku da bi se moglo odustati od izvorne engleske grafije? Osim toga, i u drugim slavenskim jezicima koji koriste latinicu: poljskom, slovačkom, slovenskom, srpskom usvojen je pisani oblik "gej", jedino još u češkom prevladava "gay".

A ti piši gej. Da bi se takva promjena prihvatila, mora je netko malo pogurati. Prouči osnove sociolingvistike, kaj da ti velim.

[luna_park]

A ti piši gej. Da bi se takva promjena prihvatila, mora je netko malo pogurati. Prouči osnove sociolingvistike, kaj da ti velim.

Ja i pišem "Brisel" i "gej" unatoč tomu što sam svjestan toga da time riskiram da me neki okvalificiraju kao "seljo-beljo", iako ja zapravo samo nastojim postupati onako kako mi se čini logičnije.

[judolino]

luna_park kaže:

Ja i pišem "Brisel" i "gej" unatoč tomu što sam svjestan toga da time riskiram da me neki okvalificiraju kao "seljo-beljo", iako ja zapravo samo nastojim postupati onako kako mi se čini logičnije.

Ja ću uz trenutačni prijevod morati priložiti i popis riječi koje bi lektori trebali ostaviti na miru, primjerice šou a ne show itd.
Baš se pitam hoće li me poslušati.

[Lastan]

luna_park kaže:

Ja i pišem "Brisel" i "gej" unatoč tomu što sam svjestan toga da time riskiram da me neki okvalificiraju kao "seljo-beljo", iako ja zapravo samo nastojim postupati onako kako mi se čini logičnije.

Ne možeš biti seljo-beljo sve dok svoj izbor možeš opravdati nečim osim "znam ja kako treba, ali ne dâ mi se na internetu" i sličnim floskuletinama.

[Shain]

BlackQ kaže:

... a ja već neko vrijeme lupam glavu oko toga kako bi trebalo pravilno tvoriti plural stranih imena, naziva (ili tuđica) koji su već u originalu u pluralu. Plural plurala?

Na primjer, klasika - Stonesi, Stoogesi, Bad Brainsi, Beatlesi(!) - to štima po hrvatskom pravopisu? Bolje nego Bitli, recimo? I ako ima neki "zato" za to, bila bih zahvalna za taj dodatak (tj. za objašnjenje zašto treba tako kako treba; makar se već pomalo bojim pitati "zašto?" kad su pravila u pitanju ).

Neki s vremenom izgube "s". Rokeri su kod nas jedno vrijeme bili rokersi, kako je npr. u Klaićevu rječniku.

U novije vrijeme to "s" uglavnom ostaje: Chicago Bullsi, Los Angeles Lakersi, pa devilsi, pistonsi, warriorsi, rangersi, celticsi, bad blue boysi.

[Coco_Nut]

Gusji ili guščji? Ili oboje?
I kako od guska nastane gusji?

[Shain]

Coco_Nut kaže:

Gusji ili guščji? Ili oboje?
I kako od guska nastane gusji?

Oboje, ali je gusji već pomalo arhaično.

Gusji je od stare riječi gus, a guščji od guska i gusak. Sufiksi -ka i -ak dodani su radi razlikovanja mužjaka od ženke.

[Coco_Nut]

Hvala!

[Orlin1979]

Koliko ja znam, skoro su svi glagoli s nastavkom -ira- dvovidski i isti se oblik koristi za oba vida. Zašto je tako?
Znam bar jednu iznimku: nervirati je samo nesvršenog vida, a iznervirati samo svršenog? Iz kojeg razloga postoje iznimke? Ima li i drugih takvih slučaja u standardnom jeziku?