Vrijeme ide uvijek u istom smjeru

[wand_1]

skeptik kaže:

EDIT: Sad mi je palo napamet (nije mi poznato da je itko prije to tako formulirao) da se četvero-brzina možda može shvatiti kao neka vrsta relativne brzine u odnosu na svjetlost. Ako je tako, onda nije nikakvo čudo da svjetlost ima brzinu nula, a svi ostali brzinu c u odnosu na svjetlost. Ako ovo uspijem formulirati matematički (za sada još ne znam kako), to bi mogao biti rad vrijedan objavljivanja.

Forum je uvijek bio dobro rješenje za publish or perish situaciju

[Jednostavko]

wand_1 kaže:

Ja imam obratan problem, mogu zamisliti prazninu oko sebe, ali apsolutne duhove, svijesti i slične stvari i ne baš.

Ovo me podsjetilo na jedan citat Jacobija u kojem on opisuje proceduru apstrahiranja prostora. Navodim ga samo radi ilustracije zašto je teško zamisliti prazninu oko sebe.

"Ja moram zadugo težiti da potpuno zaboravim da sam išta vidio, maknuo ili dodirnuo, ne izuzimajući izričito ni sama sebe. Ja moram sasvim, sasvim, sasvim zaboraviti svako kretanje, i da se upravo za to zaboravljanje najusrdnije zauzmem, jer je to ono što je najteže. Sve uopće, isto onako kao što sam ga u mislima uništio, moram pretpostaviti da je potpuno i savršeno odstranjeno, i ništa ne smijem zadržati do jedino silom zaustavljeni opažaj beskonačnog, nepromjenjivog prostora. Stoga ja ne smijem ni sama sebe kao nešto od prostora različito a ipak s njim povezano u mislima ponovno unijeti u nj; ja ne smijem dopustiti da me prostor samo opkoljava i prožima: već moram potpuno prijeći u nj, da postanem jedno s njim, da se pretvorim u njega; ja ne smijem dopustiti da od mene sama išta preostane osim samog tog mog opažaja, da bih ga promatrao kao neku zaista samostalnu, nezavisnu jednu jedinu i jedinstvenu predodžbu."

[Leteća]

Jednostavko kaže:

Ovo me podsjetilo na jedan citat Jacobija u kojem on opisuje proceduru apstrahiranja prostora. Navodim ga samo radi ilustracije zašto je teško zamisliti prazninu oko sebe.

"Ja moram zadugo težiti da potpuno zaboravim da sam išta vidio, maknuo ili dodirnuo, ne izuzimajući izričito ni sama sebe. Ja moram sasvim, sasvim, sasvim zaboraviti svako kretanje, i da se upravo za to zaboravljanje najusrdnije zauzmem, jer je to ono što je najteže. Sve uopće, isto onako kao što sam ga u mislima uništio, moram pretpostaviti da je potpuno i savršeno odstranjeno, i ništa ne smijem zadržati do jedino silom zaustavljeni opažaj beskonačnog, nepromjenjivog prostora. Stoga ja ne smijem ni sama sebe kao nešto od prostora različito a ipak s njim povezano u mislima ponovno unijeti u nj; ja ne smijem dopustiti da me prostor samo opkoljava i prožima: već moram potpuno prijeći u nj, da postanem jedno s njim, da se pretvorim u njega; ja ne smijem dopustiti da od mene sama išta preostane osim samog tog mog opažaja, da bih ga promatrao kao neku zaista samostalnu, nezavisnu jednu jedinu i jedinstvenu predodžbu."

Ovo je trik koji tražim.

Naravno, "prostor" treba zamijeniti s "vrijeme" i stvar fercera.

Rezultate eksperimenta objavit ću jučer.

[vamvam]

dr. diego kaže:

Prvo treba definirati 'što je brzina'. derivacija puta po vremenu. ili jednostavnije:brzina je put koji tijelo prijeđe u jedinici vremena, i izražava se u jedinicama m/s.Pomoću vremena se definira brzina. Stoga mi i dalje nije jasno kako vrijeme može imati brzinu. Brzina svjetlosti, put koji prijeđe svjetlost u jedinici vremena. ok. Ali brzina vremena?

Udaljenost se može definirati pomoći vremena (koliko vremena treba da foton prijeđe neki put), a vrijeme i put se skupa mogu definirati pomoću fotona, pa onda kažeš da je jedinična mjera vremena ono vrijeme koliko traje jedna perioda nekog fotona, a jedinična udaljenost je ona udaljenost koju taj isti foton prijeđe u jednom periodu. Time si prostor i vrijeme definirao pomoću pojava tipa stvaranje fotona kada neki atom iz jednog stanja prijeđe u drugo, tj. pomoću energije.

[Orah]

skeptik kaže:

A, sad je već jasnije o čemu je riječ. Radi se o tzv. četvero-brzini. Istina, četvero-brzina bilo kojeg masivnog predmeta jednaka je c. No četvero-brzina bezmasenih čestica, dakle svjetlosti, jednaka je nuli. Stoga, ako ćemo gledati četvero-brzinu, jedina koja ne putuje brzinom svjetlosti je - svjetlost. To, naravno, zvuči zbunjujuće, ali samo zato što se koristi svakidašnji rječnik. Kad se stvari precizno definiraju matematički (što Grene naravno ne radi u znanstveno-popularnoj knjizi, pa neću niti ja u ovom postu), tada nema zbrke.

Što nije bilo jasno u mom prvom postu , što je izazvalo zbrku da si ga proglasio netočnim ?

skeptik kaže:

EDIT: Sad mi je palo napamet (nije mi poznato da je itko prije to tako formulirao) da se četvero-brzina možda može shvatiti kao neka vrsta relativne brzine u odnosu na svjetlost. Ako je tako, onda nije nikakvo čudo da svjetlost ima brzinu nula, a svi ostali brzinu c u odnosu na svjetlost. Ako ovo uspijem formulirati matematički (za sada još ne znam kako), to bi mogao biti rad vrijedan objavljivanja.

E onda bi bilo u redu da pomeneš forumski doprinos temi Jednostavka kad objaviš rad.


Evo par amaterskih pitanja ako ti se da odgovoriti na njih i pri tome ukazati na eventualne greške.

Ako predmet putuje kroz prostorvrijeme tada on putuje u odnosu na nešto ( prostorvrijeme) ako je tako onda je ravnopravno gledati da to nešto ( prostorvrijeme) putuje u odnosu na predmet ( ako mrdam predmet u prostorvremenu to je isto kao da mrdam prostorvrijeme oko predmeta)?

E sada ako predmeti uvijek gibaju kroz prostorvrijeme brzinom svjetlosti po relativnosti je to isto kao da prostorvrijeme uvijek giba oko predmeta brzinom svjetlosti?

Udio u toj brzini je raspoređen na prostor i na vrijema tako da vrijeme onda ima brzinu koja je manja ili jednaka brzini svjetlosti što ovisi o brzini prostora?

Kod pola brzine svjetlosti prostor i vrijeme putuju istom brzinom ili predmet koji putuje s pola brzine svjetlosti kroz prostor istom brzinom putuje i kroz vrijeme?

[skeptik]

Orah kaže:

Što nije bilo jasno u mom prvom postu , što je izazvalo zbrku da si ga proglasio netočnim?

Iz onog što je napisao Greene jasno da se radi o nestandardnoj definiciji brzine (njegove riječi: "brzina predmeta u tom generaliziranom smislu"), što nije bilo jasno iz onog što si ti napisao. Osim toga, ti si napisao da i svjetlost u tom smislu ide brzinom svjetlosti (što je netočno), dok Greene govori samo o predmetima, pri tom misleći na masivne predmete.

Orah kaže:

E onda bi bilo u redu da pomeneš forumski doprinos temi Jednostavka kad objaviš rad.

Nema problema.
Inače, ako jednog dana postanem ministar, neki politički protivnik bi to mogao izvuć i napast me da sam plagijator.

Orah kaže:

Ako predmet putuje kroz prostorvrijeme tada on putuje u odnosu na nešto ( prostorvrijeme) ako je tako onda je ravnopravno gledati da to nešto ( prostorvrijeme) putuje u odnosu na predmet ( ako mrdam predmet u prostorvremenu to je isto kao da mrdam prostorvrijeme oko predmeta)?

Da.

Orah kaže:

E sada ako predmeti uvijek gibaju kroz prostorvrijeme brzinom svjetlosti po relativnosti je to isto kao da prostorvrijeme uvijek giba oko predmeta brzinom svjetlosti?

Da.

Orah kaže:

Udio u toj brzini je raspoređen na prostor i na vrijema tako da vrijeme onda ima brzinu koja je manja ili jednaka brzini svjetlosti što ovisi o brzini prostora?

Zapravo veća ili jednaka, jer se radi o neeuklidskom prostoru. U euklidskom prostoru Pitagorin poučak u 3 dimenzije glasi

L^2=x^2+y^2+z^2

No prostor-vrijeme je ne-euklidski 4-dimenzionalni prostor u kojem Pitagorin poučak glasi

L^2=x^2+y^2+z^2-c^2t^2

Uoči znak minus u posljednjem članu! Zapravo, sva neintuitivna svojstva specijalne teorije relativnosti imaju porijeklo u tom čudnom minusu.

Orah kaže:

Kod pola brzine svjetlosti prostor i vrijeme putuju istom brzinom ili predmet koji putuje s pola brzine svjetlosti kroz prostor istom brzinom putuje i kroz vrijeme?

Ni jedno ni drugo, što je opet povezano s magičnim minusom u gornjoj jednadžbi.

[Orah]

skeptik kaže:

Iz onog što je napisao Greene jasno da se radi o nestandardnoj definiciji brzine (njegove riječi: "brzina predmeta u tom generaliziranom smislu"), što nije bilo jasno iz onog što si ti napisao. Osim toga, ti si napisao da i svjetlost u tom smislu ide brzinom svjetlosti (što je netočno), dok Greene govori samo o predmetima, pri tom misleći na masivne predmete.

Pa ovo boldano nisam napisao , ne znam kako si to izvukao iz onog što sam napisao.

skeptik kaže:

Da.


Da.

Iz ova dva Da proizlazi da je Jednostavko u pravu kada kaže i pita da vrijeme ( u okviru prostorvremena) ima brzinu ... ili?

skeptik kaže:

Zapravo veća ili jednaka, jer se radi o neeuklidskom prostoru. U euklidskom prostoru Pitagorin poučak u 3 dimenzije glasi

L^2=x^2+y^2+z^2

No prostor-vrijeme je ne-euklidski 4-dimenzionalni prostor u kojem Pitagorin poučak glasi

L^2=x^2+y^2+z^2-c^2t^2

Uoči znak minus u posljednjem članu! Zapravo, sva neintuitivna svojstva specijalne teorije relativnosti imaju porijeklo u tom čudnom minusu.


Ni jedno ni drugo, što je opet povezano s magičnim minusom u gornjoj jednadžbi.

Da.
Sjetio sam si već jednom pominjao takav minus ( ili sličan) u temi gravitacijskih valova , u svakom slučaju hvala!

[skeptik]

Orah kaže:

Pa ovo boldano nisam napisao , ne znam kako si to izvukao iz onog što sam napisao.

Imaš pravo, krivo sam protumačio ono što si napisao. U svakom slučaju, kad se koristi neprecizni svakidašnji jezik, tada je izuzetno važan stil i način kojim se nešto izriče, jer o tome jako ovisi hoće li se nekoga ispravno ili pogrešno shvatiti. Očito, Greene-jev stil sam bolje shvatio nego tvoj. Možda zato što smo iste struke.

[wand_1]

skeptik kaže:

Imaš pravo, krivo sam protumačio ono što si napisao. U svakom slučaju, kad se koristi neprecizni svakidašnji jezik, tada je izuzetno važan stil i način kojim se nešto izriče, jer o tome jako ovisi hoće li se nekoga ispravno ili pogrešno shvatiti. Očito, Greene-jev stil sam bolje shvatio nego tvoj. Možda zato što smo iste struke.

Mislim da nije sporno da je Brian Greene jedan od najboljih kada je potrebno neintuitivnu fiziku pretočiti u popularnu znanost.

Ima talenta za pisanje, a čini se i za glumu i produkciju, jer iskače iz dokumentaraca i klipova skoro kao Michio Kaku.

Obojica su teoretičari struna, pa valjda imaju puno radno vrijeme za popularizaciju znanosti, jer se u njihovom polju, koliko znam, već dugo ne događa ništa zanimljivo i poticajno.

Greene je tu i dosta iskren, jer ispada da se oni manje više zajebavaju i gledaju što će reći Ed Witten. Tako to funkcionira već duže vrijeme

[skeptik]

wand_1 kaže:

Mislim da nije sporno da je Brian Greene jedan od najboljih kada je potrebno neintuitivnu fiziku pretočiti u popularnu znanost.

Ima talenta za pisanje, a čini se i za glumu i produkciju, jer iskače iz dokumentaraca i klipova skoro kao Michio Kaku.

Obojica su teoretičari struna, pa valjda imaju puno radno vrijeme za popularizaciju znanosti, jer se u njihovom polju, koliko znam, već dugo ne događa ništa zanimljivo i poticajno.

Greene je tu i dosta iskren, jer ispada da se oni manje više zajebavaju i gledaju što će reći Ed Witten. Tako to funkcionira već duže vrijeme

A i Ed Witten malo posustaje u zadnje vrijeme. No sva sreća da je tu i prorok Maldacena.

[*Q*]

skeptik kaže:

Uoči znak minus u posljednjem članu! Zapravo, sva neintuitivna svojstva specijalne teorije relativnosti imaju porijeklo u tom čudnom minusu.

Da li je opravdano samo na osnovu intuicije odbaciti valjana rješenja jednadžbi koje opisuju neki temeljni proces u prirodi? Da li se pouzdati u "zdrav razum" koji je produkt naših svakodnevnih opažanja procesa u prirodi oko nas koje doživljavamo svojim ograničenim osjetilima, ili bi ipak trebali vjerovati matematici kad su u pitanju temeljni procesi u prirodi?

[Leteća]

*Q* kaže:

Da li je opravdano samo na osnovu intuicije odbaciti valjana rješenja jednadžbi koje opisuju neki temeljni proces u prirodi? Da li se pouzdati u "zdrav razum" koji je produkt naših svakodnevnih opažanja procesa u prirodi oko nas koje doživljavamo svojim ograničenim osjetilima, ili bi ipak trebali vjerovati matematici kad su u pitanju temeljni procesi u prirodi?

Ako sam ispravno shvatila Gödela, matematika ima svoje limite. Ali slobodno me ignoriraj, ja sam s FF.

[*Q*]

Leteća kaže:

Ako sam ispravno shvatila Gödela, matematika ima svoje limite. Ali slobodno me ignoriraj, ja sam s FF.

Ne bih rekao da ti limiti ima ju veze sa slučajem na koji sam mislio. U klasičnoj elektrodinamici imaš dva gotovo identična rješenja Maxwellovih jednadžbi za EM potencijal, razlika je samo predznaku. Jedno od ta dva rješenja koje predstavlja ulazeći EM val se jednostavno ignorira na bazi zdravog razuma iako se u udžbenicima navodi da je matematički jednako valjano kao i rješenje koje predstavlja odlazeći EM val.

[ITGuy]

*Q* kaže:

Jedno od ta dva rješenja koje predstavlja ulazeći EM val se jednostavno ignorira na bazi zdravog razuma iako se u udžbenicima navodi da je matematički jednako valjano kao i rješenje koje predstavlja odlazeći EM val.

Ovo me podsjeća na rješavanje eksponencijalne nejednadžbe, kad dobiješ rješenja t½ npr. t1=-3 ; t2=4, zatim se broj^X=-3 ignoriše jer je broj^X>0 za svako X koje pripada skupu R

[wand_1]

skeptik kaže:

A i Ed Witten malo posustaje u zadnje vrijeme.

Godine su...

No sva sreća da je tu i prorok Maldacena.

Da

Leteća kaže:

Ako sam ispravno shvatila Gödela, matematika ima svoje limite. Ali slobodno me ignoriraj, ja sam s FF.

Kakve limite? I ima li ih matematika ili sama logika, odnosno stvarnost?

[Leteća]

wand_1 kaže:

Kakve limite? I ima li ih matematika ili sama logika, odnosno stvarnost?

Nisam dobro shvatila - jesi li izjednačio stvarnost s logikom?

[Sigmund]

Leteća kaže:

Nisam dobro shvatila - jesi li izjednačio stvarnost s logikom?

Ili matematiku sa stvarnošću? Premda bi bilo logičnije izjednačiti matematiku s logikom.

[Leteća]

Sigmund kaže:

Ili matematiku sa stvarnošću? Premda bi bilo logičnije izjednačiti matematiku s logikom.

Ovo posljednje sam i učinila kad sam se pozvala na Gödela koji je svojedobno bacio logičare u suicidalnu depresiju. Zla sam, priznajem.

Idemo dalje - matematika obuhvaća geometriju, a geometrija neeuklidovsku geometriju, ne?

Ne pratim baš trendove u fizici pa ne znam kako stoje stvari s teorijom kaosa. Je li ona in ili out?

[skeptik]

*Q* kaže:

Da li je opravdano samo na osnovu intuicije odbaciti valjana rješenja jednadžbi koje opisuju neki temeljni proces u prirodi? Da li se pouzdati u "zdrav razum" koji je produkt naših svakodnevnih opažanja procesa u prirodi oko nas koje doživljavamo svojim ograničenim osjetilima, ili bi ipak trebali vjerovati matematici kad su u pitanju temeljni procesi u prirodi?

Tu ima više pitanja, ali sva imaju isti odgovor: nekad da, nekad ne.

[skeptik]

Sigmund kaže:

Premda bi bilo logičnije izjednačiti matematiku s logikom.

Bi li bilo logično izjednačiti logiku s analitičkom filozofijom? I nije li tvoj potpis primjer analitičke filozofije?