Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 06.12.2017., 01:01   #381
Quote:
dtomas kaže: Pogledaj post
Bi li društvo bilo bolje kad bi svi pojedinci bili etički senzibilizirani?
Odgovor je DA!.
Senzibilizacija bi se mogla postići drugačijim društvenim uređenjem u kojem bi se pozitivno etičko djelovanje nagrađivalo. Isto tako bi se obrazovni sustav lišio elemenata koji propagiraju natjecanje u društvu - zato jer smatram da dobar dio ne-etičkih elemenata u čovjekovom životu dolazi od toga što kroz razno razne kanale dolazi ta natjecateljska energija koja čini plodno tlo za rađanje negativnih etičkih čina.

Isto tako bi valjalo common sense etiku, gdje se u vanjskom nalazi intrinzična vrijednost, obrnuti na etiku unutarnjih ljudskih vrijednosti - tako da se vrijednost osobe mjeri onim kakav karakter ta osoba posjeduje, a ne što ima u garaži ili na bankovnom računu. Taj konzumeristički duh je upravo uzrok velikog negativnog i izrabljujućeg trenda u etičkim odlukama velikih korporacija. Tu bi filozofi trebali imati svoj prostor i razraditi svojevrsan manual za ponašanje - poput pozitivnog zakona koji je lišen bilo kakvih aspekata etičkog, a nije tako bilo uvijek. Pozitivno pravo se valja obogatiti etičkim elementima.
klto is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.12.2017., 10:20   #382
Quote:
klto kaže: Pogledaj post
Odgovor je DA!.
Senzibilizacija bi se mogla postići drugačijim društvenim uređenjem u kojem bi se pozitivno etičko djelovanje nagrađivalo. Isto tako bi se obrazovni sustav lišio elemenata koji propagiraju natjecanje u društvu - zato jer smatram da dobar dio ne-etičkih elemenata u čovjekovom životu dolazi od toga što kroz razno razne kanale dolazi ta natjecateljska energija koja čini plodno tlo za rađanje negativnih etičkih čina.

Isto tako bi valjalo common sense etiku, gdje se u vanjskom nalazi intrinzična vrijednost, obrnuti na etiku unutarnjih ljudskih vrijednosti - tako da se vrijednost osobe mjeri onim kakav karakter ta osoba posjeduje, a ne što ima u garaži ili na bankovnom računu. Taj konzumeristički duh je upravo uzrok velikog negativnog i izrabljujućeg trenda u etičkim odlukama velikih korporacija. Tu bi filozofi trebali imati svoj prostor i razraditi svojevrsan manual za ponašanje - poput pozitivnog zakona koji je lišen bilo kakvih aspekata etičkog, a nije tako bilo uvijek. Pozitivno pravo se valja obogatiti etičkim elementima.
OK, super zvuči!

Treba li i za ovakav zaokret politička volja ili se to može početi živjeti na nekim "običnijim" razinama?

ps je li čovjek u suštini kompetitivno biće ili mu je to nametnuto?
__________________
jedino kolektivna glad rađa kolektivnu svijest
dtomas is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.12.2017., 11:24   #383
mislim da covjek u sustini ne moze smisliti drugog covjeka, bice zato se i ratuje stalno, a filozofske rasprave su samo zabava i opet prikriveno egoisticko djelo.
__________________
Kosa mi se diže na glavi i strašno me ljuti kad vidim da idioti postaju cijenjeni ljudi.
ipman22 is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.12.2017., 11:30   #384
Quote:
Kentaurus kaže: Pogledaj post
Gotovo svaki dan ljudi koriste riječ moral i donose moralne sudove no čemu to?

Za jedan čin uvijek će stotinu ljudi dati stotine moralnih sudova, neki će taj čin označiti kao amoralan dok će drugi taj isti čin smatrati potpuno ispravnim tako da je moral relativan pojam bez ikakve dvojbe.

Moralni sud se najčešće donosi jer proizlazi iz empatije, te osjećaja krivnje, no kad malo dublje analiziramo prirodu i mehanizam tih dvaju emocija možemo doći do zanimljivih zaključaka.

Recimo empatija, osjećanje i razumjevanje osjećaja drugih jest projekcija vlastitih emocija na drugu osobu tj. vidimo sebe i svoje osjećaje u drugima i tako doživljavamo emocionalne reakcije. Psiholozi tvrde da prilikom empatije uvijek projiciramo sebe i svoje emocije na drugu osobu, te da svaka empatija sadrži dozu projekcije. Dakle, prilikom empatije vidimo sebe u drugome, te suosjećamo i moralno djelujemo u skladu s time što je zapravo sebično jer moralno djelujemo zato jer osobu doživljavamo kao sebe.

Zatim osjećaj krivnje koji može biti iznimno destruktivan po psihu pojedinca izbjegavamo moralnim djelovanjem jer ne želimo osjećati krivnju. Dakle, opet činimo nešto kako bi se mi dobro osjećali.

Dalje imamo i religiozne moraliste koji čine dobro kako bi išli u raj što je opet egoistično.

No svega ovoga ljudi često nisu niti svjesni, već misle kako nešto rade dobro ne analizirajući zapravo dublje motive njihovog morala koji su često nesvjesni.

Što vi mislite, da li je moralnost zapravo maska za realiziranje svojih duboko sebičnih i ponekad nesvjesnih motiva?
Postoji li uopće čista(nesebična) moralnost?
Zanimljiva tema.

Pojmovi 'dobro' i 'loše' se mijenjaju ovisno o društvenim i kulturološkim mijenama, mentalitetu određenog plemena, dresuri itd.

Zanimljivo je recimo da je eksperiment o empatiji rađen već na jako maloj djeci da se proba valjda shvatiti da li je istina da se ljudi 'rađaju zli' što je naravno pogrešna premisa za takvo nešto jer ljudi se ne rađaju zli, već nas društvo odgaja ili utječe često na taj način da nas pretvori u ono što bi nazvali 'zlicama'.
Uglavnom, tim eksperimentom je ustanovljeno da se djeca rađaju sa empatijom i veliki postotak djece će uvijek imati potrebu kako da pomogne potrebitoj osobi u teškoj situaciji, tako i da kazni onu osobu koja je dovela prvu u tešku situaciju.
Isto tako djeca od rođenja imaju usađenu određenu vrstu rasizma što je u stvari samo pokazatelj da se lakše poistovjećujemo s onima koje vidimo sličnijima sebi.
Isto tako su dokazali da neće primati darove od zločeste osobe iako su brojniji od darova dobre osobe, no zločesta osoba to može kompenzirati na način da ponudi puno više ili kvalitetnijih darova od dobre osobe i onda će ipak izabrati dar od zločeste osobe.

Empatija je usađena u čovjeka ne kao čin sebičnosti, već kao svjesnost osobe sebe same. Ako smo mi u stanju osjećati bol i znamo koliko je to gadno, tada nećemo to priuštiti i drugoj osobi. Ne zato što smo sebični, već zato što smo svi mi u pravilu jedan organizam koji je rascjepkan, no povezan prilično i kolektivnom sviješću, a i na razne ostale načine.

Kada govorimo o nekoj 'dubokoj sebičnosti' tada govorimo o djelima u stvari preko kojih dolazimo do nečega na štetu nekoga drugog. Empatija samim time ne može biti sebična. To je samo naša definicija da bi rekli da ionako 'sve u životu činimo samo zbog sebe', no stvar je u tome da to nije sebičnost, već ljubav prema samome sebi što uopće nije sebičnost, već sasvim suprotna pojava.
Ljudi misle da sebični ljudi vole jako sebe. U stvari, ne vole se. Ljudi koji priskrbljuju sebi nešto na štetu svih ostalih su u stvari često iskompleksirani, nesretni, psihički nezreli ljudi. To je isto kao brkati školske bullye sa snažnim osobnostima. Oni su sve samo ne to. To su vrlo nesigurna djeca koja na pogrešan način skreću pažnju na sebe i treba im ljubav i priznanje izvana (od čopora) jer ne voli sami sebe. Grade se preko pogrešnih stvari.

Empatija je prirodna. U slučaju izostanka empatije dolazimo do psihopatije za koju se zna da je stvarna mentalna bolest od koje boluje oko 1% ljudi na planetu što znači da su oni svuda oko nas. Kada se snimi funkcija njihovog mozga, jasno se vidi da im određeni dijelovi u prednjem i sljepoočnom dijelu nisu uopće u funkciji, dok ljudima sa empatijom jesu.
Znači, imati empatiju znači biti normalna osoba. Nemati empatiju znači biti bolesna osoba. Biti psihopat povlači za sobom određenu vrstu ponašanja koja se upravo bazira na hranjenju ega. Psihopati najčešće niti nisu ubojice, već vrlo funkcionalni članovi društva, te često šefovi i direktori. Znaju sve zgazit ispred sebe do uspjeha uz laganje, manipulacije i lažni šarm.

Kada je moral u pitanju, za razliku od kulturološkog poimanja dobroga i lošega, te čak i mnogih zakona, on nije toliko sklon promjenama jer je duboko usađen u čovjeka od njegovog nastanka.

Pogledaj si seriju 'Better Call Saul', inače savršena serija i jedna od rijetkih koja ne vrijeđa inteligenciju gledatelja. Zanimljivo je što likovi nisu crno-bijeli, a još je zanimljivije kako mnogi gledatelji neke likove doživljavaju pozitivno, dok drugi gledatelji te iste doživljavaju negativno. To je recimo nešto što ne znam da je ijedna serija ikada postigla.
Odnos Saula koji je odvjetnik u nastajanju sa svojim starijim bratom koji je cijenjen i uspješan odvjetnik, prikazao je na odličan način veliki sraz između 'morala' i 'zakona'.
S jedne strane Saul je osoba koja će muljažama i mimo zakona napraviti svašta, no sve što radi neće na kraju biti nikada s ciljem da nekoga sjebe, već da napravi dobru stvar - bilo za sebe, a da pritom ne bude baš povrijeđenih, bilo da svi budu sretni. U jednoj situaciji išao je i svjesno sjebati samoga sebe da bi pomogao nekome drugome kada je vidio da je njegovo muljanje prešlo granice. Fora je da u stvari nije jasno vidljivo da je on duboko moralna osoba i pozitivac koji će doduše raditi sve mimo zakona ako treba da postigne neke stvari, no jasno je svjestan razlike između kršenja zakona i moralnog kodeksa koji je po prirodi usađen u njega.
S druge strane tu je njegov rigidni brat koji radi sve po zakonu i po špagi, a istovremeno to što radi često nije niti moralno, niti u redu, već upravo zbog toga ispada pizda od čovjeka kojoj osjećaj za moral ne samo da nije jača strana, već svoje komplekse iz djetinjstva liječi upravo slijedeći zakon točku po točku zbog čega nanese još više štete onima koji to definitivno nisu zaslužili.
old-soul80 is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.12.2017., 12:46   #385
Quote:
old-soul80 kaže: Pogledaj post


Empatija je prirodna.
Pa sad, to i nije neka novost. To se odavno zna. A zna se i da društvena bića od tog "empatičnog organa" imaju koristi. Kao grupa ali i kao pojedinci. Empatične dobrice su u društvu cijenjene pa onda time i profitiraju.
Jedna stvar me tu prilično muči. Zašto se takvi ljudi kod nas klone politike?
medonaodmoru is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.12.2017., 14:11   #386
Quote:
medonaodmoru kaže: Pogledaj post
Pa sad, to i nije neka novost. To se odavno zna. A zna se i da društvena bića od tog "empatičnog organa" imaju koristi. Kao grupa ali i kao pojedinci. Empatične dobrice su u društvu cijenjene pa onda time i profitiraju.
Jedna stvar me tu prilično muči. Zašto se takvi ljudi kod nas klone politike?
Pa empati u stvari ne profitiraju baš, već sociopati i psihopati brže i bolje jer znaju napraviti 'pravu stvar' za sebe. Ako je vjerovati onim youtube eksperimentima, a i ostalim izvorima, beskućnici u SAD-u će ti puno prije udijeliti i zadnji dolar koji im treba za život ako je tebi nužno potreban, negoli će to napraviti gospon u odijelu s mobitelom koji čak pokazuje tendenciju tome da te prevari i sjebe iako već ima i više nego treba. Znači, divlje kapitalističko društvo je i podešeno za onu izmišljenu tezu o 'opstanku jačega' i zato je takva okolina podobna za razvoj psihopata. U stvari, radi se uglavnom o kmetskom mentalitetu koji je nametnut, pa ljudi misle da je normalno krasti i gaziti druge za osobnu korist. Neki misle da je u redu krasti, pa makar bi imali i sami manje koristi od krađe, dok bi pokradena strana tako oštećena doživjela veliku štetu.
Problem je često u glavama i tome kako su nas kreteni i veći od nas izdresirali da doživljavamo svijet.

Da malo pojasnim, recimo mnogi Hrvati smatraju da je ok izbacivati ljude iz doma na ulicu ako nisu banci otplatili kredit jer idu logikom da ako oni sami plaćaju onda su glupi u slučaju ako se onaj koji ne plaća ne izbaci iz svog doma.
To je recimo mentalni sklop prosječnog mediokriteta. Znači, njima nije žao ljudi koji će završiti bez krova nad glavom, pa možda tako s vremenom izgubiti zdravlje, život ili bilo kakvu nadu da će stvari krenuti na bolje. Njima je jedino bitno da oni ne ispadnu sebi glupi ako plaćaju kredit. Sve do trena dok i sami neće moći plaćati kredite.
Znači, mi smo zbog nametnutog i banalnog uvjerenja spremni prihvatiti kao normalnu stvar uništenje nečijeg života.
To je recimo tako kada te robovlasnici izdresiraju u poslušnog kmeta bez karaktera, muda, pameti i onoga o čemu pričamo - empatije. Znači, psihopatski sklop se promovira, a kmetovi koji to popuše nisu nužno psihopati, ali su zakinuti na ostalim bitnim poljima (često i intelektualnom), te reagiraju već isto kako bi i psihopati.

Ali mislim da će evolucija čovjeka s vremenom učiniti svoje.
old-soul80 is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.12.2017., 17:00   #387
Slažem se s napisanim (jedan od rijetko dobrih upisa na temi), ali nisam optimist u vezi posljednje rečenice. Ne vidim na čemu se taj optimizam temelji.
__________________
Matija Gubec, Robin Hood, Oscar Schindler... neki stvarni, a neki fiktivni, ali to su likovi koji su po mojem ukusu...
- Sizif - is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.12.2017., 17:41   #388
Quote:
- Sizif - kaže: Pogledaj post
Slažem se s napisanim (jedan od rijetko dobrih upisa na temi), ali nisam optimist u vezi posljednje rečenice. Ne vidim na čemu se taj optimizam temelji.
Jednostavno na spoznaji da se uvijek sve kreće prema naprijed i da sve evoluira hoćemo ili nećemo.
Ako gledamo unazad u povijest, puno stvari se pomaknulo na bolje. Ukinuto je ropstvo koje je tisućama godina bilo normalna pojava. Mučenja i ubijanja zbog nekih bolesnih 'ideala' su svedena samo na pojedine nerazvijene zemlje. Pojam 'osobnih sloboda i prava' je nešto što se pojavilo nedavno.
Prije par tisuća godina kada je na planetu bilo oko sto milijuna ljudi, ratovalo se non-stop radi nametanja moći, radi zauzimanja nekih praznih bespuća itd. Sada nas ima preko 7 milijardi, no bezrazložna ubijanja i ratovi su ipak donekle svedeni na minimum i ljudi se sve više opiru svakom sistemu koji im se čini nepravednim što uključuje i kapitalizam od kojega čak i sami ameri sve više bježe živeći u divljini, te kamp ili prevozivim kućicama jer žele ovisiti o sebi.
Svijest se mijenja od pojedinca prema manjem broju ljudi na dalje. Ne kažem da će se te promjene desiti za našeg života (znači ako smo glupavo optimistični, te vjerujemo da ćemo poživiti još 40 do 50 godina), ali jednom će se desiti - za 100 ili 1000 ili 10 000 godina. Svijet bez novaca i da svatko ima ispunjene sve osnovne potrebe za preživljavanje (voda, hrana, krov nad glavom) je neminovni ishod evolucije, no to je za neku drugu temu.
old-soul80 is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.12.2017., 14:52   #389
Quote:
old-soul80 kaže: Pogledaj post
To je recimo mentalni sklop prosječnog mediokriteta. Znači, njima nije žao ljudi koji će završiti bez krova nad glavom, pa možda tako s vremenom izgubiti zdravlje, život ili bilo kakvu nadu da će stvari krenuti na bolje. Njima je jedino bitno da oni ne ispadnu sebi glupi ako plaćaju kredit.
Polako samaritanče. Ljudima u nevolji treba pomoći i obično se na neki način uvijek pomoć i nađe.

No, dok ne znaš točno zašto netko nije u stanju vraćati dug, olako se hvataš pretpostavke da se u nevolju nije uvalio možda slučajno i svojom bahatošću ili nečim zbog čega ga možda i ne bi žalio.

Jednako tako, ne nabacuj se milosrđem pretjerano ukoliko ne plaćaš tuđe dugove ili svoj veliki novac, svojim velikim radom stečen, ne dijeliš okolo samo tako.

Vraćanje posuđenog nije stvar gluposti nego poštenja.
Illana is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.12.2017., 17:28   #390
Quote:
Illana kaže: Pogledaj post
Polako samaritanče. Ljudima u nevolji treba pomoći i obično se na neki način uvijek pomoć i nađe.

No, dok ne znaš točno zašto netko nije u stanju vraćati dug, olako se hvataš pretpostavke da se u nevolju nije uvalio možda slučajno i svojom bahatošću ili nečim zbog čega ga možda i ne bi žalio.

Jednako tako, ne nabacuj se milosrđem pretjerano ukoliko ne plaćaš tuđe dugove ili svoj veliki novac, svojim velikim radom stečen, ne dijeliš okolo samo tako.

Vraćanje posuđenog nije stvar gluposti nego poštenja.
Jedno je vraćanje posuđenog, a drugo je izbacivanje ljudi na cestu. Nikakvo vraćanje posuđenog (s kamatama koje ne postoje) nije opravdanje da se nekoga izbaci na ulicu.
Sve me strah da će svi zaposlenici iz banke završiti na cesti ako netko ne otplati kredit.
Opet se kreće s kmetskom filozofijom da bi se opravdala nekakva uvjerenja koja su nametnuta od strane duboko bolesnog društva izgrađenog na lopovskom i divljem kapitalizmu. Bitnija ti je nekakva forma i princip izgrađeni na nehumanosti negoli činjenica da će netko završiti na cesti.
Po čemu mjerimo da li netko zaslužuje završiti pod mostom? Po njegovom kvocijentu bahatosti? Tko ga određuje? Ti? Pa očito da kada živimo u ovakvom svijetu.
old-soul80 is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 16:11.