Jezični savjetnik (3. izdanje)

[pronađena]

Mene muči kako objasniti djetetu jednačenje po zvučnosti u slučaju izuzetaka. U slučaju c i s to je slučaj, ali što s primjerima poput ispodprosječan, iako je natprosječan. A i nije pravilo jer piše se potporanj,, potplat...
Je li to zato što se riječi koje sadrže ispod izgovaraju s dva naglaska?

[cirith]

Nažalost, djeca su i dan-danas prisiljena nešto naučiti napamet. Katkad im ni Spužva Bob pa ni Kittica ne mogu sve mašući rastumačiti.

P. S. Naglasak je u ispodprosječan jedan.

[pronađena]

Hvala, ali zašto je to izuzetak?
Nisam nigdje pronašla.

[MmeTipfeler]

pronađena kaže:

Hvala, ali zašto je to izuzetak?
Nisam nigdje pronašla.

Zato što tako piše u pravopisu. Znam da zvuči bedasto i da će se danas-sutra nekim drugim pravopisom drukčije propisivati, ali za sada je tako, a kao što kaže Cirith, iznimke se moraju naučiti napamet: Jednačenje po zvučnosti.

[robot jura]

Guglala sam, ali nisam našla odgovor na slijedeće:

što je ispravno - važeća verzija ili vrijedeća verzija? Važeća dozvola ili vrijedeća dozvola?

[fsdance]

robot jura kaže:

Guglala sam, ali nisam našla odgovor na slijedeće:

što je ispravno - važeća verzija ili vrijedeća verzija? Važeća dozvola ili vrijedeća dozvola?

Glasam za "važeća". Čini mi se da "vrijediti" podrazumijeva nekakav reciprocitet ("vrijedi sto kuna", "nešto je vrijedno nečega"). "Važiti" je jednostavno "imati važnost", a "važnost" je od "vagati" (tj. "težiti" - imati težinu).

[Shain]

robot jura kaže:

Guglala sam, ali nisam našla odgovor na slijedeće:

što je ispravno - važeća verzija ili vrijedeća verzija? Važeća dozvola ili vrijedeća dozvola?

Administrativnim bi se stilom reklo: valjana dozvola, verzija koja je na snazi i sl.

Važeći: valjan, na snazi, u optjecaju, koji vrijedi, zakonit.

To je puristička caka. Tomo Maretić napisao je (1924.) da je važiti bez potrebe načinjeno prema važan i da je bolje reći vrijediti.

No izvedeni oblici od vrijediti zvuče rogobatno: vrijeđenje, vrijedeći, pa se kolokvijalno proširilo važenje i važeći. Administrativci to do danas nisu prihvatili.

[lemonzoo]

Kako pisati polusloženice kad se slažu više od dvije stvari odjednom? Po logici bi trebalo sve spajati spojnicom, ali to izgleda ružno. Na primjer:

3D-e-mail-server
online-rock-pjesme
...

Ovdje objašnjava samo kad su dvije riječi. http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-sa-spojnicom/24/

[Shain]

leMONZoo kaže:

Kako pisati polusloženice kad se slažu više od dvije stvari odjednom? Po logici bi trebalo sve spajati spojnicom, ali to izgleda ružno. Na primjer:

3D-e-mail-server
online-rock-pjesme.

Pisao bih 3D e-mail server, online rock-pjesme.

leMONZoo kaže:

Mi smo učili u školi ono i, pa, te, ni, niti / a, ali, nego, već. Pa ja većinom za ove prve stavim (zarez), a za drugi ne.

Upravo je suprotno. U sastavnim se rečenicama ne stavljaju zarezi, a u suprotnima stavljaju.

Kod sastavnih veznika postoje iznimke pri nabrajanju surečenica:

- I razgovarajte, i prepirite se, i oštro se sukobljavajte, samo nemojte šutjeti.
- I voljeli su se isto, i trebali su se isto, i disali su isto, samo su im riječi bile nevjerne.

(Nekada se zarez stavljao i ako se nezavisnom surečenicom izražavala posljedica ili zaključak: On je jako ostario, i oslabio mu je vid. - Današnji pravopisi to ne spominju.)

Kod suprotnih veznika danas nema iznimaka, a po nekadašnjim pravopisima zarez nije dolazio kad je suprotnost bila formalna:

Nekada: Dan je lijep a društvo veselo.
Danas: Dan je lijep, a društvo veselo.

[lemonzoo]

Shain kaže:

Pisao bih 3D e-mail server, online rock-pjesme.

Hvala.

Shain kaže:

Upravo je suprotno. U sastavnim se rečenicama ne stavljaju zarezi, a u suprotnima stavljaju.

Slučajno pogrešno napisao. Nisam baš toliko glup.

[cirith]

Shain kaže:

(Nekada se zarez stavljao i ako se nezavisnom surečenicom izražavala posljedica ili zaključak: On je jako ostario, i oslabio mu je vid. - Današnji pravopisi to ne spominju.)

O zarezu ispred veznika i, pa, te u takvim rečenicama pišu Matičin pravopis i Anić-Silićev. Institutov također, ali ne spominje veznik i. Ipak se dakle pravilo (donekle) drži.

[Volver]

Nisam sigurna, obzirom da pitoreskno znači slikovito, je li ispravno reći: pitoreskna slika
(vidim da se ta sintagma često upotrebljava, ali me zanima da li je to i ispravno ili ne)
Hvala! (ukoliko bude odgovora)

[Shain]

(Nekada se zarez stavljao i ako se nezavisnom surečenicom izražavala posljedica ili zaključak: On je jako ostario, i oslabio mu je vid. - Današnji pravopisi to ne spominju.)

cirith kaže:

O zarezu ispred veznika i, pa, te u takvim rečenicama pišu Matičin pravopis i Anić-Silićev. Institutov također, ali ne spominje veznik i. Ipak se dakle pravilo (donekle) drži.

U pravu si. Nisam još jednom pogledao, a sjećanje se pokazalo nepouzdanim (i pod utjecajem Babićeva i Moguševa pravopisa). Kad je tako, evo dopune.

1. Po Matičinu se pravopisu (2007.) ispred "i", "pa", "te" stavlja zarez ako se iskazuje kakav uzročno-posljedični odnos:

- Prikaz je bio negativan, pa se takva reakcija mogla očekivati.

2. Anićev i Silićev pravopis (2001.) piše da zarez dolazi ako se izražava posljedica:

- Ta su pitanja interesantna, i on ih ne može smatrati sporednima.

3. Po Institutovu pravopisu (2013.) zarez ispred "pa" i "te" dolazi ako se izriče odnos uzrok-posljedica (izostavljaju "i"):

- Nije došla na sastanak, pa je zaključio da je bolesna.
- Vidio ih je ispred sebe, te je potrčao.

[Volver]

[MmeTipfeler]

volver kaže:

Nisam sigurna, obzirom da pitoreskno znači slikovito, je li ispravno reći: pitoreskna slika
(vidim da se ta sintagma često upotrebljava, ali me zanima da li je to i ispravno ili ne)
Hvala! (ukoliko bude odgovora)

volver kaže:

Pa... ja ne bih jer mi u glavi neprestano zvoni etimologija, ali očito da se može. Osobno bih radije upotrijebila neki sinonim za 'slikovit', što pitoreskan zapravo i znači.

[Volver]

MmeTipfeler kaže:

Pa... ja ne bih jer mi u glavi neprestano zvoni etimologija, ali očito da se može. Osobno bih radije upotrijebila neki sinonim za 'slikovit', što pitoreskan zapravo i znači.

Hvala. Trebala mi je samo sigurnost oko ovog. A sad sigurno izostavljam datu sintagmu ('slikovita slika' ).

[hrvojeOS]

S frendom se prepirem oko jedne banalne stvari i nikako da mu dokažem da sam u pravu.
Zanima me piše li se recimo: g.Perić ili g. Perić
Dakle stavlja li se iza kratice s točkom razmak? Po mom se stavlja, no on kaže ne.

[MmeTipfeler]

hrvojeOS kaže:

S frendom se prepirem oko jedne banalne stvari i nikako da mu dokažem da sam u pravu.
Zanima me piše li se recimo: g.Perić ili g. Perić
Dakle stavlja li se iza kratice s točkom razmak? Po mom se stavlja, no on kaže ne.

Uputi ga na ovu stranicu: link.

Ukratko, da, stavlja se razmak. Osobno, radije pišem gospodin Perić, no ima slučajeva kada je kratica potrebna.

[Essegg]

Zbunjuje me to šta u hrvatskim novinama i na TV-u čujem izraze "srbijanski" i "srpski" miješano, pa me zanima koji izraz je pravilan i ako je srbijanski zbilja pravilno, je li pravilno i "slovenijanski", "albanijanski"?

[Maloumni]

Essegi kaže:

Zbunjuje me to šta u hrvatskim novinama i na TV-u čujem izraze "srbijanski" i "srpski" miješano, pa me zanima koji izraz je pravilan i ako je srbijanski zbilja pravilno, je li pravilno i "slovenijanski", "albanijanski"?

Valjda je razlog da je semantička razlika "koji pripada Srbima" vs. "koji pripada Srbiji" znatno češće bitna nego u analognim slučajima s drugim državama i njihovim dominantnim narodima (uglavnom zbog značajnog srpskog stanovništva u susjednim BiH i Crnoj Gori), ali po meni bi pridjevi analogni "srbijanski" bili pravilni kad je zbilja važno da nešto pripada nekoj državi, ne njezinom većinskom narodu i treba se istaknuti ta razliku u značenju. Ali mislim da su takve situacije samo teoretske s drugim državama osim Srbije.