Zašto je Hegel faca?

[omen4k]

Sigmund kaže:

Tako je, uz ogradu da se radi o logičkoj spoznaji. Postoji, naime i intutivna ili estetska spoznaja.

Postoji jos toga a velik dio ne stane u rijeci.

Jerbo rijeci i ono sto ih asimilira su ograniceni.

Sigmund kaže:

Vidi post #564.

Sigmund kaže:

Mistična spoznaja je spoznaja individualnog koja se ne može povezati s univerzalnim, pa je zbog toga ne samo manjkava nego i anomalna, neprirodna i nemoguća.

To je tvoj zakljucak na temelju premisa koje trenutno koristis.


Nove premise:


Prema mnogim ucenjima postoji ono sto neki zovu "Visi Um" i "Nizi Um".

"Nizi Um" je manji skup, na "nizoj razini" manifestacije, uvelike uvjetovan stanjem materije u kojoj se Um manifestira. "Nizi Um" je vezan za individualno.

"Visi Um" je povezan sa univerzalnim. Iz "Viseg Uma" iskustvo se "spusta" u "Nizi Um", iskustvo koje jos nema pojmovnu formu, gdje se mentalnim procesima i adaptacijom funkcije mozga u povezivanje relacija izmedju prethodno asimiliranih pojmova pretvara u novu, racionalno-strukturiranu spoznaju.

"Nizi Um" moze kreirati spoznaju samo iz postojeceg skupa/relacija pojmova koje posjeduje. Pa cesto pogadja i gradi relacije na temelju onoga sto ima. Sto cesto dovodi do pogresaka i iluzija. Radi cega mnogi raznim disciplinama uce prvo usutkati "Nizi Um" da bi mogli cuti "feed" od "Viseg".

Misticno iskustvo je (izmedju ostalog) povezivanje "Viseg Uma" sa "Nizim" te se manifestira kroz apstraktno i simboliku. Koja je vezana i za partikularnosti osobe, njenu osobnost, karakter i stanje svijesti i koju osoba mora nauciti adekvatno asimilirati da bi "feed" dobio adekvatnu pojmovnu strukturu > smislenu formu.

Ukoliko je to iskustvo pozitivno na stanje svijesti, produkt nije nuzno direktna spoznaja na traci kognitivnog koja se jednoznacno, sveobuhvatno i jasno moze zapakirati u rijeci nego razvijeniji senzibilitet i optimiziraniji nacin poimanja stvarnosti koji omogucuje daljnje spoznaje.

Ukoliko nije, i osoba nema predznanje, usmjeravanje, psihicku stabilnost i svjesnost o tome sto se dogadja te ikakvu kontrolu, radi glavinjanja inercijom kroz nepoznato i kumulativnog efekta nekontroliranih mentalnih procesa put je prema poremecajima psihe, psihijatriji i tabletama koje ce status quo rado pripisati da uguse dijalog izmedju Nizeg i Viseg uma.


Proces razvoja svijesti upravo je temeljen na razvijanju sposobnosti zdravog dijaloga "Viseg Uma" i "Nizeg Uma" i samooptimizaciji koju to omogucuje.


...

[Sigmund]

omen4k kaže:

Proces razvoja svijesti upravo je temeljen na razvijanju sposobnosti zdravog dijaloga "Viseg Uma" i "Nizeg Uma" i samooptimizaciji koju to omogucuje.
...

To mogu prihvatiti samo kao odnos između "razumijevanja" (Verstand), dijalektičkog uma i spekulativnog uma. Ali, inače mi smrdi na opskurantizam, isto kao i Wilberova podjela uma na um prvog, drugog i trećeg "tiera" - pa onda kad ga netko logički opovrgne ili pokaže da govori gluposti, on se brani da mu ti govoriš iz drugog "tiera", a on misli u drugom ili trećem "tieru". U načelu, nema treće mogućnosti - spoznaja je ili logična (posredovana) ili intuitivna (estetska, neposredna). A ja sam, štoviše, sklon spoznajom nazivati samo ovu prvu, dakle onu koja se može pretočiti u jezik, odnosno priopćiti jezikom.

[omen4k]

Sigmund kaže:

To mogu prihvatiti samo kao odnos između "razumijevanja" (Verstand), dijalektičkog uma i spekulativnog uma. Ali, inače mi smrdi na opskurantizam, isto kao i Wilberova podjela uma na um prvog, drugog i trećeg "tiera" - pa onda kad ga netko logički opovrgne ili pokaže da govori gluposti, on se brani da mu ti govoriš iz drugog "tiera", a on misli u drugom ili trećem "tieru".

Razumljivo je zasto se tako cini ali predlazem da razmotris ovaj koncept, mnoge stvari se temelje na ovome.


Pitanje...

Da li te ovaj koncept "Viseg Uma" i "Nizeg Uma", te dijalog izmedju onog koji govori i predaje i onoga koji slusa, propitkuje i procesuira...

...na nesto podsjeca ?

[Sigmund]

omen4k kaže:

Da li te ovaj koncept "Viseg Uma" i "Nizeg Uma", te dijalog izmedju onog koji govori i predaje i onoga koji slusa, propitkuje i procesuira...

...na nesto podsjeca ?

Ne. Ne znam na što misliš, osim što me, kao što rekoh u prethodnom postu, podsjeća na odnos razumijevanja, dijalektičkog i spekulativnog uma. Ali pretpostavljam da ne misliš na to. Predlažem da definiraš "viši" i "niži" um (logička spoznaja!) ili barem daš neke primjere istih (intuitivna spoznaja!).

[omen4k]

Dijalog izmedju ucenika i ucitelja, neznalice i mudraca...









...

[Jednostavko]

Evo, prebacio sam tu, jer je pitanje koje si mi postavio čisto filozofsko.

Alyosha kaže:

Možeš li mi makar pojasnit neke stvari?

Što znači da su apsolutno različiti, ali potpuno jednaki?
Što znači da ništa prelazi u bitak? Znači li to onda da i nebitak jest jednako kao što je i bitak? I što uopće znači da nebitak jest?

Pokušat ću ti razjasniti, iako nisam siguran da li ću uspjeti, jer tvrdnja da su bitak i ništa isto izgleda toliko paradoksalno da se čini čak i neozbiljnom. Čisti bitak je početak Hegelove Znanosti logike. Priroda početka je takva da mora biti neodređena, jer bi se svaka unaprijed postavljena definicija bazirala na pretpostavkama koje tek trebaju kasnije biti objašnjene. Čisti bitak je apsolutna neposredna neodređenost. Budući da nema nikakvu odredbu u sebi niti izvan sebe bitak je ništa. On je negacija samog sebe. Ali i to apsolutno negativno ništa je također neposredna neodređenost. Ništa nema nikakvu razliku kojom bi se razlikovalo od bitka. Utoliko je ta njihova apsolutna razlika ujedno i njihova jednakost. Oni su neposredno iščezli jedno u drugom, a njihova istina je bivanje, samo to iščezavanje. U bivanju su bitak i ništa prevladani ali ujedno i sačuvani kao momenti, postavljena je jedna nova kategorija. Ali bitak i ništa, premda samo momenti, ostaju i nadalje stalno prisutni u svakoj sljedećoj kategoriji. Zato Hegel kaže da nema ničega ni na nebu ni na zemlji što u sebi ne sadrži i bitak i nebitak, ili drugim riječima, u svemu se mogu i moraju naći oprečna određenja. Tvrdnja da su bitak i ništa isto izaziva naizgled opravdanu kritiku da je u tom slučaju svejedno da li nešto jest ili nije. Pri tome se, međutim, zaboravlja da nije riječ o "nečemu" nego o najoskudnijim apstrakcijama kakve i moraju biti na početku jednog sustava koji ne polazi ni od kakvih pretpostavki.

Ako te zanima možeš o svemu tome više naći u knjizi koju sam linkao gore na temi "Filozofski linkovi", počevši od strane 85.

[Sigmund]

Eh, nebrojene su riječi i rečenice na ovom forumu potrošene na objašnjavanje značenja bitka i nebitka. Kao npr. ovdje:
https://www.forum.hr/showthread.php?t=791016

[Jednostavko]

Sigmund kaže:

Eh, nebrojene su riječi i rečenice na ovom forumu potrošene na objašnjavanje značenja bitka i nebitka. Kao npr. ovdje:
https://www.forum.hr/showthread.php?t=791016

Eto, da sam pogledao nisam se morao ni truditi objašnjavati.

[Alyosha]

Jednostavko kaže:

Ako te zanima možeš o svemu tome više naći u knjizi koju sam linkao gore na temi "Filozofski linkovi", počevši od strane 85.

Tenks, proučit ću knjigu.

[R A V E N]

Klasični njemački idealizam predstavlja ono što je Comte zvao metafizičkom fazom ljudskog mišljenja. Prijašnja faza je bila i još je teološka a kasnija je i još je pozitivna (naučna). U ovu srednju fazu spadaju i Bergson-ov intuicionizam i Husserl-ova fenomenologija, razne kasnije fenomenologije, zatim razne post-Freud-ovske generalizacije psihoanalize, "žižekizam" i miješanje feminizma sa ovim metafizičkim filozofijama. Platon je imao svoj metafizički sistem formi. Aristotel ima djelo Fizika i Metafizika.

Dok se ovoj zadnjoj dvojici može oprostiti metafizika, ovima gore već može teže, i to teže što su živjeli i djelovali kasnije. Zbilja, metafizička faza je uspješno prevaziđena naukom, preciznije kvantnom fizikom.

Metafizička faza nastaje kada teološko objašnjenje objekata, njihovog odnosa i proseca kojima svjedoči čovjek više nije validno, no naučna objašnjenja tada nisu bila dovoljna jer su bila premalena, neki od tih ljudi su ih pogrešno razumjeli ili nisu imali psihičke snage da ih prihvate.

[Jednostavko]

Bez metafizike se ne može suvislo ni govoriti, a kamoli misliti. Kako je onda ona to "uspješno prevaziđena"?

[Sigmund]

Jednostavko kaže:

Bez metafizike se ne može suvislo ni govoriti, a kamoli misliti. Kako je onda ona to "uspješno prevaziđena"?

Pa, jedino tako da "uspješno prevaziđeš" vlastiti um. Odnosno, da si amputiraš mozak.

[nitko drugi]

R A V E N kaže:

Zbilja, metafizička faza je uspješno prevaziđena naukom, preciznije kvantnom fizikom.

Zbilja? Kojom od ovih interpretacija kvantne fizike?

[R A V E N]

Evo sad se Marija Selak poziva kod Aleksandra u emisiji na Kant-a, njegov kategorički imperativ i Hegel-a.

Selefije u Bosni imaju svoje videe gdje doslovno sve odlučuju da li je ispravno po islamu, a koji idu u ovakvom tonu: "Papirne maramice na vazi islama", "Gledanje fudbala na vazi islama, "Visina potpetice na vazi islama"...

Marija, upadaj ovamo na temu da vidiš njemački idealizam na vazi analitičko-pragmaticističke škole!!! :-)))))))))

More to come!

[R A V E N]

Vi tu govorite (uglavnom) o klasičnoj fizici, i tu su stvari više-manje neosporne. Što se tiče kvantne fizike, ona nije dala sve odgovore i vjerovatno ih nikada neće dati, ali cjelokupna fizika itekako daje bolje i potpunije odgovore od filozofije. U mnogim stvarima nije ni neophodan precizniji odgovor.

U trećoj poruci ove teme postoji greška: od Sokrat-a se filozofija bavi čovjekom (pored ostalih stvari).

[Nea--]

R A V E N kaže:

... cjelokupna fizika itekako daje bolje i potpunije odgovore od filozofije. U mnogim stvarima nije ni neophodan precizniji odgovor.

Stvarno?
Što kaže "cjelokupna fizika" o smislu života? Zašto smo ovdje? Odakle smo došli i što moramo uraditi dok smo tu, ako uopće išta? Postoji li nešto što je jako važno da napravimo, ili se možemo slobodno prepustiti stihiji pošto nema ničega važnog, slučajni smo i nebitni?
I, ako je ovo posljednje istina, što da radimo s osjećajem da ipak postoji nešto važno zbog čega smo ovdje.... ?

Jeda čekam tvoje tj odgovore cjelokupne fizike na sva ova pitanja.

[servantes]

Nea-- kaže:

Stvarno?
Što kaže "cjelokupna fizika" o smislu života? Zašto smo ovdje? Odakle smo došli i što moramo uraditi dok smo tu, ako uopće išta? Postoji li nešto što je jako važno da napravimo, ili se možemo slobodno prepustiti stihiji pošto nema ničega važnog, slučajni smo i nebitni?

Nisam vidio ni da filozofija ima odgovore na ova pitanja.

[Nea--]

servantes kaže:

Nisam vidio ni da filozofija ima odgovore na ova pitanja.

Filozofija, baš kao i umjetnost, dotiče istinu slutnjama .....
U formulama, definicijama i "točnim odgovorima" postoji samo zemaljska istina, a ta je nebitna i prolazna, jednako kao ljudski život na Zemlji.


"... a kakva je sreća što sve to
nije bila znanost nego lirika,
čega uvijek ima malo"
(M.Cvetajeva)

[servantes]

Nea-- kaže:

Filozofija, baš kao i umjetnost, dotiče istinu slutnjama .....
U formulama, definicijama i "točnim odgovorima" postoji samo zemaljska istina, a ta je nebitna i prolazna, jednako kao ljudski život na Zemlji.


"... a kakva je sreća što sve to
nije bila znanost nego lirika,
čega uvijek ima malo"
(M.Cvetajeva)

Možda je u snu

Možda je, u snu, ruka
sijača zvijezda
probudila zaboravljenu muziku
kao zvuk beskrajne lire,
i do naših usana dopro je ubogi val
malobrojnih istinskih riječi.

Antonio Machado

[Nea--]

servantes kaže:

Možda je u snu

Možda je, u snu, ruka
sijača zvijezda
probudila zaboravljenu muziku
kao zvuk beskrajne lire,
i do naših usana dopro je ubogi val
malobrojnih istinskih riječi.

Antonio Machado

Eto

Neodređenost je bliža istini od određenosti/konačnosti zato što otvara (put) - dočim su točne definicije/opisi ograničenja jer njima nemaš ništa za dodati ni oduzeti, ukratko s njima ništa ne možeš, samo ih učiti napamet a onda po mogućnosti što brže zaboraviti ...


EDIT:

Ono što je konkretno je po definiciji bogatije determinirano od onog apstraktnog.
Manje je istinito (manje realno) ono što je konačno .... /Hegel/