Aparat za zavarivanje - iskustva, savjeti...

[Zvon]

Odgovor ti je poslan

[Lee Champa]

jationmivioni kaže:

sklopka
http://www.njuskalo.hr/strojevi-alat...-oglas-8721670

Pa ja ovakvog prodajem za 500 kuna!

[mali grizzly]

jationmivioni kaže:

Da li bi netko mogao pojasniti regulaciju struje pomicanjem jezgre u odnosu na preklopnik preko električne sklopke .
Dakle zanima me prednost i nedostatak ?
evo primjera jednog i drugog
pomična jezgra
http://www.njuskalo.hr/strojevi-alat...oglas-10274465

sklopka
http://www.njuskalo.hr/strojevi-alat...-oglas-8721670

zahtijeva, iako ima i slučajeva da strpaju i drugo rješenje u relativno malo kućište, kao što je notorno jeftin Parkside (int. marka Lidl) gdje je jasno razvidno

http://www.einhelltools.co.uk/produc...1-cid1151.html

kako pozicije 35-37 ulaze u magnetski tok transformatora.

No, općenito govoreći, kućišta su nešto veća kad ima takav zakretni mehanizam.

Glavna prednost je što je regulacija kontinuirana, znači možete prilagoditi fino struju dotičnom zavarivačkom poslu. U slučaju sklopke, imate samo grubu regulaciju odnosno cca 80 A pa idući stupanj 100 A i onda naposljetku 120 A - u takvim koracima. Pa onda morate tražiti mogućnost da izborom elektrode se malo "pomognete" jer npr. Oerlikon Overcord elektrode fi 2 i fi2,5 mm traže i do 5-10 A manji strujni protok nego ostale. Tada možete i s manjom strujom, ali sa skupljom elektrodom.

U konačnici, prva regulacija (via zakretni mehanizam) je praktično vječna, a grebenaste sklopke odu nakon godina i godina - i nisu jeftine, okvirno par stotina kn za zamjenu.

Obično su i poddimenzionirane, npr. Varex hobby linija aparata ima samo 10 A - iz strujnih protoka je jasno da bi tamo trebala biti 16 A jer je priključna snaga aparata 4,8 kVA. Pa se onda isplati staviti jaču, kad se već mijenja...

Načelo regulacije via grebenasta sklopka je otprilike sljedeće - u najjačoj poziciji je primar 230 V, a u najviše slaboj je proračunat primar 280 V. I kad stavite na slabu poziciju, onda de facto imate primaran namotaj proračunat za veći napon - a vi ga pogonite sa standardnim 230 V i zato je struja i na sekundarnoj strani manja.

[e@forum]

Lee Champa kaže:

Pa ja ovakvog prodajem za 500 kuna!

Ko kupi biti će ti zahvalan
BTW imaš kakvih fotkica dotičnog aparata?

[Zvon]

Prednost grebenaste sklopke je jeftinija izvedba i manje prostora...

Upravo suprotno. Namoti su kompliciraniji i skuplji.

Vidim da se preklopke spominju kao problem. Zanimljivo, nitko to ne spominje na MIG MAG aparatima, gdje su neizbježne, ali i puno kompliciranije izvedbe.
U svakom slučaju, dugotrajnije su od kineskog invertera.

Stupnjevita regulacija je nedostatak, ali ne tak velik kak mislite, jer dobri aparati imaju dovoljnno stupnjeva.
Priče o preciznim strujama na elektrodi su samo priče. Kak na struju utječu fluktuacije mrežnog napona?
Jel iko od vas
gledal na ampermetar tijekom zavaravanja? Po komentarima vidim da nije.
Pogledajte samo Bantama. To je vjerojatno najbolji mali aparat ikad napravljen na ovim prostorima, a nema kontinuiranu regulaciju.

Držite se vi invertera... jer prepisivanje reklamnog materijala nije znanje

[mali grizzly]

Svi jeftikaneri imaju grebenastu sklopku, npr. zloglasan

http://centar-alata.hr/varstroj-vare...varivanje.html

Varex 152 koji navodno lako pregara, za razliku od prethodnog modela Varex Hobby Mini 120 koji je imao probleme s intermitencijom jer nema ventilator, ali nije bio sklon izgaranju namota.

http://www.elitesecurity.org/t384566...nje-Varex-mini

Evo tu je shema te regulacije pomoću grebenaste sklopke na Hobby Mini 120 - u pitanju je 4polna grebenasta sklopka odnosno pruža pozicije:

60 A za 1,5 mm fi
80 A za 2 mm fi
100 A za 2,5 mm fi
120 A za 3,2 mm fi elektrode, ali na toj amperaži ima samo 5 % intermitencije, što znači da je gotovo neupotrebljiv jer se mora čekati u ritmu 9 i pol minuta : pola minute zavarivanja.

Da je regulacija zakretnim mehanizmom jeftinija, onda bi valjda početni modeli imali takvu regulaciju, zar ne?

Što se tiče fluktuacije mrežnog napona, nije tema niti ima poveznice s deklariranom strujom jer doista su moguća veća odstupanja - a gdje je tu krivnja proizvođača aparata i onog tko zavaruje, kad se radi o problemima slaboodržavane niskonap. mreže HEP-a?
Dozvoljena je tolerancija plus/minus 15 %, a kod nas, npr. u istočnim predgrađima Splita koji je br. 2 grad po veličini, naponi idu uvečer do 160 V i izgaraju mnogi aparati u kućama.

U pogledu elektroda, stvarno djeluje Oerlikon Overcord jer npr. ima znani problem u praksi s fi 2 mm elektrodama...

Inače, pri njihovoj primjeni, ako nema preciznog namještanja struje, izgara lim - npr. kad se treba negdje umetnuti komad lima u strukturu od pravokutnih profila. Pa su osmislili takvu elektrodu koja traži malo manje topline od preostalih - i lakše izbjeći pregaranje. Osobno ih koristim, baš zbog takvih poslića...

Što se tiče Bantama, slažem se - samo je skupa 6polna sklopka za njega i tko to mora mijenjati, platit će relativno veliku cijenu rez. dijela.

MIG/MAG izvori struje za zavarivanje su drugačijeg tipa odnosno ne vidim poveznice jer jedno su constant current, a drugo constant voltage - posljedično i uloga grebenastih sklopki nije ista.

[Zvon]

Očito se ne razmemo. Na Co2 nitko ne spominje skupoću sklopke, a ista joj je funkcija. Uostalom, ak traje 20 godina, koja bi cijena trebala biti da se nebi isplatilo ju zamijeniti?

I gdje ste zapeli za te Varex mini? Kome to treba i za kaj? Regulacija struje u 4 stupnja? Pa to obična igračka.
Trafo priča počinje s Varex om 135/145, ako nokaj drugo, onda zbog intermitencije.
Ovi manji su lemilice a ne aparati za bilo kakav posel...

[mali grizzly]

http://www.koncar-nsp.hr/docs/koncar...1/Original.pdf

Gore je cjenik sklopki i situacija je bitno drugačija nego u slučaju REL aparata jer sklopka, kao rez. dio, iznosi manje od 10 % vrijednosti aparata.

U slučaju REL aparata, osobito rabljenog - znači plaćenog par stotina kn, nova sklopka će iznositi pola vrijednosti ili čak i više od toga.

Konkretno, taj mali Varex Hobby mini 120 ima
4G109U - 136 kn plus 25 % PDV

I nisam "zapeo" za taj aparat hvaleći ga - nego iz prostog razloga što ima grebenastu sklopku, dakle kao predstavnika te skupine aparata.

http://www.njuskalo.hr/strojevi-obra...oglas-11133440

Ovaj drugi ima kontinuiranu regulaciju i dakako da je bolji jer omogućava i 220/380 V rad, ali to nije tema nego grebenasta sklopka i njene mane...

Recimo, ovaj Uljanik Esab ima natprosječno finu, iako stupnjevitu, regulaciju struje i vidi se da je netko o tome vodio itekako računa kad ga je konstruirao.

Ovaj Varex 152 pak nema nego tri stupnja regulacije, što je nedostatno i za grube radove na farmi, ogradi i sl.

[Ri 71]

dexdu kaže:

Oprosti Ri baš te ne razumijem :ne zna:

Inverter ti vuče 16A i variš sa 150A elektrodom koja ti god dođe pod ruku - znači netreba ti agregat jači od 3KW - težina takvog je 10kg.

Kod transformatorskog aparata da bi vario sa 150A treba ti 30A ili agregat 6 KW što je več ozbilniji agregat od 30 kg. a variš isljučivo rutilnim i samo rutilnim elektrodama

Gdje je tu računica financijskog ulaganja a o tačkama voziti po blatu da ne govorim

Govorim iz vlastitog iskustva kada sam morao odnjeti transformatorski aparat na skelu visine 5 metara - nosila su ga tri čovjeka - nekoliko dana nakon toga na istoj skeli sam zavarivao istu konstrukciju ali sam ali kraj sebe sam imao nverter težak 6 kg. i nisu mi trebala tri čovjeka

Inverter povuče poprilično struje.Odnosno negdje mora povući da bi ti dao na elektrodi.Trafoi imanju iskorištenje vrlo veliko i što su veći to je veće.Evo linka koji to pojašnjava.

https://www.sfsb.hr/kth/zavar/tii/izv_str.html

Mislim da se ne razumijemo.Ja ću prije kupiti nešto pa da imam nego ić posuđivati.Iman neke alate koje sam koristio svega nekoliko puta a stoje godinama.Treba se organizirati samo i ništa nije problem.Da moram dizati taj trafo još jednom kupil bi si malo vitlo (BTW imam ga) i gotovo.Nemožeš se upuštat u radove bez alata.Nekome možda kompliciram ali ja sam takav.Ako radiš na terenu budi spreman za to a ko nemaš opremu ostavi nekom drugom da to odradi ko je ima.

Zvon kaže:

Jučer sam se igral zavarivanjem zidarske žlice. Nije mi se dalo MAG-om, jer puca oko zavara, a i vjetar je vani puhal.
Poslužil sam se mojim "inverterom" od 50-tak kila, s 2.5mm kromovom elektrodom na +, a lim žlice je bil debel 0,5...1mm.
Uopće mi ga nije bil problem nositi, jer ima 4 kotača : )

Jedina elektroda koju nisam uspel zapaliti je EZ Krom 20 (vjerojatno nedostatak mojeg zavarivačkog iskustva). Očito je napon od 65V prenizak za nju. Sve druge, EZ11, EZ8, EZ50B, krom, nikal... s kojima sam ja, ili netko iskusniji, trebal nekaj zavariti, išle su bez brige.

Dakle, s izborom ~, + ili -, pomoći pri startu i punjenjem akumulatora, netreba mi inverter. Možda jednoga dana ak se odlučim za TIG (a to nebu nigdar, jer svakim danom sve više znam a sve manje morem )
Ima samo 3 sklopke: Start/punjenje-230V-0-400V, izbor struje u 8 položaja, Start/zavarivanje. Dakle, sve nužno za idealno podešavanje i za svaku elektrodu: vremenski podesiv arc force (kad zapalim elektrodu, netko mi smanji struju na sklopki : ) ), čak i sinergic (u rukama dobrog zavarivača )
Čak ima i ventilator, koji se ručno pali: zadnji put je trebal pred skoro 20 g., kad sam štukal osovinu prikolice za gnoj. Bil je neprekidno u pogonu skoro cijeli dan, dok nisam potrošil paket i pol bazičnih 3,25 elektrodi
Ima i shemu, pa ga svatko more popraviti. Istina, nema se u njemu ni kaj pokvariti (sklopke su predimenzionirane), diode 450A, namot izoliran staklom...

Ri71, potpuno te razmem : top:
... iako nemam nikaj protiv ovih koji vole male kosooke u lijepoj maloj šarenoj kutiji.

Ma vid ti to...ko bi rekao

mali grizzly kaže:

zahtijeva, iako ima i slučajeva da strpaju i drugo rješenje u relativno malo kućište, kao što je notorno jeftin Parkside (int. marka Lidl) gdje je jasno razvidno

http://www.einhelltools.co.uk/produc...1-cid1151.html

kako pozicije 35-37 ulaze u magnetski tok transformatora.

No, općenito govoreći, kućišta su nešto veća kad ima takav zakretni mehanizam.

Glavna prednost je što je regulacija kontinuirana, znači možete prilagoditi fino struju dotičnom zavarivačkom poslu. U slučaju sklopke, imate samo grubu regulaciju odnosno cca 80 A pa idući stupanj 100 A i onda naposljetku 120 A - u takvim koracima. Pa onda morate tražiti mogućnost da izborom elektrode se malo "pomognete" jer npr. Oerlikon Overcord elektrode fi 2 i fi2,5 mm traže i do 5-10 A manji strujni protok nego ostale. Tada možete i s manjom strujom, ali sa skupljom elektrodom.

U konačnici, prva regulacija (via zakretni mehanizam) je praktično vječna, a grebenaste sklopke odu nakon godina i godina - i nisu jeftine, okvirno par stotina kn za zamjenu.

Obično su i poddimenzionirane, npr. Varex hobby linija aparata ima samo 10 A - iz strujnih protoka je jasno da bi tamo trebala biti 16 A jer je priključna snaga aparata 4,8 kVA. Pa se onda isplati staviti jaču, kad se već mijenja...

Načelo regulacije via grebenasta sklopka je otprilike sljedeće - u najjačoj poziciji je primar 230 V, a u najviše slaboj je proračunat primar 280 V. I kad stavite na slabu poziciju, onda de facto imate primaran namotaj proračunat za veći napon - a vi ga pogonite sa standardnim 230 V i zato je struja i na sekundarnoj strani manja.

Grebenaste sklopke kvalitetne te nadžive u svakom pogledu.Odabereš pravu i gotovo.

Zvon kaže:

Upravo suprotno. Namoti su kompliciraniji i skuplji.

Vidim da se preklopke spominju kao problem. Zanimljivo, nitko to ne spominje na MIG MAG aparatima, gdje su neizbježne, ali i puno kompliciranije izvedbe.
U svakom slučaju, dugotrajnije su od kineskog invertera.

Stupnjevita regulacija je nedostatak, ali ne tak velik kak mislite, jer dobri aparati imaju dovoljnno stupnjeva.
Priče o preciznim strujama na elektrodi su samo priče. Kak na struju utječu fluktuacije mrežnog napona?
Jel iko od vas
gledal na ampermetar tijekom zavaravanja? Po komentarima vidim da nije.
Pogledajte samo Bantama. To je vjerojatno najbolji mali aparat ikad napravljen na ovim prostorima, a nema kontinuiranu regulaciju.

Držite se vi invertera... jer prepisivanje reklamnog materijala nije znanje

I MIG-MAG aparata ima sa bezstupanjskom regulacijom na vijak a glede sklopki još jednom...na upravo tom Bantamu koji je doma od početka '80-tih ista još uvijek radi bez problema
Spalio je šleper elektroda i radi ka da je sad izašao iz trgovine.Pokažite mi jedan inverter koji će preživit skoro 40 godina bez kvarovova.

Ovime bih završio priču trafo vs inverter jer nema smisla dalje razglabat što se mene tiče.Nikad inverteri neće zamijeniti trafo u jačoj uporabi čak i kućnoj a kad ga i nađeš malo jačeg cijena te odma ohladi a o robusnosti i dugotrajnosti nema usporedbe.Za montažu sve je na strani invertera jer je lagan za prenosit ali za po doma ne.

[mali grizzly]

Nego konstruktor aparata im odredi tip i amperažu te kupac, bilo novog ili rabljenog, zatiče sklopku unutar aparata - može jedino kasnije zamijeniti jačom, npr. umjesto 10 A staviti 16 A - ako gabariti jače dimenziorane sklopke dozvoljavaju tako nešto jer su jače dimenzionirane i dublje i krupnije. Obično se da preraditi fronta aparata za jaču sklopku, što traži eventualno novo bušenje rupa - ali unutar aparata zna biti skučeno...

Nije istina da su grebenaste sklopke tako dugo "živući" sastavni dijelovi aparata jer unutar aparata za zavarivanje su visoke temp., dosta prašine i općenito su nezahvalni uvjeti - da bi baš tamo se iskazale.

Samo pokušavam predočiti računicu kod kupovine rabljenog, ako sklopka nije baš u najboljem stanju - ni govora o tome da su bolji ovi ili oni, inverter/trafo. Nego neka tipična "zatečena" situacija kad se kupi rabljeni...

[Ri 71]

mali grizzly kaže:

Nego konstruktor aparata im odredi tip i amperažu te kupac, bilo novog ili rabljenog, zatiče sklopku unutar aparata - može jedino kasnije zamijeniti jačom, npr. umjesto 10 A staviti 16 A - ako gabariti jače dimenziorane sklopke dozvoljavaju tako nešto jer su jače dimenzionirane i dublje i krupnije. Obično se da preraditi fronta aparata za jaču sklopku, što traži eventualno novo bušenje rupa - ali unutar aparata zna biti skučeno...

Nije istina da su grebenaste sklopke tako dugo "živući" sastavni dijelovi aparata jer unutar aparata za zavarivanje su visoke temp., dosta prašine i općenito su nezahvalni uvjeti - da bi baš tamo se iskazale.

Samo pokušavam predočiti računicu kod kupovine rabljenog, ako sklopka nije baš u najboljem stanju - ni govora o tome da su bolji ovi ili oni, inverter/trafo. Nego neka tipična "zatečena" situacija kad se kupi rabljeni...

Konstruktor polazi od namjene aparata i prema tome dimenzionira sve pa tako i sklopku.
Kod pristojnih aparata ili brendiranih nećeš vidit poddimnezioniranu sklopku.Uglavnom je obrnuto.Nadalje sklopke se proizvode u razredima i kao takve se uzimaju.Ako si na granici uvijek se stavi jača a toliko mjesta uvijek ima.
Aparati od kojih se traži izdržljivot se projektiraju uz te nemoguće uvjete.To prati i cijena i znaš da sklopka unutra nije jeftikaner iz Kine.

Pogledaj samo sklopku iz malog Bantama.Dovoljno ?

Rabljeni tip ako je izrada kako spada i sa poštenim namotajima od bakra se isplati popravljat u svakom slučaju bez obzira na sklopku.
Zašto ?
Jer su isti napravljeni da traju za razliku od današnjih.

[Zvon]

Sad kad je nekolicina napisala svoje viđenje stvari, evo i mojeg odgovora, danog kolegi
jationmivioni na njegovom forumu.

Odgovor je plod mojeg iskustva i učenja od iskusnih zavarivača, koji su mi sugerirali neke stvari.
Pred 30-tak godina otac mi je kupil Varex 135/145. Imal sam ga 10-tak godina i prošel sve njegove dječje bolesti (čitaj teško paljenje hladnih elektroda i pregaranje spojeva Alu primarnih namota). Još je u upotrebi, ali više nije pri nama. Za Bantama jednostavno nismo imali dovoljno novaca.
Jedan od vrlo iskusnih zavarivača toga doba, koji me je učil osnovama zavarivanja, prigovoril mu je da "kuha šljaku". I danas još neznam kaj to znači, ali još pamtim njegove riječi.
Moj radoznali duh mi nije dal mira, te sam tam negdje pred rat, sam proračunal i izradil aparat, uz pomoć kolega s posla. Naravno, taj je s preklopkama.

Pa eto i odgovora:

jationmivioni kaže:

“Da li bi netko mogao pojasniti regulaciju struje pomicanjem jezgre u odnosu na preklopnik preko električne sklopke...

Glavna razlika je u tome da s magnetskim shuntom dobivaš kontinuiranu regulaciju struje, dok je sklopkom to skokovito, u ograničenom broju koraka. To je ono vidljivo korisniku.
Druga je razlika u načinu izvedbe rasipanja magnetskog toka. Kod ovih s magnetskim shuntom, to ide kroz željezo (premoštava se magn. tok između primara i sekundara, dok kod regulacije sklopkom rasipanje se zatvara kroz zrak. Zato ovi aparati nemogu biti u željeznoj kutiji, ili ako je željezna, moraju joj stranice biti izolirane, tak da se nemre zatvoriti krug kroz kutiju. Zato su Bantam i Končar u plastičnim kućištima. Na mojem je drvena kutija
Treća razlika je izvedba namota. Sa magn. shuntom namot je izveden odvojeno: na jednoj polovici jezgre je primarni namot, s fiksnim brojem zavoja, dok je s druge sekundarni namot, također s fiksnim brojem zavoja. Sekundarni napon praznog hoda se malo ili uopće ne mijenja. To znači da i UI karakteristika mijenja svoj nagib.Kod ovoga sa sklopkama, primarni je namot podijeljen u dva namota, s otcjepima na svakom od njih. Sekundarni namot je povrh jednoga od namota. Regulacija struje dobiva se omjerom broja zavoja na podijeljenom primaru. Sekundarni napon obično raste s većim stupnjem regulacije struje (ne nužno, ali obično je tak), kaj je i dobro da ne dolazi do propaljivanja materijala na manjim stujama, odnosno napon paljenja luka je veći za deblju elektrodu. UI karakteristika je podjednako položena kod svih stupnjeva...Odziv struje je bolji kod ovih sa "zračnom jezgrom", jer nema remanencije kroz zrak, kao kroz magnetski shunt. Zato ja više voli ovu izvedbu.
I zadnja razlika: izvedba s magnetskim shuntom ima veću jezgru, a manje namota. Fizički je obično veći i teži, a mehanički je kompliciranija izvedba. Ima više željeza a manje bakra (aluminija). Jeftiniji su za izradu. Ovi aparati zuje, pogotovo pri jačem kratkom spoju. Jezgra se više grije na jačim strujama, jer je velika indukcija u magnetskom shuntu (raste s izvlačenjem jezgre, odnosno povećanjem struje zavarivanja).
Aparati s preklopkama mehanički su jednostavniji i kompaktniji, te nemaju pokretnih dijelova. Gubici rastu samo u namotu, jednako kao i kod aparata s magn. shuntom, dok u jezgri ostaju podjednaki. Rekel bi da ovi aparati imaju lošiji cos fi od aparata s magn. shuntom. Zadovoljan?

[mali grizzly]

Ri 71 kaže:

Konstruktor polazi od namjene aparata i prema tome dimenzionira sve pa tako i sklopku.
Kod pristojnih aparata ili brendiranih nećeš vidit poddimnezioniranu sklopku.Uglavnom je obrnuto.Nadalje sklopke se proizvode u razredima i kao takve se uzimaju.Ako si na granici uvijek se stavi jača a toliko mjesta uvijek ima.
Aparati od kojih se traži izdržljivot se projektiraju uz te nemoguće uvjete.To prati i cijena i znaš da sklopka unutra nije jeftikaner iz Kine.

Pogledaj samo sklopku iz malog Bantama.Dovoljno ?

Rabljeni tip ako je izrada kako spada i sa poštenim namotajima od bakra se isplati popravljat u svakom slučaju bez obzira na sklopku.
Zašto ?
Jer su isti napravljeni da traju za razliku od današnjih.

I zaslužuje laskave ocjene, ali - to nije tipičan aparat odnosno budimo fair, možda će netko kupiti neki rabljeni (par klasa ispod Uljanik Esab Bantam-a), imati problema sa sklopkom i onda ugooglati pa dobiti ovaj forum.

Eto, za takve slučajeve - vrijedi par naputaka:

1. Po mogućnosti kupite zamjensku sklopku amperaže "razred više" odnosno ako je 10 A, kupite isti tip u 16 A izvedbi ili ako je 16 A u aparatu, onda kupite 25 A. Razlika u cijeni nije prevelika, a isplati se malo pomučiti oko preradbe kućišta da se može smjestiti krupnija sklopka, čak i ako će fronta aparata biti nešto naružnjena jer ste onda dobili dugoročno rješenje - inače točke slabosti takvih aparata - gdje se "kopčaju" namoti primara preko greb. sklopke.

2. Zgodno je ugraditi kleme, kojih obično nema nego su gole žice podvučene pod vijak/pločicu sklopke. Problem je što većinom nema dobrih klema s rupama za M4 ili M5 - nego se nude autoelektričarske. Profi kleme je danas teško locirati u maloprodajnoj mreži.

3. Idealno bi bilo dodati i termo-bužir pa "po dva" vodiča koji idu na isti vijak sklopke još meh. učvrstiti preko tog vida.
http://www.koncar-nsp.hr/proizvodni_...enaste_sklopke


Kad se mijenja sklopka, onda se papirnatom ljepljivom trakom označe žice, prije nego što se "rasturi" stara.
Naime, imate mnogo situacija po forumima da ljudi prvo "rasture" - onda moljakaju oznake koja žica ide na koji kontakt sklopke.

Što se tiče ovih aparata koji imaju zakretnu regulaciju, tu postoji nekoliko rješenja - prvoklasna se danas rijetko sreću jer malo njih "da napraviti" aparat i većinom se susreću ind. rješenja. Nije da oni ne znaju, nego je prioritet da aparat bude low cost.

Konkretno, većinom Al namot

http://www.samsvojmajstor.com/portal...la-zavarivanja

i tzv. U član koji ulazi po sredini u mag. polje i "ometa" mag. tok te tako daje slabiju struju, ovisno koliko duboko ulazi preko zakretnog mehanizma.

http://www.einhelltools.co.uk/produc...1-cid1151.html

Konkretno, na ovom eksplozivnom nacrtu "jeftikanera" - pozicije 35-37

Na žalost, tako je kako je - odnosno tko ima te aparate koji su rađeni školski, uzorno, uglednih proizvođača - to se ne ispušta iz ruku dok gazda ne umre!

[Zvon]

Grizli, vidim da ne razmeš neke stvari.
Amperaža sklopke (4G16, GN20) definirana je za radni teret.
Odabire se zavisno o režimu primjene (AC21, AC3...). To je hrpa onih sitnih slova koje nitko ne gleda. Dvije sklopke iste nazivne struje ne moraju imati istu opteretivost u raznim režimima. Kad već kopaš po Internetu, pogledaj i OVDJE.

I kakve veze imaju stopice s tim? Povećavaju trajnost sklopke? Ma hajde, molim te.

Lijepo ti je RI rekel: sklopka nadživi aparat. Na MIG-MAG aparatima sklopke su jednaki problem, ali se o njima ne raspravlja. I ne traju ni dulje ni kraće nego i na običnim REL aparatima.

Zapiknul si se za nevažnu stvar. Važnija je UI krivulja aparata i kvaliteta izvedbe namota. Sklopku moreš sam zamijeniti, ali namot bome nemreš. A najskuplja sklopka košta manje od cigareta za jedan mjesec. Pa, o čemu onda raspravljamo?

Pogledaj konstrukciju toga Einhella i Varexa. Kak taj može imati dobru intermitenciju s ovak kompaktnim namotima?

Nije mi jasan pristup: zakaj kupiti nekaj novo i jeftino (dakle, loše), kad ima dovoljno rabljenih i kvalitetnih strojeva u ponudi? A spominješ skupe elektrode ...
Jedna je stvar kupiti zato da moreš reći da imaš, a drugo je kupiti ono kaj ti treba.
Da hoću kupiti Bantama (tj. da mi treba, recimo za montažu), okrenul bi Hrvatsku naopak dok ga nebi našel, a ne otišel u najbliži LIDL ili PEVEC i kupil prvoga s police.
Ali, to je stvar pristupa, kaj ne?

Nije mi namjera provocirati, već proširiti poglede

[mali grizzly]

Zvon kaže:

Grizli, vidim da ne razmeš neke stvari.
Amperaža sklopke (4G16, GN20) definirana je za radni teret.
Odabire se zavisno o režimu primjene (AC21, AC3...). To je hrpa onih sitnih slova koje nitko ne gleda. Dvije sklopke iste nazivne struje ne moraju imati istu opteretivost u raznim režimima. Kad već kopaš po Internetu, pogledaj i OVDJE.

I kakve veze imaju stopice s tim? Povećavaju trajnost sklopke? Ma hajde, molim te.

Lijepo ti je RI rekel: sklopka nadživi aparat. Na MIG-MAG aparatima sklopke su jednaki problem, ali se o njima ne raspravlja. I ne traju ni dulje ni kraće nego i na običnim REL aparatima.

Zapiknul si se za nevažnu stvar. Važnija je UI krivulja aparata i kvaliteta izvedbe namota. Sklopku moreš sam zamijeniti, ali namot bome nemreš. A najskuplja sklopka košta manje od cigareta za jedan mjesec. Pa, o čemu onda raspravljamo?

Pogledaj konstrukciju toga Einhella i Varexa. Kak taj može imati dobru intermitenciju s ovak kompaktnim namotima?

Nije mi jasan pristup: zakaj kupiti nekaj novo i jeftino (dakle, loše), kad ima dovoljno rabljenih i kvalitetnih strojeva u ponudi? A spominješ skupe elektrode ...
Jedna je stvar kupiti zato da moreš reći da imaš, a drugo je kupiti ono kaj ti treba.
Da hoću kupiti Bantama (tj. da mi treba, recimo za montažu), okrenul bi Hrvatsku naopak dok ga nebi našel, a ne otišel u najbliži LIDL ili PEVEC i kupil prvoga s police.
Ali, to je stvar pristupa, kaj ne?

Nije mi namjera provocirati, već proširiti poglede

Ali imate čest slučaj da ode sklopka na aparatu za zavarivanje, pitajte uostalom osoblje koje radi na narudžbama/isporukama u Končar na Borongaju da li im je to česta narudžba ili ne - moja preporuka da se ugradi isti tip sklopke, ali razlika u PRVIM brojkama, tj. da ima veću amperažu, ostalo sve isto od tih sitnih sufiks slova koje mi predbacujete- pa da to ne vrijedi!? Iako će vam to isto preporučiti osoblje koje tamo radi, ako ih priupitate...

Što se tiče klema, ne produlje one trajnost sklopke nego imate slučaj da su i vodiči nagorjeli kad je "krenula" sklopka i onda ih morate čistiti i/ili eventualno kratiti pa se klema ispostavi kao ponekad spasonosno rješenje - ako su vodiči bili na knap odmjereni, dobivate neku vrstu "proteze" i lakše je onda srediti vodiče kad imaju kleme jer više nije tako "na knap". Ne preporučujem da se na novom transformatoru vade van vodiči iz grebenaste sklopke i opremaju klemama, zar ne?

Zaključno, na taj način popravio 2 aparata za zavarivanja, da ugradio sklopke jače amperaže i stavio kleme - pa oba još rade OK.

Što se tiče tih aparata koji se konstantno preporučuju, a koji su nesumnjivo bili vrh ponude što se tiče kvalitete i trajnosti - pogledajte situaciju po oglasnicima i većinom se nude daleko lošiji aparati i to je naprosto surova zbilja. Da osobno kupujem transformatorski, znao bih točno koji izbor bi bio odnosno da "igraju" 2-3 modela iz epohe SFRJ. No, mnogi imaju pred sobom posao tipa ograda na balkonima ili pred kućom i kupe prvi u oglasniku koji odgovara po cijeni, a ti nisu ni drugoligaške kvalitete i trajnosti. I onda imaju s njima probleme, bilo da je u pitanju sklopka ili Al namot unutra.

[Ri 71]

Zvon kaže:

Grizli, vidim da ne razmeš neke stvari.
Amperaža sklopke (4G16, GN20) definirana je za radni teret.
Odabire se zavisno o režimu primjene (AC21, AC3...). To je hrpa onih sitnih slova koje nitko ne gleda. Dvije sklopke iste nazivne struje ne moraju imati istu opteretivost u raznim režimima. Kad već kopaš po Internetu, pogledaj i OVDJE.

I kakve veze imaju stopice s tim? Povećavaju trajnost sklopke? Ma hajde, molim te.

Lijepo ti je RI rekel: sklopka nadživi aparat. Na MIG-MAG aparatima sklopke su jednaki problem, ali se o njima ne raspravlja. I ne traju ni dulje ni kraće nego i na običnim REL aparatima.

Zapiknul si se za nevažnu stvar. Važnija je UI krivulja aparata i kvaliteta izvedbe namota. Sklopku moreš sam zamijeniti, ali namot bome nemreš. A najskuplja sklopka košta manje od cigareta za jedan mjesec. Pa, o čemu onda raspravljamo?

Pogledaj konstrukciju toga Einhella i Varexa. Kak taj može imati dobru intermitenciju s ovak kompaktnim namotima?

Nije mi jasan pristup: zakaj kupiti nekaj novo i jeftino (dakle, loše), kad ima dovoljno rabljenih i kvalitetnih strojeva u ponudi? A spominješ skupe elektrode ...
Jedna je stvar kupiti zato da moreš reći da imaš, a drugo je kupiti ono kaj ti treba.
Da hoću kupiti Bantama (tj. da mi treba, recimo za montažu), okrenul bi Hrvatsku naopak dok ga nebi našel, a ne otišel u najbliži LIDL ili PEVEC i kupil prvoga s police.
Ali, to je stvar pristupa, kaj ne?

Nije mi namjera provocirati, već proširiti poglede

To je pristup : Trebat će mi aparat za par puta na godinu nešto zavarit a i neman baš znanja u tome pa da ne trošin previše.
Ljudi misle da su polovni aparati preforsirani i da se riješavaju istih prije nego izgore i da se na istome odma mora promijenit hrpa dijelova što u praksi nije istina.
Pusti sad te izmjene sklpki jer se to kod dobrih mašine ne dešava.Više se promjene konektori jer se isti istroše poslije nekog vrimena ali kako isti dođu nekih 40-50 kn to ne vidim bitnim troškom.

[mali grizzly]

Quote:

Lendavski Varstroj je februarja letos kupila japonska korporacija Daihen, ki je močna na področju varilne opreme, mehatronike in pri robotskih varilnih sistemih, včeraj pa so ga slovesno vključili v Daihen.

https://www.daihen.co.jp/english/pro...g/index_e.html

http://www.directindustry.com/prod/o...0-1051141.html

[Lee Champa]

mali grizzly kaže:

Quote:
Lendavski Varstroj je februarja letos kupila japonska korporacija Daihen,.....

Koliko ja znam (već nekoliko godina) Varstroj se radi kod kosookih
U jednom servisu u Zg pokazali su mi stari i novi Varstroj sa istim naponsko strujnim karakteristikama na natpisnoj pločici, ali sa razlikom u debljini žice, primara i sekundara (bakrene).

[mali grizzly]

Gdje pojedini vlasnici uglednih brandova kupuju kineske proizvode pa ih dalje (pre)prodaju, bilo pod vlastitim brandom, bilo pod tzv. taktičkim brandom - da ne ugroze ugled glavnog branda.

Toga je bilo i bit će - na svim stranama...

Međutim, ova tvrtka Daihen je prvenstveno stekla reputaciju na robotima za zavarivanje i tu se radi o prodoru na EU tržište zavarivačke robotike.

Mene bi osobno veselilo i da se to odrazi na povećanu ponudu i razinu i za neke jeftinije zavarivačke uređaje, ali bojim se da od toga ništa i da će sve ostati na kineskoj robi Varstroja, kao i do sada...

[kordun]

ma jebes ti sve samo EWM, Fronius, Kemppi, ESAB, Miller i Lincoln Electric ostalo je sve zakurac za nist drugo!! Imam doma Varstroj Varin 1705 to kad podešavaš amperazu ni ja neznam ni sam aparat nezna na koliko ampera radi glupost slovenska!!