Dalmatinska Zagora - Kretanje stanovništva kroz povijest

[Pavo B.]

Andrija Nikić - Oslobođenje Imotske krajine od Turaka : http://www.mediafire.com/?kst2fo8czyjqdl7
Benedikta Zelić Bučan - Popis pučanstva Splitske nadbiskupije 1725 godine : http://www.mediafire.com/?6akzewawl1j4iee
Danica Božić Buzančić - Prilog poznavanju stanovništva i antroponima mućko-lećevačke Zagore :
Fehim Dž. Spaho - Neke karakteristike razvitka varoških naselja u Kliškom sandžaku : http://www.mediafire.com/?6nd8mhmv2a6k6ax
Karlo Jurišić - Katolička crkva na biokovsko-neretvanskom području : http://www.mediafire.com/?f9av4273c2gxudd
Nevenka Božanić Bezić - Katolički živalj drniške župe : http://www.mediafire.com/?2xfnth2ni858qvk
Savo Nakićenović - Kninska krajina (ćirilica) : http://www.mediafire.com/?l512p5f0iqbmin0
Slavko Kovačić - Vijesti iz crkvenih arhiva o Cetinskoj Krajini pod Turcima : http://www.mediafire.com/?2753q78qixqa80p

[Pavo B.]

Pitanje za Imoćane na ovoj temi. Čitajući fra Vjekina "Plemena Imotske krajine," razmišljao sam o prostornom razmještaju Srba u Imotskoj krajini i činilo mi se iz podataka u knjizi da kao da Srbi nisu živjeli na nekom cjelovitom i jedinstvenom području. Usporedivši s kartom, jasno mi je da sam s razlogom sumnjao i da se radi o nekoliko prilično udaljenih zaseoka.

http://img841.imageshack.us/img841/3938/10700447.png

Ostalo mi je par pitanja pa se nadam kako bi mi netko mogao pomoći. Prvo je gdje su Srbi živjeli u Donjoj Glavini? 1991. su činili petinu sela, ali poredeći zaseoke i prezimena ne mogu otkriti u kojem dijelu sela su živjeli. Znam da oko Imotskog ima i Srba i Hrvata Zdilara, ali Srbi Zdilari su u Nebriževcu pa pretpostavljam da su u zaseoku Zdilari u Glavini Hrvati.

http://img211.imageshack.us/img211/8821/86055529.png

Drugo pitanje je u vezi Nebriževca i Crnogoraca. Jesu li Srbi živjeli sami u tim zaseocima ili izmješani s Hrvatima?

[dom197711]

http://www.modrojezero.org/docs/maps/
http://www.modrojezero.org/docs/
http://www.modrojezero.org/
http://www.modrojezero.org/docs/maps...zzac-novi.html
http://www.mediafire.com/view/?v8pw9a87s7yy75q

[Guslar]

Jeli mi netko može objasnit koji su razlozi zašto dio, gotovo u cijelosti katoličko, stanovništva dalmatinskog zaleđa napušta svoje domove i ide u Osmansko Carstvo živjeti, napose u Livanjsko polje. I to u vremenu s kraja 18. i početka 19. stoljeća. Neki se dobrim dijelom vraćaju, jer im je Bosna "pradomovina" ako se smijem tako izrazit. Pogotovo dijelovi koji su uz Dinaru koja je očito jako tranzitna i dodirna točka dva svijeta. Ne znam da li je u tom razdoblju obratna situacija, da se u zaleđu dalmatinskom demografskim procesima razvila preopterećnost...

[Ulderiko]

Može li mi itko pomoći. Tražim sliku naslikanu prije par stoljeća, slika prikazuje kršćansku vojsku kako ide na Turke i u pozadini kršćanske vojske na nebu stoji Gospa kao zaštitnica.
Nisam siguran, ali mislim da se radilo o bitci kod Sinja 1715. ali ne hvatajte me za riječ. Sliku naravno tražim na internetu, ne mislim ju kupovat

[Pavo B.]

Guslar kaže:

Jeli mi netko može objasnit koji su razlozi zašto dio, gotovo u cijelosti katoličko, stanovništva dalmatinskog zaleđa napušta svoje domove i ide u Osmansko Carstvo živjeti, napose u Livanjsko polje. I to u vremenu s kraja 18. i početka 19. stoljeća. Neki se dobrim dijelom vraćaju, jer im je Bosna "pradomovina" ako se smijem tako izrazit. Pogotovo dijelovi koji su uz Dinaru koja je očito jako tranzitna i dodirna točka dva svijeta. Ne znam da li je u tom razdoblju obratna situacija, da se u zaleđu dalmatinskom demografskim procesima razvila preopterećnost...

Potpuno sam previdio ovu poruku kad je napisana, pa sad sa zakašnjenjem odgovaram.

U biti je glavni razlog prevelik pritisak na zemlju u Zagori i manjak ljudi u Bosni. Nakon 1700., pogranični krajevi BiH(Livno, Duvno, Grahovo, Bjelajsko polje oko B. Petrovca) ostaju prazni, jer su Mlečani najveći dio stanovništva preveli na svoju stranu Dinare. Sama ta činjenica govori da takva situacija nije dugoročno održiva i da će se stanovništvo vremenom izjednačiti.

Turska država u to vrijeme proglašava amnestiju i otvoreno privlači kršćane iz Zagore, iz sigurnosnih i ekonomskih razloga. Već u mletačkom zemljišniku iz 1709/1711. imamo navedena imena vlasnika koji su otišli natrag u Bosnu. Taj proces se nastavlja kasnije, jer je u biti Venecija dovela previše ljudi na svoj teritorij i nema dovoljno zemlje za budući rast stanovništva, a još zemlja u Zagori i nije uvijek najbolja.

Mlečani tako u Imotu 1717-1725. prvo dovode natrag Imoćane koji su izbjegli 1686., pa onda masu Hercegovaca, pa onda Srbe iz jugoistočne Hercegovine koji su privremeno bili kod Metkovića. 1725. je podijeljena gotovo sva zemlja u Imotskoj krajini. 1747. se još dodatno dijeli zemlja u močvarnom dijelu Poljam i nakon toga jednostavno nema više zemlje za podijeliti. A stanovništvo raste. U 19. stoljeću se stanovništvo Imotske krajine skoro utrostručilo, a zemlja je 1725. podijeljena prema potrebama tadašnjih obitelji.

A tek mletačka ekonomska politika uopće! Preporučio bih ovaj članak od Bernarda Stullija o tom: http://www.mediafire.com/?8s4jn3u21s14s58

Počevši od činjenice da je skoro sva zemlja u Zagori bila državno vlasništvo i samo u posjedu seljaka(zemlja bi se po smrti muških naslijednika vraćala državi), pa do činjenice da je jedna količina zemlje podijeljena stanovništvu i plemstvu primorskih gradova za zasluge u ratu, do korupcije pri podijeli, do činjenice da su stanovnici morali uzgajati određene proizvode(stočar iz Rakitna u Hercegovini baš i ne stoji najbolje s uzgojem žitaricama, npr.), do razvoja kolonata, do prodavanja skupljanja desetine u zakup plemićkim obiteljima iz Trogira ili Kaštela, do obvezne besplatne službe državi, može se vidjeti da život u Zagori nije bio nimalo lijep, pogotovu kad se uzme da je u Bosni bilo dosta prazne, obradive, ali i bogatije zemlje. A još su i uvjeti pod kojim je dobijana često bili bolji. Između ostalog, čivčija je u Bosni zemlju mogao otkupiti i postati vlasnik, ne samo posjednik. Kad je Husein-kapetan Gradaščević zglajz'o, njegova zemlja je prvo ponuđena čivčijama koji su je obrađivali. http://www.mediafire.com/?qzy7ac5zkls05us Dosta ih je uspjelo kupiti tu zemlju i postati vlasnici. Selo Tolisa Gornja iz ovog članka je recimo dočekalo austrijsku okupaciju bez ijednog čivčije. Sve slobodni seljaci.

Možda iz današnje perspektive zvuči neobično da jedan katolik ide iz katoličke Imote u muslimansku Bosnu, ali zemlja je zemlja i kruh je kruh.

[Guslar]

Fala lipa na odgovoru. Pogleda san ove članke i knjige šta si stavlja, ima masu zanimljivih stvari koje mogu biti korise.
Nije mi čudno ovo šta si zadnje napisa da katolici idu u muslimansku zemlju. Znam po obitelji, meni su moji kao katolici 1812/13 naselili se u Livanjsko polje, na imanja Atlagića. Došli su iz sela Badanj kod Drniša. Prezime Andabak, u mletačkim izvorima se spominju u selu Badanj kao Andabach s početka 18. stoljeća. Danas u Badnju žive, ali s prezimenom Andabaka što se vjerovatno s vremenom izmjenilo. Zanimljivo je i kako se dijelila zemlja u Livanjskom polju, nakon odlaska turske vlasti s tog prostora. Baba mi je baš to spomenila neki dan. Ona se sića da joj je dida priča da se zemlja dilila na očevinu, kmetovinu i turkovinu. Mala jedna digresija, nema veze s temom, al eto možda bude nekom koristila

[jagodica kolačić]

Guslar kaže:

Fala lipa na odgovoru. Pogleda san ove članke i knjige šta si stavlja, ima masu zanimljivih stvari koje mogu biti korise.
Nije mi čudno ovo šta si zadnje napisa da katolici idu u muslimansku zemlju. Znam po obitelji, meni su moji kao katolici 1812/13 naselili se u Livanjsko polje, na imanja Atlagića. Došli su iz sela Badanj kod Drniša. Prezime Andabak, u mletačkim izvorima se spominju u selu Badanj kao Andabach s početka 18. stoljeća. Danas u Badnju žive, ali s prezimenom Andabaka što se vjerovatno s vremenom izmjenilo. Zanimljivo je i kako se dijelila zemlja u Livanjskom polju, nakon odlaska turske vlasti s tog prostora. Baba mi je baš to spomenila neki dan. Ona se sića da joj je dida priča da se zemlja dilila na očevinu, kmetovinu i turkovinu. Mala jedna digresija, nema veze s temom, al eto možda bude nekom koristila

zanimljivo, a ima i Atlagića u Trbounju kod Drniša

[Guslar]

Eto vidiš zanimljivo... Atlagići (ovi bosanski) su bili begovska obitelj koja je upravljala hlijevanskom kapetanijom. Imali su posjede u Ravnim kotarima i tamo je jedan dio obitelji otišao.
Vidija san da ima prezimena Atlaga i Atlagić. Ne znam šta znači na turskome? Šteta...

[Guslar]

Evo ovdje ima nešto o Atlagićima (muslimanima, begovima).
http://bs.scribd.com/doc/67981721/Al...Tradiciji-1964
Jesu ti Atlagići kod Drniša pravoslavci?

[Pavo B.]

Atlaga je zapovjednik konjičkog voda. Prezime je u tom smislu slično prezimenu Bešlagić, samo što je bešlaga zapovjednik posebnog, elitnog konjičkog voda.

[nevenb]

Guslar kaže:

Evo ovdje ima nešto o Atlagićima (muslimanima, begovima).
http://bs.scribd.com/doc/67981721/Al...Tradiciji-1964
Jesu ti Atlagići kod Drniša pravoslavci?

Mislim da su katolici. Pravoslavci su bili u Ostrovici kod Benkovca.

[Pavo B.]

nevenb kaže:

Mislim da su katolici. Pravoslavci su bili u Ostrovici kod Benkovca.

Sigurno su katolici jer se pojavljuju u matičnim knjigama župe Drniš još početkom XVIII stoljeća. Selo u pitanju je Trbounje. 1744. se bilježi kombinacija "Brakus rečeni Atlagić." Čini se da su izvorno iz Bidnića kod Muća, jer se još 1680.(dakle prije Morejskog rata) bilježi nekoliko krštenja osoba s prezimenom Brakus(ović) u Bidniću. U Bidniću Brakusa ima u katastru iz 1711., a zanimljivo je da se u istom selu u tom katastru pojavljuje i neki Martin Juretić Atlagić. Ne znam znači li ovo da su Juretići i Brakusi jedan rod.

[jagodica kolačić]

Pavo B. kaže:

Sigurno su katolici jer se pojavljuju u matičnim knjigama župe Drniš još početkom XVIII stoljeća. Selo u pitanju je Trbounje. 1744. se bilježi kombinacija "Brakus rečeni Atlagić." Čini se da su izvorno iz Bidnića kod Muća, jer se još 1680.(dakle prije Morejskog rata) bilježi nekoliko krštenja osoba s prezimenom Brakus(ović) u Bidniću. U Bidniću Brakusa ima u katastru iz 1711., a zanimljivo je da se u istom selu u tom katastru pojavljuje i neki Martin Juretić Atlagić. Ne znam znači li ovo da su Juretići i Brakusi jedan rod.

u istome Trbounju ima i Atlagića i Brakusa (više Brakusa) katolici i jedni i drugi
moguće je da je po nadimku "loze/plemena" nasta nastavak da se razlikuju od drugih Brakusa, šta je tipično za doli


slično je i s Lovrićima na Miljevcima
Lovrić-Seper, Lovrić-Vukačić, Lovrić-Stojak...
neko je nastavija pisati samo Lovrić, neko je zadrža ovo drugo (Seper), a Lovrić-Stojak ekipa je ostala Lovrić, samo taj dio sela i Lovriće otamo zovu Stojaci
Prezime rašireno u cilome selu pa ima ekipa nadimke po tim precima otprije x00 godina npr, unutar samoga mista ti ništa ne znači ako prezime kažeš, jer u cilome selu je masu istoprezimenjaka ne pretjerano kreativnih s izborom imena (nasljedno ide) pa ako ne kažeš lozu ne znači puno
moji su npr Antićevi (po nekome Anti pretku, nevezano za prezime Antić), i dida u selu će odma znati ko od prezimenjaka po [mojeprezime] strani mi je u rodu, a ko nije
druge neke loze imaju i po nadimku pretka taj naziv samo usmenom predajom prenošen

ekipa je prije imala kul sustav

[jagodica kolačić]

Pavo B. kaže:

U Bidniću Brakusa ima u katastru iz 1711., a zanimljivo je da se u istom selu u tom katastru pojavljuje i neki Martin Juretić Atlagić. Ne znam znači li ovo da su Juretići i Brakusi jedan rod.

takvom analogijom smo došli do iranskog podrijetla Hrvata

nevenb kaže:

Mislim da su katolici. Pravoslavci su bili u Ostrovici kod Benkovca.

nije isključivo ni čudno da postoje svih triju konfesija budući je prezime nastalo od nečega tako uobičajena i općenita, šta je Pavo B ode spomenija -->

Pavo B. kaže:

Atlaga je zapovjednik konjičkog voda. Prezime je u tom smislu slično prezimenu Bešlagić, samo što je bešlaga zapovjednik posebnog, elitnog konjičkog voda.

[Guslar]

Iskreno ni mene ne bi čudilo da ih ima ili da ih je bilo sve tri konfesije. Problem je s prezimenima koje koja su nastajala iz općenitih stvari (imena, nadimci, zanimanje i slično).
Što se tiče prezimena sam se konzultirao za svoje (Andabak) s našim lingvistom D. Vidovićem, ni on mi nije moga pomoći u raspetljavanju značenja, ali me posredno zaintrigira za neke stvari koje dosad nisam kužija u prezimena. Npr kako se iz nekih može isčitat npr etnicitet predka čije prezime nosimo, tako na primjer Krstulović je nastalo u vlaškom/rumunjskom jeziku, zbog nastavka KrstUL ović, slično i DežUL ović, te se s vremenom slaviziralo kao i nosioci prezimena ili imena.
Ima tu dosta zanimljivih stvari. Pošto je tema dalmatinska zagora i kretanje stanovništva, a u početku smo se dotakli i drniša i sve tri vjere :
Solinski je kraj, napušten i opustošen, dočekao svršetak mletačko - turskih ratova: oslobođenje Solina (1647.) i Klisa (1648.). Potom je, svršetkom 17. stoljeća, general Leonardo Foscolo na zapušteno i bezljudno solinsko-vranjičko područje, ponajviše na poluotok Vranjic, kraj prema Kaštelima, zatim Solin, Klis i kraj oko Kamena, naselio, vjeruje se, više od šest stotina obitelji. Pretežno su bili iz Dalmatinske zagore, iz nedaleka zaleđa, ponajviše iz okolice Drniša, koji su sa sobom donijeli skromno blago: nekoliko stada ovaca, malo stoke krupna zuba i nešto konja. To je stanovništvo bilo raznih vjeroispovijedi: bilo je i muslimana i pravoslavaca koji su se, doselivši se u ovaj kraj, prekrštavali na katolički obred tražeći posla na imanjima ovdašnjih kaštelanskih i splitskih posjednika. Zanimljivo je spomenuti da su ti došljaci donijeli i svoje običaje, riječi i nazive, nadimke, premda je uz njih bilo u uporabi i onih još starijih, turskoga porijekla. Etničko i jezično porijeklo, vrijeme i događaji naziru se još danas i u mnogim osobnim imenima i obiteljskim prezimenima i zapamćenim toponimima (Meterize, Majdan, Arapovac, Megdan, Markezina greda itd.). - See more at: http://solin-info.com/hr/znamenitost....MNpVO73i.dpuf

[dom197711]

Zujić Krunoslav - Prezimena u Imotskoj krajini
http://www.mediafire.com/?d9g4msv7b3jyjc4

[Milan Laksovic]

Pavo B. kaže:

To je prilično očito iz matica koje sam do sad obradio. Prepisao sam maticu krštenih parohije Dicmo i Zagorje 1844-1864. i vrlo je jasno da su u Dicmu samo tri pravoslavna roda: Šušci, Nerlovići i Šerbe. Svi drugi su samo ogranci.

1948. su u Dicmu živjeli ovi pravoslavni rodovi s ovim krsnim slavama:

Denić - Georgije
Nerlović - Jovan
Radoš - Georgije
Rusić - ?
Simić - Georgije
Stojanac - Georgije
Šerbo - Jovan
Šušak - Georgije

Tri Nerlovića se spominju u banderiji Ilije Maretića 1709. godine, tako da su oni očito došli s tim prezimenom u Dicmo. U istom zemljišniku se spominju i tri Šuška i jedan Šerbo.

Iz gore naveden matice, možemo vidjeti da su Radoši, Stojanci i Simići ogranak Šušaka.

26.1.1845. kršten je "Nicolò Susach detto Simich"
15.2.1854. krštena je "Božica Susak Stojanaz"
16.6.1863. krštena je "Cvita Stojanac (Radoš)"

To ostavlja samo Deniće i Rusiće, koji se ne pojavljuju na meltačkom zemljišniku iz 1709. Rusića ima u zemljišniku 1725., a u austrijskom zemljišniku iz 1833. ima i Denića. Kako ne znam koja je Rusićima slava, ne znam jesu li ogranak Šušaka, ali Denići vjerojatno jesu zbog identične slave. Možda će u starijoj matici, koja počinje 1812., biti više podataka. Znat ću kad prepišem.

No, zanimljivo je i ovo. Pogledao sam popis pravoslavnih obitelji u Dabro-bosanskoj mitropoliji 1882. godine. Pale su mi u oči parohije Rogoušac i Bugojno. One su na ovoj karti obilježene ružičastom.

http://img716.imageshack.us/img716/4496/94292910.png

Bugojno je naravno parohija koja sadrži sam grad a Rogoušac je ova druga. U parohiji Bugojno je te godine živio rod Šušaka sa slavom Đurđevdan, a u Rogoušcu Šerbe koji su slavili Jovanjdan. U parohiji Bugojno je živio i rod Naerac(Nerlovići su se izvorno pisali Naerlović), no oni slave Nikoljdan. Još zanimljivije je da su u Bugojnu(selu Kopčić, preciznije) živjeli Beare koji slave Đurđevdan, kao i Beara u Zelovu kod Dicma. Mislim da sve ovo nije slučajnost, pogotovu kad se uzme da Zeno navodi da je pop Zorzi(Đorđe) doveo u taj dio Sinjske Krajine rodove iz Skoplja. Upravo taj kraj između Bugojna i D. Vakufa je Donje Skoplje.

Da je iz šireg kraja bilo i drugih doseljenika u Sinjsku Krajinu, znamo i iz mletačkih izvještaja da je u Bitelić došao arambaša Lalković iz kraja Gian(Janj). Janj je kraj sjeveroistočno od Skoplja koji sam na karti iznad obilježio smeđom.

A. Bačko smatra da su Rusići iz Dicma povezani sa Rusićima iz Plavna. Rusići iz Plavna slave Aranđelovdan.

Denići iz Dicma i Denići iz Koljana kod Vrlike su očito istog porijekla, imaju istu slavu.

[Milan Laksovic]

O porijeklu stanovništva Biskupije kod Knina iz knjige "Kninska krajina" od Save Nakićenovaća koja je izišla 1924. godine.

Pravoslavni rodovi:
- Bajić, došli iz Glamoča 1689. godine, slave Markovdan
- Bukorović, za njih govere da su starinci, a po nekima Turci koji su tu 1689. godine zaostali, slave Nikoljdan
- Verić, došli iz Bosne u 18-om vijeku, slave Nikoljdan
- Debelica, došli iz Glamoča 1689. godine, slave Nikoljdan
- Dmitović, bili Kapo, došli iz Glamoča 1689. godine, slave Sv. Arhangela Mihajla. Ovdje su dva brata ostala kad su došli a treći je prešao u Kotare.
- Ikovac, došli iz Glamoča 1689. godine, slave Nikoljdan
- Katić, došli iz Glamoča 1689. godine, slave Jovanjdan
- Kukolj, došli iz Žagrovića nazad 100 godina, slave Nikoljdan
- Laka, došli iz Glamoča 1689. godine, slave Stevanjdan
- Maksimović, došli iz Glamoča 1689. godine, slave Nikoljdan
- Milić, došli iz Glamoča 1689. godine, slave Sv. Arhangela Mihajla
- Popović, došli iz Glamoča 1689. godine, slave Nikoljdan. Iz ovoga plemena je sveštenik bio koji je sa Glamočanima i arambašom Prijićem Radovanom ovo selo naselio.
- Sladić, došli iz Glamoča 1689. godine, slave Sv. Dimitrija
- Prijić, došli iz Glamoča 1689. godine, slave Nikoljdan. Njihov predak je bio arambaša Radovan Prijić.
- Tatomir, došli iz Glamoča 1689. godine, slave Nikoljdan
- Čulić, došli iz obližnjeg sela Polače od skora, slave Nikoljdan
- Ubović, došli iz Glamoča 1689. godine, slave Sv. Arhangela Mihajla
- Rusić, došli iz Plavna nazad 100 godina, slave Jovanjdan
- Karna, došli iz Otona nazad 50 godina, slave Nikoljdan
- Lukačević, došli iz Bosne u 18-om vijeku, slavili prije Stevanjdan a sada Nikoljdan jer tu slavu slavi većina porodica u blizini
- Radulović, došli iz Glamoča 1689. godine, slave Sv. Dimitrija

Rimokatolički rodovi:
- Vidović, došli iz Polače
- Duća, došli iz Polače
- Jelovina, došli iz Polače
- Bačić, došli iz Bosne u 18-om vijeku. Nemaju krsne slave danas, premda su je nekad imali.


Prezimena Prijić i Katić su zabilježena među Srbima u Beloj Krajini 1551. godine, a zna se da se jedna grupa Srba iz Glamoča doselila u Belu Krajinu 1534. godine pod vođstvom vojvode Vladislava Stipkovića. Znači dio Prijića i Katića se iselio iz Glamoča 1534. u Belu Krajinu, a dio 1689. u Biskupiju.
Srpska prezimena zabilježena u Beloj Krajini 1551. (zanimljivo je prezime Bunjevac) https://en.wikipedia.org/wiki/Serbs_...niola#Surnames

[noliđ]

Milan Laksovic kaže:

Srpska prezimena zabilježena u Beloj Krajini 1551. (zanimljivo je prezime Bunjevac) https://en.wikipedia.org/wiki/Serbs_...niola#Surnames

S obzirom da 1551. ne postoje još formirana prezimena ni u Hrvata ni u Vlaha (turski defter iz 1550. godine), a kamoli Srba (19. stoljeće), ne znam iz koje bajke su izvučeni Srbi s prezimenima u 16. stoljeću.