Hrvatski i srpski jezik (povijesne činjenice)

[Dilberth]

Shain kaže:

Napisao sam da Makedonci ne smatraju svoj jezik bugarskim, i ne misle da su Bugari. Međutim, tebi nije važno što narod misli o svom jeziku.

Pokušaj nekom Nizozemcu reći da je njegov jezik zapravo njemački. Neće se s time složiti, iako je nizozemski vrlo blizak donjonjemačkim govorima ("Plattdeutsch"), i mogao bi se nazvati narječjem njemačkog jezika. - Slično je bilo i s novoštokavskim narječjem.

Takvim se pitanjima bavi sociolingvistika, miješanjem politike u jezik i proučavanjem povezanosti jezika s političkim i drugim aspektima društva.

Imam utisak da bas ti tumacis pitanja slicnosti nekog jezika sa sociolingvisticke tocke gledista. Tebi trenutne politicke situacije stvaraju jezike. Makedoncima je politicki pozeljno da je makedonski zaseban jezik a ne dijalekt bugarskog jezika. Da je Makedonija dio bugarske drzave, gdje bi bio makedonski jezik? Ako te smeta izraz "dijalekt", da li bi izgledalo bolje da sam rekao "dio bugarske jezicne bastine"?
Da li je na pr. bosnjacki jezik zasebni jezik zato sto stvarno jeste, ili samo zato sto tako trenutacno situacija u Bosni to zahtjeva? Da je Bosna dio hrvatske drzave, gdje bi bio taj bosnjacki jezik? Jezik Bosnjaka nije cak niti dijalekt hrvatskog jezika, nego je cisti hrvatski jezik natovaren sa srbizmimam i turcizmima.
Pretpostavljam da zbog danasnje politicke situacije u Bosni, po tebi ne smijemo nazivati bosnjacki jezik dijelom hrvatske jezicne bastine jer Bosnjaci to mozda "ne smatraju".

[Gluskab]

Dilberth kaže:

Imam utisak da bas ti tumacis pitanja slicnosti nekog jezika sa sociolingvisticke tocke gledista. Tebi trenutne politicke situacije stvaraju jezike. Makedoncima je politicki pozeljno da je makedonski zaseban jezik a ne dijalekt bugarskog jezika. Da je Makedonija dio bugarske drzave, gdje bi bio makedonski jezik? Ako te smeta izraz "dijalekt", da li bi izgledalo bolje da sam rekao "dio bugarske jezicne bastine"?
Da li je na pr. bosnjacki jezik zasebni jezik zato sto stvarno jeste, ili samo zato sto tako trenutacno situacija u Bosni to zahtjeva? Da je Bosna dio hrvatske drzave, gdje bi bio taj bosnjacki jezik? Jezik Bosnjaka nije cak niti dijalekt hrvatskog jezika, nego je cisti hrvatski jezik natovaren sa srbizmimam i turcizmima.
Pretpostavljam da zbog danasnje politicke situacije u Bosni, po tebi ne smijemo nazivati bosnjacki jezik dijelom hrvatske jezicne bastine jer Bosnjaci to mozda "ne smatraju".

1.Hm,ajmo ovako,"po seljački" to pogledat,bez političke korektnosti. Makedonci općenito sebe ne smatraju Bugarima ni svoj govor dijelom bugarskog jezika,a i postoje neke karakteristike,primjetne u govoru,po kojima se makedonski razlikuje od književnog bugarskog.E sad,sve to stoji,ali stoji i činjenica da je taj govor bliži bugarskom više nego ijednom drugom i sličnost s bugarskim je veća nego sličnost između hrvatskog i srpskog.Čovjek se zapita,čisto na lingvističkoj osnovi,po kojoj je logici za vrijeme Yuge bio(kako u Yugi,tako i šire po svijetu)makedonski naveden kao zaseban jezik,a hrvatski nije,nego je smatran dijelom izmišljenog ,,srpskohrvatskog,, jezika. Di je tu pamet,po čemu je makedonski jezik,a hrvatski ne. Dakle,čista politika iz brozovog doba,bez ikakvog temelja u lingvistici.
2.E sad bošnjački. Istina,bošnjake razumijemo,više-manje,što pričaju,teško bi se to moglo po strogo lingvističkom kriteriju nazvati nekim sad jezikom,ali po socioligvističkoj osnovi to se može zvati,na neki način, ,,jezik,, Ako ništa drugo,zbog činjenice da je taj govor,kako sam kažeš ,,natovaren sa
turcizmima i srbizmima,, pa ga prosječan Hrvat ,,namiriše,, kao tuđeg prilično brzo.

[Dilberth]

Po "seljacki" ili po "gospocki", politika i politicke granice je sto stvara i razara te jezike. Tu mozemo ubaciti u nizozemski, slovenski, rusinski, norveski i svedski, i tko zna koliko jos drugih jezika.

[Shain]

Dilberth kaže:

Imam utisak da baš ti tumačiš pitanja sličnosti nekog jezika sa sociolingvističke točke gledišta. Tebi trenutne političke situacije stvaraju jezike. Da je Makedonija dio bugarske drzave, gdje bi bio makedonski jezik?

Sociolingvistička je interpretacija danas prihvaćena, jer se samostalno postojanje pojedinih jezika ne može protumačiti samo glasovnim, morfološkim, sintaktičkim i drugim jezičnim razlikama. - Te "trenutne" političke situacije koje ti spominješ traju stotinama godina i imaju dublje kulturološke karakteristike, dakle nisu trenutne.

U Makedoniji je za osnovu standardnoga jezika uzet dijalekt iz zapadne Makedonije da bi bio što udaljeniji od bugarskoga jezika (a da su ih Bugari pripojili, nametnuli bi im svoju verziju jezika iz zapadne Bugarske). Isto je s nizozemskim, danas bi im bio nametnut standardni njemački jezik i pravopis, a nizozemski bi bio dijalekt.

Možemo ići i dalje u alternativnu povijest. Da su naši istočni susjedi prihvatili Karadžićevu ijekavicu, i da su prihvatili katoličku vjeru (ili da smo mi prihvatili pravoslavnu), bila bi to i dalje jedna država, a jezični bi stručnjaci normirali jedan jezik i uklonili jezične razlike. - U njemačkom narodu postoji četrdesetak dijalekata, a njihov je standardni jezik umjetna tvorevina koju je nametnula zajednička država.

U "Uvodu u opću lingvistiku" (Živković, 1958, str 38.) piše: "U Francuskoj je dokazano da je crkveno razgraničenje bilo odlučan faktor u jezičnoj diferencijaciji."

[Dilberth]

Ne razumijem sto je point tvog pisanja jer u biti pricamo isto. Ako hoces da je tvoja zadnja, napisi jos nesto, ali neka bude kratko. OK?

[Daniel.N]

Dilberth kaže:

Da li je na pr. bosnjacki jezik zasebni jezik zato sto stvarno jeste, ili samo zato sto tako trenutacno situacija u Bosni to zahtjeva?

Što bi to bio "stvarno zasebni jezik"?

Opet koristimo jezik u dva smisla: kao skupinu govora, i kao socijalno iskonstruirani standard.

Nema općeprihvaćene definicije što je jezik. Osim one da svaki pojedinac ima svoj vlastiti "jezik"

Stvarno zasebni jezici su engleski i mađarski, gledani međusobno. Tamo gdje postoji kontinuum narječja (kao slovensko-kajkavski, bugarsko-makedonski, pa i rusko-ukrajinski) stvar je povijesnih okolnosti što će ljudi shvatiti kao jezik, a što kao dijalekt.

[Dilberth]

Daniel.N kaže:

Stvarno zasebni jezici su engleski i mađarski, gledani međusobno. Tamo gdje postoji kontinuum narječja (kao slovensko-kajkavski, bugarsko-makedonski, pa i rusko-ukrajinski) stvar je povijesnih okolnosti što će ljudi shvatiti kao jezik, a što kao dijalekt.

Da si citao moje ranije postove na ovoj temi, vidio bi da sam ja tvrdio tocno isto. Umijesto "povijesnih", mislim da sam rekao "politickih" okolnosti, sto u ovom kontekstu znaci isto.

[Gluskab]

Shain kaže:

Sociolingvistička je interpretacija danas prihvaćena, jer se samostalno postojanje pojedinih jezika ne može protumačiti samo glasovnim, morfološkim, sintaktičkim i drugim jezičnim razlikama. - Te "trenutne" političke situacije koje ti spominješ traju stotinama godina i imaju dublje kulturološke karakteristike, dakle nisu trenutne.

U Makedoniji je za osnovu standardnoga jezika uzet dijalekt iz zapadne Makedonije da bi bio što udaljeniji od bugarskoga jezika (a da su ih Bugari pripojili, nametnuli bi im svoju verziju jezika iz zapadne Bugarske). Isto je s nizozemskim, danas bi im bio nametnut standardni njemački jezik i pravopis, a nizozemski bi bio dijalekt.

1.Te "trenutne" političke situacije mogu trajati stoljećima,a mogu i koliko država Josipa Broza. Ne bih rekao da sva takva zbivanja oko definiranja što neki jezik je ili nije,uvijek imaju dublje kulturnološke karakteristike. Zbog jednostavne činjenice da se tu često radi o goluguzoj politici tipa jugoslavenske i sličnih,koje traju nekoliko desetljeća,a ne pola milenija.
2.Istočni dio Makedonije,npr. grad Štip,govori zapadni bugarski dijalekt i dan-danas. S te strane im ne bi morali nametati ništa.Njime su govorili i pisali svi intelektualci iz 19. st.,dok je dijalekt iz dijelova Makedonije uz albansku granicu uvijek bio marginalan,bez književnosti(ili s minimalnom) i ograničen na mali prostor.Plus što je pun turcizama koliko govor nekog hodže. Međutim, u doba Broz,taj dijalekt je postao ,,jezik,, za sve u Yugi i oko nje,dok je hrvatski smatran za ,,nejezik,, za dio ,,srpskohrvatskog. A je ne bih rekao da je navedena situacija posljedica ,,dubljih kulturnoloških zbivanja,, kroz stoljeća.

[Daniel.N]

Dilberth kaže:

Da si citao moje ranije postove na ovoj temi, vidio bi da sam ja tvrdio tocno isto. Umijesto "povijesnih", mislim da sam rekao "politickih" okolnosti, sto u ovom kontekstu znaci isto.

Dakle se u principu slažemo, pitanje se ne može riješiti proučavanjem samog govora.

Tako i Kinezi zovu kantonski "dijalektom" a totalno je nerazumljiv govornicima standardnog mandarinskog. Sve je u percepciji.

[Dilberth]

Ovo zalazi u temu Alternativna povijest, ali mozda ipak nije offtopic.

Pretpostavimo da su Talijani poslije WW! dobili (nedajboze) nekakvu polu autonomnu ili marionetsku drzavu "Dalmaciju", koja je pod njihovim utjecajem sve do danas. Da bi je sto vise otudjili politicki i kulturno od Hrvatske, oni bi mogli uvesti novi jezik, "dalmatinski". Bilo bi vjerovatno logicno da je taj jezik ikavski cakavski recimo kako se govori u Splitu. Za saku lira lako bi se naslo nekoliko jezikoslovaca koji bi napisali gramatiku "dalmatinskog" jezika, rjecnik, pravopis, i t.d. Sigurno da bi bilo dosta autonomasa koji bi se smatrali Dalmatincima, a u skolama bi se (uz obavezno ucenje talijanskog jezika) govorilo i pisalo "dalmatinskim" jezikom.

E sad, iako je "dalmatinski" jezik stvoren potezom pera preko noci, to je ipak jezik kojim se govori stoljecima u tom kraju. Da li Hrvati gube povijesno pravo na Dalmaciju zato sto se sad tamo govori i pise "dalmatinski"? Da li Hrvati smiju tvrditi da je dalmatinski samo dijalekt hrvatskog jezika ili ga zauvijek otpisati?
Zaboraviti da je kolijevka hrvatske drzave bila upravo u Dalmaciji, samo zato jer medjunarodnim ugovorom uspostavljena drzava Dalmacija postoji vec preko 90 godina?

Svaka slicnost sa Bugarskom i Makedonijom je potpuno namjerna.

[Basta]

Dilberth kaže:

Ovo zalazi u temu Alternativna povijest, ali mozda ipak nije offtopic.

Pretpostavimo da su Talijani poslije WW! dobili (nedajboze) nekakvu polu autonomnu ili marionetsku drzavu "Dalmaciju", koja je pod njihovim utjecajem sve do danas. Da bi je sto vise otudjili politicki i kulturno od Hrvatske, oni bi mogli uvesti novi jezik, "dalmatinski". Bilo bi vjerovatno logicno da je taj jezik ikavski cakavski recimo kako se govori u Splitu. Za saku lira lako bi se naslo nekoliko jezikoslovaca koji bi napisali gramatiku "dalmatinskog" jezika, rjecnik, pravopis, i t.d. Sigurno da bi bilo dosta autonomasa koji bi se smatrali Dalmatincima, a u skolama bi se (uz obavezno ucenje talijanskog jezika) govorilo i pisalo "dalmatinskim" jezikom.

E sad, iako je "dalmatinski" jezik stvoren potezom pera preko noci, to je ipak jezik kojim se govori stoljecima u tom kraju. Da li Hrvati gube povijesno pravo na Dalmaciju zato sto se sad tamo govori i pise "dalmatinski"? Da li Hrvati smiju tvrditi da je dalmatinski samo dijalekt hrvatskog jezika ili ga zauvijek otpisati?
Zaboraviti da je kolijevka hrvatske drzave bila upravo u Dalmaciji, samo zato jer medjunarodnim ugovorom uspostavljena drzava Dalmacija postoji vec preko 90 godina?

Svaka slicnost sa Bugarskom i Makedonijom je potpuno namjerna.

u toj alternativnoj liniji bi ostatak hrvatske mogao zaboraviti na oca hrvatske književnosti marulića koji je pisao po vlastitom priznanju, gle čuda, hrvatskim jezikom, uostalom zaboraviti i na dubrovačku književnost...

shodno tome bi ostatak hrvatske mogao uzeti za književni jedino kajkavski, a taj je jezik značajno drukčiji od kajkavskog...

bilo bi čudno da ga ostatak hrvatske nazove hrvatskim kad marulić čakavski zove hrvatskim...

zaguljena situacija...

[Dilberth]

Basta kaže:

....shodno tome bi ostatak hrvatske mogao uzeti za književni jedino kajkavski, a taj je jezik značajno drukčiji od kajkavskog...

bilo bi čudno da ga ostatak hrvatske nazove hrvatskim kad marulić čakavski zove hrvatskim...

zaguljena situacija...

Da, to bi mozda bila tipicna hrvatska reakcija da se ugodi bjelosvjetskim hohstaplerima koji se vole igrati zemljopisnim kartama.

I svakako nazivati taj cakavski, dalmatinski a ne hrvatski, jer cemo onda mozda, vjerovatno, po svoj prilici, nadajmo se, biti preporuceni za ulazak u EU.

[Shain]

Daniel.N kaže:

Ono što izdvaja novoštokavske dijalekte niz je promjena kao što su:
- izjednačavanje lokativa i dativa u jednini i množini, te oba s instrumentalom u množini
- gubitak završnog l (ili ispada, ili prelazi u samoglasnik o, a) bil > bi, bio, bia
- prijenos naglaska prema početku riječi i stvaranje uzlaznih naglasaka
- duga množina (grad-gradovi)
- neke stvari u rječniku, kao raditi prema dělati ...
Sve ovo, izgleda, ima ishodište u (današnjoj) Hercegovini (...) neke općine u Hercegovini imaju najčišće hrvatsko stanovništvo (preko 99,5%, više nego bilo gdje u Hrvatskoj, po popisu 1991.)

Sve je to u redu, ali jedino je zapadna Hercegovina gotovo potpuno ikavska i hrvatska (+ bošnjačka), a taj govor nije uzet za temelj hrv. stand. jezika.

Uzet je govor istočne Hercegovine, koja je pretežno ijekavska, a osim u ist. Hercegovini ijekavska novoštokavština govori se u sjevernoj Crnoj Gori i jugozap. Srbiji.

Od hrvatskih se krajeva tako govorilo samo na dubrovačkom i makarskom području i u bivšoj Vojnoj krajini. A danas se - pod utjecajem školovanja - standardizirana verzija istočnohercegovačkog narječja govori u cijeloj Hrvatskoj.

[Daniel.N]

Shain kaže:

Sve je to u redu, ali jedino je zapadna Hercegovina gotovo potpuno ikavska i hrvatska (+ bošnjačka), a taj govor nije uzet za temelj hrv. stand. jezika.

Uzet je govor istočne Hercegovine, koja je pretežno ijekavska, a osim u ist. Hercegovini ijekavska novoštokavština govori se u sjevernoj Crnoj Gori i jugozap. Srbiji.

Od hrvatskih se krajeva tako govorilo samo na dubrovačkom i makarskom području i u bivšoj Vojnoj krajini. A danas se - pod utjecajem školovanja - standardizirana verzija istočnohercegovačkog narječja govori u cijeloj Hrvatskoj.

Dakako, slažem se s tobom, smatram da takav odabir nije bio baš najsretniji. Ja sam samo govorio ukupno o osobinama novoštokavštine, gdje je odraz jata samo sekundarna stvar.

Jako je dobro poznato odakle je uzet taj govor — od tamo gdje je bio g. Vuk Karadžić. Sa zanimljivom opaskom da se "narječja ne mogu miješati", već je "najbolje uzeti južno narječje". Hrvati su već odlučili za štokavski, ali se nisu odlučili za koje točno narječje.

Konačno, službena varijanta hrvatskog krajem 19. stoljeća je imala padežne nastavke u množini -ah za lok, -imi za ins. itd., što NIJE novoštokavski. Tek se na prijelazu 19./20. stoljeće prešlo na novoštokavske nastavke.

Jako je zanimljivo da su Srbi ostavili dvojako ekavsko i ijekavsko izgovaranje (standardno je i lijep i lep). Ali Hrvati nisu htjeli dvostrukost, a mogli su ostaviti ikavsko i ijekavsko (lip i lijep).

Baš me zanima zašto. Naravno danas je to "sveto pismo", ljudi valjda misle da je još Baščanska ploča pisana tim pravopisom i narječjem

Ja bih ipak rekao da se ne govori baš svugdje standardizirana verzija. Zapravo, u javnosti se češće sreće neka nestandardna verzija ili kvazistandardna verzija, uglavnom s nestandardnim naglascima ili bar bez zanaglasnih duljina. Standardna verzija se govori najčešće na Hrvatskoj televiziji i radiju.

Za nesretan odabir hrvatskog standarda (od toga da je uzet periferni govor, ako se gledaju Hrvati, do nesretnog pravopisa) bi trebao poseban thread.

[Doktor Niksy]

Daniel.N kaže:

Dakako, slažem se s tobom, smatram da takav odabir nije bio baš najsretniji. Ja sam samo govorio ukupno o osobinama novoštokavštine, gdje je odraz jata samo sekundarna stvar.

Jako je dobro poznato odakle je uzet taj govor — od tamo gdje je bio g. Vuk Karadžić. Sa zanimljivom opaskom da se "narječja ne mogu miješati", već je "najbolje uzeti južno narječje". Hrvati su već odlučili za štokavski, ali se nisu odlučili za koje točno narječje.

Konačno, službena varijanta hrvatskog krajem 19. stoljeća je imala padežne nastavke u množini -ah za lok, -imi za ins. itd., što NIJE novoštokavski. Tek se na prijelazu 19./20. stoljeće prešlo na novoštokavske nastavke.

Jako je zanimljivo da su Srbi ostavili dvojako ekavsko i ijekavsko izgovaranje (standardno je i lijep i lep). Ali Hrvati nisu htjeli dvostrukost, a mogli su ostaviti ikavsko i ijekavsko (lip i lijep).

Baš me zanima zašto. Naravno danas je to "sveto pismo", ljudi valjda misle da je još Baščanska ploča pisana tim pravopisom i narječjem

Ja bih ipak rekao da se ne govori baš svugdje standardizirana verzija. Zapravo, u javnosti se češće sreće neka nestandardna verzija ili kvazistandardna verzija, uglavnom s nestandardnim naglascima ili bar bez zanaglasnih duljina. Standardna verzija se govori najčešće na Hrvatskoj televiziji i radiju.

Za nesretan odabir hrvatskog standarda (od toga da je uzet periferni govor, ako se gledaju Hrvati, do nesretnog pravopisa) bi trebao poseban thread.

Tužno,kako god okreneš,ni sami ne znamo kojim jezikom govorimo.Jad i čemer.

[Dilberth]

Daniel.N kaže:

....Jako je zanimljivo da su Srbi ostavili dvojako ekavsko i ijekavsko izgovaranje (standardno je i lijep i lep). Ali Hrvati nisu htjeli dvostrukost, a mogli su ostaviti ikavsko i ijekavsko (lip i lijep)...

Baš me zanima zašto. Naravno danas je to "sveto pismo", ljudi valjda misle da je još Baščanska ploča pisana tim pravopisom i narječjem


...Za nesretan odabir hrvatskog standarda (od toga da je uzet periferni govor, ako se gledaju Hrvati, do nesretnog pravopisa) bi trebao poseban thread.

To sve ne bi uopce trebao biti problem! Uvodjenjem latinicnog slova "jat" taj problem bi momentarno nestao.
Ja bih sugerirao slovo "y", koje je i na svakom kompjuterskom keyboardu.
Tako bi na pr. pisali "lyp", sto bi se citalo, "lijep" ili "lip", byli, bijeli ili bili, pysma, čovyk, i t.d. S vremenom to bi takodjer mogao biti i moguci povratak na hrvatsku ikavicu.

[Daniel.N]

Dilberth kaže:

To sve ne bi uopce trebao biti problem! Uvodjenjem latinicnog slova "jat" taj problem bi momentarno nestao.
Ja bih sugerirao slovo "y", koje je i na svakom kompjuterskom keyboardu.
Tako bi na pr. pisali "lyp", sto bi se citalo, "lijep" ili "lip", byli, bijeli ili bili, pysma, čovyk, i t.d. S vremenom to bi takodjer mogao biti i moguci povratak na hrvatsku ikavicu.

Pazi, prije pravopisa imaš govor: na TV, na radiju itd. Standardni izgovor je jekavski, s novoštokavskim naglascima.

Ovo y nije loše ideja. Ali je dosta radikalna u odnosu na ono što sad imamo.

[Dilberth]

Daniel.N kaže:

Pazi, prije pravopisa imaš govor: na TV, na radiju itd. Standardni izgovor je jekavski, s novoštokavskim naglascima.

Ovo y nije loše ideja. Ali je dosta radikalna u odnosu na ono što sad imamo.

Pa ne mislim da je radikalno. Slovo jat je bilo u uporabi u Bosni (bosancici) stoljecima i sigurno upravo zbog "ije" i "i" razloga. Pogledaj originale bilo koje prije-turske povelje i vidjeti ces ga.

Danas smo univerzalno prihvatili latinicu, ne vidim razloga da izmisljamo nekakvi novi znak za to slovo, pogotovo zbog uporabe kompjutera i sl.
Glede radija i televizije, tu takodjer ne vidim nikakvog problema, vrijeme ce pokazati svoje. Neka svatko prica kako hoce, sto je u tome strasno? U engleskom neki izgovaraju "either" kao "ajder", a neki kao "ider", ali "neither" ne udara zbog toga jedan drugog s toljagom po glavi.. Koliko si puta cuo neku pjesmu na ikavici, da li ti je to zvucalo cudno i strano? Pretpostavimo da RTV Split ima neke emisije na ikavskom, naravno bez onih "staro-romanizama", ili Radio Gospic da ima programe na ikavici?
Kladim se da bi ti to nakon nekoliko "nedylja" zvucalo potpuno normalno!

[miau]

pozdrav svima ...

da li neko zna kako je izgledao taj staroslovenski jat tj. kako se izgovarao ?

recimo u pravoslavnim crkvama liturgija na staro-slovenskom ide "vo imja oca sina i svjatoga duha " ...

ili recimo knjaz milosh ... valjda je knjaz (jat) - knez , knijez kniz ...
svjati - sveti , svijeti , sviti ...

dakle da li neko zna kako se tacno izgovoaralo to jat ?
recimo mlijeko je bilo mljako ili kako ? bijelo je bilo bjalo ?

druga stvar , da li negdje danas postoji neko selo ili oblast gdje se i dalje prica to staro jat ? bilo da su srbi , hrvati ili koji god juzni sloveni ?

[miau]

Shain kaže:

Sve je to u redu, ali jedino je zapadna Hercegovina gotovo potpuno ikavska i hrvatska (+ bošnjačka), a taj govor nije uzet za temelj hrv. stand. jezika.

Uzet je govor istočne Hercegovine, koja je pretežno ijekavska, a osim u ist. Hercegovini ijekavska novoštokavština govori se u sjevernoj Crnoj Gori i jugozap. Srbiji.

Od hrvatskih se krajeva tako govorilo samo na dubrovačkom i makarskom području i u bivšoj Vojnoj krajini. A danas se - pod utjecajem školovanja - standardizirana verzija istočnohercegovačkog narječja govori u cijeloj Hrvatskoj.

samo jedna ispravka istocnohercegovacki dijalekat je na podrucju zapadne crne gore a ne samo u sjevernoj crnoj gori ...
dakle herceg novi , risan , niksic , pljevlja itd ...
zatim priboj , prijepolje , uzice u srbiji itd ...