Bunjevci i Šokci

[snop]

Savko od Bunjevaca ima pravo da se izjašnjava kako hoće, jel, ovo je 21. vek? Srbima po svetosavlju svi oni koji se izjašnjavaju kao Srbi , a nisu vernici pravoslavne vere ne smatraju se Srbima. Sad, drugo je pitanje da li su Bunjevci Hrvati, ali mislim da će oni o tome mnogo bolje znati od svih ostalih.

[Zavelim]

Normalno da znaju šta su, Hrvati.

Ljudi moji malo se zbrojite. Poriklom među Hrvatima po cilome svitu je kojizi milijun Bunjevaca, a njizi 19000 u Srbiji uz pomoć srbijanske vlasti glume da ne kažem šta. Ta skupina se definira prvenstveno politčkim animozitetom prema Hrvatskoj i podpomognuta je od strane srpske politike. Bačkih Bunjevaca i potomaka po svitu u prvom kolinu (najviše u Hrvatskoj) ima baremko 100.000 i osim ovizi egzemplara svi su Hrvati. Da mi ovde službenom proglasimo naciju Prečana ajmo se kladit da bi na prvom popisu uz malo ubeđivanja i podmićivanja skupili ji bar 30000. A da proglasimo naciju Kligonaca majke mi moje ako ji ne bi u startu bilo bar iljadu. I svi bi naučili kligonski.

[Shain]

Zavelim kaže:

Nije buna nego bunja

Znam da je bunja, pogriješio sam pri pisanju.

Evo još dva podatka:
- Bunjevadija - zbirna imenica za Bunjevce u Panoniji. U "Bunjevačkoj i šokačkoj vili" iz 1870. piše: "Lip je to običaj, dapače kripost, kod naše Bunjevadije i Šokadije da je domaćin gostoljuban, a gost vazda dobro dočekan."
- bunja - u Srijemu i Banatu naziv za kolibu od slame za sklanjanje alata ili zatvaranje živadi. Po tome se vidi da je riječ bunja prenesena u Panoniju. Nisu imali kamena, pa su ih pravili od slame.

[Zavelim]

Kad tražite podritlo imena MORATE uzeti u obzir da tog imena nema zapisanog na području nastanka Bunjevaca i da sebe tamo ljudi tako ne zovu. Ne da su zaboravili nego nema nikakve, ama baš nikakve potvrde da su se tako zvali, a zapisa je u 16/17/18st na tisuće. Osim što su ih ponekad i ritko drugi zvali i to u pogrdnom smislu, ali zapisano kasnije.

Ili kako to kaže fra Silvesar Kutleša (rođen 1876.g) u svojoj knjizi "Život i običaji u Imockoj krajini":

"U Imockom ima ništo pravoslavni, narod ji zove rišćani i rkači, nu svagdi su u velikoj manjini. Ljudi dobri i mirni, ne valeć jim zakona."

"Katolici i rišćani između sebe ne samo što se ne gledaju lipo, nego se mrze i ružno nazivaju. Na priliku katolik će reći rišćaninu smrdokost, risto i rkać, da mu koku njegovu (koka = tri prsta, s kojim se krsti rišćanin), da mu šantavi krst (kljasti, nepotpuni krst). Rišćanin će reći kršćaninu (katoliku) da mu lopatu (lopata - pet prsta s kojim se krsti katolik) njegovu. Suviše: Da je šokac i bunjevac. A najviše me opsuje papu u Rimu. A katolik kad to čuje, reče, da mu Kadrimadrika (arkimadrit) u Žitomisliću ili Focija u Carigradu."

I na mistu di po svoj prilici nastalo ime Bunjevac (sjeverna Dalmacija - 16.st) to ime do dan danas je pejorativno. Ljudi tamo ne vole da ih se zove Bunjevcima. Tek kad odu ekstra daleko (Vinodol, Lič, Lika, Bačka) prihvaćaju to ime punim plućima, mada se susidi i dalje prema tom imenu znaju odnosit posprdno (recimo čakavci u Vinodolu prema Krivopućanima)

Zatim oni koji su donili ime u Bačku su iz Dalmacije, Kliškog sandžaka, a oni koji su masovno došli sto godina nakon toga iz jugozapadne i sridnje Bosne te zapadne Hercegovine su se naslonili na već prisutne pošto su bili istog jezika i vire i praktično uzeli njihovo ime, povećali im brojnost.

Da je ime Bun često ne bi baš reka. U najvećem popisu Vlaha kad su turci pristgli u ove krajeve kojeg sam ima u ruci i čak sam jednom vadio meni čudna imena (kojih ima "tek" 1/6, ostalo su ili kršćanska ili slavenska) nisam naletio na niti jedno s Bun:

Evo recimo meni čudnih imena iz Alidžićeva "Poimenični popis sandžaka vilajeta Hercegovina"1475-77 godine (turski defter). Ne tvrdim da su sva neslavenska, ali većina mi je popriličito sumnjiva.

Krljat, Herak, Brajak, Bradul, Biovija, Hlapoja, Dejan, Hoškadem, Šišan, Čuća, Cicerina, Odica, Mičica, Dajko, Šteko, Džeraba, Koroja, Bogun, Ružat, Šurljan, Brajovac, Brujo, Dirko, Danulo, Šišoje, Korać, Čeračin, Bratul, Hlapac, Radivla, Radul, Radman, Iplah, Boguta, Pribil, Buljan, Babasić, Radun, Žajić, Šubo, Bobeta,Hreljan, Belušal, Gajča, Borajin, Ragun, Vitas, Bračoje, Belikusa, Bolat, Marun, Petan, Petak, Smoljan, Malko, Bećir, Golovar, Bogul, Bolanko, Dančul, Čuljan, Milat, Bobat, Poloje, Milun, Bane, Mišlja, Bastal, Hlahol, Hrbak, Bratajin, Gričko, Novisil, Kojak, Šišina, Vitan, Mioman, Mukica, Dobroman, Dančo, Jako, Strzo, Grujak, Pahlac, Bulad, Braiša, Điroje, Kirilo, Tvrdul, Mešter, Pribio, Lešter, Mandar, Kojinac, Magaš, Dimica, Dražun, Radiguš, Poguš, Čučul....


Ali sam naletio da se glavna faca i knez vrlo brojnih Donjih Vlaha, dakle istočna Hercegovina zove Hrvatin.


Ne možete tako lagano izvuć neko ime iz antike ili stranog jezika i onda bum bez ikakva kontinuiteta i ikakve dodatne potvrde reći, e to ima smisla.

[Shain]

Zavelim kaže:

Poriklom među Hrvatima po cilome svitu je kojizi milijun Bunjevaca.

Pojam Bunjevac uglavnom se poklapa s pojmom Hercegovac-katolik (plus jedan dio Bosanaca i Dalmatinaca), ali je ovaj tvoj broj premalen.

Računa se da samo u Hrvatskoj danas živi tri puta više Hrvata rođenih u Hercegovini i njihovih potomaka (u 1. i 2. generaciji), nego što ih sada živi u Hercegovini. Ako danas u Hercegovini ima oko 200.000 Hrvata, znači da je u cijeloj Hrvatskoj oko 600.000 Hercegovaca. Kad bismo tome pribrojili treću i četvrtu generaciju, ima ih više od jednoga milijuna. A koliko ih je širom svijeta! - Hrvati iz Hercegovine doseljavaju se u Hrvatsku već petsto godina.

[Zavelim]

A zaboravijo si na Primorce sve do Vinodola i kršne Ličane, koliko se tek njizi raselilo.

Hercegovci katolici istočno od Neretve koji su jekavci već baremko 500 godina nisu Bunjevci, a ima ih u Stocu, Ravnom, Neumu... I Mostarci i Čapljinici su "sumnjivi", odnosno dobar dio njih. Tribalo bi otići kojih 60g unatrag prije TV-a i masovnog školovanja i vidit ko je sve priča ikavicom. Računa se da je sama dolina Neretve nakon raspada jata (1250/1300) bila u početku ikavska, ali vrlo brzo, čak i prije no što su Turci stigli i Stolac i Mostar, a vjerojatno i Čapljina su postali jekavski. Ljubuški je i danas dobrim dilom ikavski, a Čitluk je "pokleka" sridinom 20st. Metković je jekavski grad i to odavno, dok su Vid i Opuzen ikavski. Ovisi odakle su doseljavali. S desne strane Neretve uglavnom su iz okolice Ograđenika (Čitluk), a s live iz područja prema Stocu, Ravnom i Neumu.

[joe enter]

Znači prava istina o nazivlju je zapravo pogrdna?!

Šokac je koji se krsti šakom , dok je Bunjevac otpadnik od vere, znači pokatoličio se!

[Zavelim]

Normalno da nije tako jer bi se onda zvao Otpadnjaković ili Katoličenjak, a ne Bunjevac. To znači da ili je jedno vrime za veliki zbjegova živio u bunjama (malim kućicama od suvozida) ili se prikoviše bunijo kontra kliškog sandžakbega. Već reko da su od vire zapravo otpali i porkačili se rišćani po istočnoj Jercegovini i Crnog Gori koji su prije toga većinom bili katolici. Zato se i zovu (g)Rkaći.

[Max95]

Zavelim kaže:

Normalno da nije tako jer bi se onda zvao Otpadnjaković ili Katoličenjak, a ne Bunjevac. To znači da ili je jedno vrime za veliki zbjegova živio u bunjama (malim kućicama od suvozida) ili se prikoviše bunijo kontra kliškog sandžakbega. Već reko da su od vire zapravo otpali i porkačili se rišćani po istočnoj Jercegovini i Crnog Gori koji su prije toga većinom bili katolici. Zato se i zovu (g)Rkaći.

ne samo katolici,nego i Hrvati.evo nesto malo o precima ovog sitnog provokatora,joleta...


++++
cuveni turski putopisac evlija celebija, u svojim putopisima je zabiljezio da su plemena niksici i pivljani - Hrvati.

...Posle napada na Kotor turski zapovednici su rešili da kazne Pivljane i Nikšiće, koji su pomagali Mlečanima. U ekspediciji, kojoj se pridružio i Čelebija, učestvovalo je 10.000 vojnika. Za ta plemena Evlija piše, da su "ovejani Hrvati". Oni, veli, s hercegovačkim pašama "govore jedino s vrhovima od andžara", pa zbog toga "upravnik te oblasti njima nikoga ne sme da pošalje"...


++++


srbijanski izvorhttp://www.rastko.rs/rastko-bl/istor...ija/6_7_l.html

[Shain]

Max95 kaže:

Poslije napada na Kotor turski su zapovjednici odlučili kazniti Pivljane i Nikšićane, koji su pomagali Mlečanima.

Pivljani i Nikšićani nisu Bunjevci. Bunjevci su ikavci, a Pivljani i Nikšićani ijekavci. Ovo je tema o Bunjevcima.

[Zavelim]

Ovo sam malo prije vidio u topicu o Banu Jelačiću, ali spada i ovdi jerbo se ipak radi o Bunjevcima iz Muća, Klisa, Prugova i okolice. Neka stoji da se znade.

Častnomu i prisvitlomu gospodinu baronu Josipu Jelačiću, banu slavnomu triju kraljevina Kroacije, Slavonije i Dalmacije.

Mili bane i snažni obranitelju slavne horvatsko-dalmatinske slobode i narodnosti.

Ona ljubav u gorućnost ka nam srce žeže i pali za našu otačbinu i narodnost, siluje nas uteći se pod tvoj slavni barjak i obranu sad, kad niki neprijatelji naše domovine pod kožom ovčjom i laživim imenom puka, hoće da nam ugrabu i zgazu najlipša dva dara božja: jezik i narodnost.

Stidno i sramotno u svako doba, a navlastito u sadašnje, napritka, slobode i jedinstvenosti, našli su se niki ne-Dalmatinci, jer takvim imenom stidimo se ih zvati, da li inotalijanci, koji su se hotili laživo i himbeno na ime puka i braće Dalmatinaca opeti se i protiviti najpravednijoj želji i molbi, koju biše skoro u Beču prikazali nika ljubezna i draga braća naša, Hrvati i Slavonci, prid pristoljem privedroga cara za da bi nas u zajedno htio združiti i tako povratiti našu narodnost i nezavisnost.

Nije istina, mili bane, nije istina, lažu, lažu u grlima njihovim. Nismo mi Dalmatinci to hotili ni toga zamislili. Nek mu se razbije o glavu tko je takvu misao samo mogao začeti.

Nećemo mi takve sramote, nit tolike pogrde iz prid cilom izobraženom Europom. Sramota i pogrda svaka nek padne svrhu njih i svrh glava njihovih.
Mi smo Dalmatinci, mi smo Hrvati, mi se ne stidimo ovih imena, našega jezika. Mi hoćemo se združiti s braćom našom. Mi hoćemo se stopiti s njima u jedno tilo. Trista i osamdeset hiljada a ne jedno, drugo ne traže, drugo ne žele neg ovo. Nit je pravedno, nit je dostojno ovoliko uzmožni broj prigoriti, zgaziti, za jedno malo hiljada neljubeznih narodnoljubaca, da li inotalijanaca i polu-Dalmatinaca.

Kaži, kaži, mili bane sve ovo privedrome caru, a ti međuto dostoj se primiti naše iskrene i srčene pozdrave, koje u zajedno s tobom šaljemo našoj miloj braći Hrvatima i Slavoncima, i izvoliti svidočanstva naše nedospivene časti i priponiznog podloštva, s kima imamo sriću i pohvalu zvati se kako i jesmo pravi slavoljupci i Dalmatinci.

Muć Gornji, na 30. aprila 1848. Don Mate Glavina, u. parok, manu propria
Muć Gornji, na 30. aprila 1848. Don Ante Matković, parok
Prugovo, na 30. aprila 1848. Don Ivan Bulić, parok
Konsko, na 30. aprila 1848. Don Marko Tadić, parok
Klis, na 1. svibnja 1848. Don Paval Britvić Barina, župnik


Stijepo Obad, Dalmacija revolucionarne 1848./49. godine, Rijeka 1987., 121-122

[Zavelim]

Sad sam vidio da u Muću ima zaselak Bunjevača.

Zaseoci sela Gornji Muć

- BUNJEVAČA -
U osnovi ekonima je imenica Bunjevac, kako se naziva pripadnik hrvatske etničke skupine, podijeljene u tri ogranka:
1. podunavski Bunjevci (Bačka, južna Mađarska i okolica Budimpešte);
2. primorsko-lički Bunjevci (Hrvatsko primorje, Lika i Gorski kotar);
3. dalmatinskio-hercegovački Bunjevci (Dalmacija s dinarskim zaleđem, jugozapadna Bosna i zapadna Hercegovina).
Smatra se da je rasadišno područje bunjevačkih Hrvata Dalmacija i susjedna jugozapadna Bosna i zapadna Hercegovina. Kao najkompaktnija etnička grupa očuvani su u Bačkoj, gdje su unatoč izrazito nepovoljnim povijesnim okolnostima sačuvali iznimno izražen osjećaj pripadnosti hrvatskom narodu. Postoji više pretpostavki o korijenu riječ Bunjevac:
-od naziva rijeke Buke, pritoka Neretve ispod Mostara, gdje se smatralo da je prapostojbina Bunjevaca;
-od bunje, naziva posebnih pastirskih ili ratarskih nastambi na prostorima gdje su živjeli Bunjevci;
-od glagola buniti, jer su Bunjevci i mnogo bunili.
Ipak najviše pristalica ima pretpostavka da je etnonim Bunjevac nastao od imenice bunja, koja je u nas stigla kao romanizam (talijanski bugne = koš, košnica; bugno = košnica). Bunja je zabilježena je 1268. godine u Splitu kao naziv prostora uz benediktinski samostan, na kojem je podignut zvonik samostanske crkve.
Inače, imenica bunja ima više značenja:
a. rupa na kućnim zidovima za ptice (najčešće golubove), ali i rupa za zvjerke u zemlji;
b. na primorskim prostorima bunja je manja kamena građevina kružna tlocrta i kupasta krova, ali građena kao suhozidina, dakle bez vezivnih materijala (žbuka), a služila je za sklanjanje od nevremena pri radovima u polju, kuća poljarica;
c. sirotinjsko, najčešće pastirsko, privremeno prebivalište ili ostava, vješto složena od priručnog kamenja (zidanje “na bunju”);
d. naziv osobito oblikovanog kamena s naglašenim klesanim okruglim ispupčenjem, koje se i danas rabe pri gradnji kuća duž cijele obale;
e. česti nazivi mikrotoponima u okolici Splita, Biograda, na Braču, Šolti, na mućkom i imotskom području.
Od imenice bunja izvedeni su sljedeći ekonimi: Bunjak (Sveti Ivan Zelina), Bunjani (Kutina), Bunjevci (Vrbovsko).
Posebno izdvajamo Bunje, zaselak sela Zagvozda u Imotskoj krajini, koji je nekoć nastao na mjestu poljskih ili pastirskih kućica, a u koje su njihovi vlasnici u određenom trenutku iz raznih razloga trajno uselili.

http://www.ogorje.net/mjesto/gornji-muc/9.html

Sad je li u ekonimu korjen bunjevac ili bunja vulgaris ko će ga znat isto ko u Zagvozdu di su Bunje. Mada je i Muć blizu graničnog područja (Vrlika) di se ime u smislu etnika javlja pa bi moglo bit i od bunjevac.

[ebelin]

Zavelim kaže:

I na mistu di po svoj prilici nastalo ime Bunjevac (sjeverna Dalmacija - 16.st) to ime do dan danas je pejorativno. Ljudi tamo ne vole da ih se zove Bunjevcima. Tek kad odu ekstra daleko (Vinodol, Lič, Lika, Bačka) prihvaćaju to ime punim plućima, mada se susidi i dalje prema tom imenu znaju odnosit posprdno (recimo čakavci u Vinodolu prema Krivopućanima)

Evo ja sam primorska Bunjevka...tj. bolje bi bilo reć, moji su primorski Bunjevci. Zanimljivo mi je ovo kako kažeš da se čakavci i dalje znaju odnosit prema tom imenu posprdno...nikad nisam na to naišla, kolko se sjećam, a provela sam skoro cijeli život na tom području.

Al nažalost, to se sad uglavnom sve rasulo - područje odakle su moji je pusto skoro već 50 godina, samo još nešto staraca ima...i dijalekt se uglavnom izgubio, i plesovi se gube (nošnje, kolko ja znam, ovdje nemamo), i osjećaj identiteta - u generaciji mojih roditelja ne još, iako su i oni odrasli nakon što su se ovdašnji Bunjevci razišli, ali u mojoj generaciji definitivno. Kada generacija mojih roditelja nestane - potpuna asimilacija

E da, i na temu: pa ja se ne razumijem u to povijesno i/ili etnološki, al meni su moji uvijek govorili da su došli bježeći pred Turcima negdje u 16. stoljeću (e, stoljeće sam vrlo vjerojatno fulala) i da su im Frankopani dopustili da se nasele na ovom području u Primorju. A da su krenuli od rijeke Bune u Hercegovini.

[Zavelim]

Došli su najprije na imanja gofova Zrinski u Lič 1605. g po nagovoru Julija Čikulina. Vjerojatno je ta seba bila posljedica one iste pobune protiv Kliškog sandžakbega kad je dio otiša za Bačku. Kako su se malo zakvrili sa Zrinskima jerbo im se nije dalo biti kmetovima onda se dio spustio na more između Senja i Vinodola. Bila su tri glavna vala nasljevanja područja cilog Velebita u 17. st.


Nakon druge seobe Bunjevaca u Lič mnogi se vratiše u krajeve između Ledenica i Senja. Došavši s mnogo stoke i tražeči pašnjake počeli su upadati na pasišta i polja Ledeničanima i Senjanima. Uzurpiraju i pašnjake, a i na nekim sjenokošama počinju obrađivati tlo. Ne mogavši im statio na kraj Ledeničani i Senjani počinju voditi sudske sporove protiv ovih Bunjevaca. Oni pak za tužbe ne mare, ne boje se ni vojne sile. Nastaviše i dalje po starom te si grade nastambe i krče šikare i polja ograđuju kao svoja. Zapisi o sudskim sporovima protiv Bunjevaca Krmpoćana javljaju se sve do 1681. godine. Krmpoćani do 1636. osvojiše sva zemljišta od Ledenica do Senja.

To o podrugivanju odnosno bolje reć razlikovanju osobno sam čuo od jedne poznanice koja je do tamo i po njenoj priči Bunjevci u Senju i Vinodolu su za njih nešto poput dalmatinski Vlaja za splitske bodule. A može se nać i ponešto u knjigama Rikarda Paveliće te profesorice Černelić koja baš detaljno proučava primorske Bunjevce.

[1+1=11]

E ovako negdje sam čuo ili pročitao da na nekom kamenu kad se pročitaju samo velika početna slova dobije - BUNJEVCI SU HRVATI -

Ako netko zna više o tome nek mi javi.

[fiat lux]

1+1=11 kaže:

E ovako negdje sam čuo ili pročitao da na nekom kamenu kad se pročitaju samo velika početna slova dobije - BUNJEVCI SU HRVATI -

Ako netko zna više o tome nek mi javi.

Nemam pojma,prvi put to čujem.

[Shain]

Zavelim kaže:

Kad tražite podritlo imena morate uzeti u obzir da tog imena nema zapisanog na području nastanka Bunjevaca, i da sebe tamo ljudi tako ne zovu. Ne da su zaboravili, nego nema nikakve, ama baš nikakve potvrde da su se tako zvali.
I na mistu di je po svoj prilici nastalo ime Bunjevac (sjeverna Dalmacija - 16.st) ljudi ne vole da ih se zove Bunjevcima.

Nekih zapisanih tragova ipak ima. U Hercegovini postoji selo Bunjevci blizu Trebinja, ima selo Bunjevci kod Ogulina, kod Moravica u Gorskom kotaru također je selo Bunjevci. Postoji još jedno u primorju, za koje ne znam točno gdje je. Ime tim selima dali su najvjerojatnije stanovnici među koje su doselili, ali su ipak od Bunjevaca čuli da se tako zovu.

[maystor1]

Onaj joe bi stalno dijelio Hrvate,i stalno piše kako su se katolici "odjelili" od nekih pravoslavaca....

a neće napisat kako se srpski nemanja pokrstio u katoličkoj vjeri,..jer kako sami kažu ..nije bilo druge crkve u tadašnjoj crvenoj Hrvatskoj...

i stalno nateže teoriju da je pravoslavlje starije od katoličanstva...a svi katolici nastali iz njega....da baš..

A o bunjevcima sam na par mjesta čuo da su možebitni prastanovnici tih prostora u hercegovini...

da nisu novopridošli slavenskii Hrvatski doseljenici zatekli domicilne kako stanuju u takvim "bunjama".......budući ipak da je tamo kamen...a gdje god ima drugog materijala koristi se za izgradnju....a ne samo kamen...

Dakle potenciranje građevinskog materijala i građevine možda ima uporište u različitim kulturama....koje su se kasnije izmiješale i postale dio Hrvatskog naroda...

Nekako mi se ova teorija najviše sviđa.....

a najgora je ova o srbima.....sad bi joe rekao...ma svi ste vi srbi...

[Dubrovnick]

1407.g. Pribislav Pohvalic, koji dojde u Dubrovnik, kao poslanik banice ANKE (zene pokojnoga VUKA VUKCICA) i vojvode SANDALJA i zene mu KATARINE SANDALJEVICE pise:

"Va ime Bozie amen (pisano cirilicom) Je Pribislav Pohvalic... Jereovi list blizu ovogan moga pisan je u sem tetragu i s drugim listom srpskim ko je za ovim listom..."

A malo dalje veli: "A drugi list koji za ovim ide srpski est pisan v lito rostva Hristova tisjuscio i cetiri sta i sesto lito mieseca dekembria dvadeseti dan..."

(OCIGLEDNO JE DA JE PISANO IKAVICOM,CIRILICOM I DA SE JEZIK NAZIVA SRPSKIM) (M.Pucic-Spomenici srpski,II,p.51.)

*Medo Pucic je po hr.enciklopediji u 20 knjiga nedavno izasloj, hrvatski pjesnik i publicist, a bio je Srbin katolicke vjere/to nije navedeno!

A drugom prilikom opet: "Va ime Bozje amen. V lito rosstva Hristova tisjuscio i cetiri sta sedmo lito...ovi list srpski..u drugom listu srpskom..u prvom listu srpskom."(Ibidem p.53.)

Ovdje valja istaci jos i tu okolnost, da je ovaj PRIBISLAV POHVALIC bio IKAVAC I KATOLIK!!!; pa ipak nema nikakve sumnje, da ovdje "srpski" list i "drugi list...srpski est pisan" ne znaci nista drugo nego da je SRPSKIM JEZIKOM PISAN, kao sto veli i Dj.Danicic (Rjecnik III,p.153:"srpskim jezikom pisan.")

Ovaj Pribislav Pohvalic je dakle bio Srbin katolik ikavac iz predtusrkog perioda u Bosni.

Problem Bunjevaca i Sokaca je u tome sto su se Srbi katolici nakon dolaska Turaka sve vise distancirali od srpstva jer je nadiralo Pravoslavlje koje se zbog Raske poistovjecivalo sa srpstvom, pa kako su bivsi bogumili a sada muslimani postajali Turci, pravoslavni bili i neki postajali Srbi, tako su i katolici Bosne, Dubrovnika, Slavonije...imali razna imena samo da se ne zovu srbima jer bi to znacilo da su pravoslavci a nisu.pa su se zvali slovini,latini,madjari,sokci,bunjevci...U Slavoniji postoji i danas termin posokcio se, a postojao je i pobunjevcio se neko,ako bi postao katolik. Hrvati nemaju objasnjenje zasto su se svi ovi katolici nazivali razlicitim imenima a ne hrvatskim kao kajkavci u Zagorju*koji su uzgred,nastali od Slovenaca sto govori Antun Radic(koga zanima mogu citirati). Antun Radic cak svjedoci da u BiH kada je obilazio nigdje ne nadje hrvatsko ime kod obicnog naroda.

Da su ove stvari problematicne Hrvatskoj da objasni najbolje dokazuje i izostavljanje termina SOKAC u pomenutoj enciklopediji u 20 knjiga koju je izdao Vecernji List. Postoje teme o Aboridzinima i drugo ali nista o Sokcima. O Bunjevcima ima ali takodjer dosta neistina...jer ih ima koji se tako jos izjasnjavaju pa nisu to bas mogli da sakriju.

[Dubrovnick]

Inace su austrougarseke vlasti u zvanicnim spisima Bunjevce i Sokce nazivali katolickim Racima. Raci je bio njihov naziv za Srbe,po Raskoj. Hrvate iz Zagorja su zvali Hrvatima. Razlika je bila sto su ovi stokavci a oni kajkavci, i sto se ovi nazivaju katolickim Racima, na suprot Racima koji su uglavnom pravoslavni.Po Srbima se i Slavonija, Srem...u 16.17.i 18.v.nazivala Raska,a da sebe ni u vrijeme Antuna Radica SOKCI nisu smatrali ni zvali Hrvatima on sam svjedoci



Antun Radic u „Domu” od 10.11.1904.


"Lako vam je danas govorit moj gospodine! Ali da ste vi jos prije 20 godina dosli tamo dalje u Hrvatsku, npr u Vinkovce, pa da ste rekli da ste Hrvat i da su oni ljudi tamo Hrvati- vi biste sretni bili kad bi vam se sav svijet smijao, jer biste lako bili dobili i batina. Ali nije tako bilo samo medu gospodom, nego jos vise među seljacima: i to su bili ”Rasci„ i ”Sokci„ - a Hrvatima kakovim ni traga. A tko je to učinio, da su danas i gospoda po Slavoniji većinom Hrvati, te ime i seljaka, koji ponosno kažu da su Hrvati, hrvatski seljaci? Tko je to učinio?

Tko je te Hrvate tako rekuc stvorio?

To je učinila Stranka prava. Nauka Ante Starcevica ona je od nesvjesne mase stvorila Hrvate! Tako je to moj gospodine, a lako vama danas govoriti!."

I istina je da je u ex YU postojao dekret po kojem su se Bunjevci u Srbiji morali izjasnjavati kao Hrvati. Taj dekret sam vidjeo na bunjevackom forumu.