Koje teme da Misak predstavi?

[Fazlija]

Da, prekjucer je bila dobra emisija o arheologiji. Problem je sto je tesko uvijek naci suvisle sugovornike. U tom smislu mi se Misak cini otvorenim za suradnju pod onim gore navedenim pravilima.

Sto se tice homeopatije, oni izvode svoja istrazivanja i testiranja lijekova, samo sto je to znanstveno nedokazivo. Lijek lijeci bolest, ali nije moguce objasniti kako se i zasto to desava. Recimo homeopatska Arnica lijeci masnice i natucenja, ali klasicna znanost ne moze objasniti kao se to desava (iako ne porice da se desava). Zato sve odbacuje dok ne shvati mehanizam, a homeopate i ne zanima kako se to desava, vec samo da se desava.

[kumek]

Fazlija kaže:

Sto se tice homeopatije, oni izvode svoja istrazivanja i testiranja lijekova, samo sto je to znanstveno nedokazivo. Lijek lijeci bolest, ali nije moguce objasniti kako se i zasto to desava. Recimo homeopatska Arnica lijeci masnice i natucenja, ali klasicna znanost ne moze objasniti kao se to desava (iako ne porice da se desava). Zato sve odbacuje dok ne shvati mehanizam, a homeopate i ne zanima kako se to desava, vec samo da se desava.

Fazlija to nije tocno, za mnoge lijekove se ne zna potpun mehanizam djelovanja, ono sto cini istrazivanje lijeka znanstvenim nije potpuno poznavanje tocnog mehanizma nego kvaliteta pripravka odnosno efikasnost vs stetnost u neovisnom testiranju koji se naziva istrazivanja trece faze lijeka (naravno nakon prve i druge faze). To je vrlo skupa stvar i radi se na ljudima, na tim istrazivanjima se odvaja placebo od pravog ucinka, utvrdjuje stetnost, odredjuje doza etc. To je ono kaj homeopatski pripravci ne mogu proci. Homeopatija je stvar koja je bila popularna u 19-om stoljeca pogotovo u US, jos onda su je ameri spizdili iz sustava jer nije pomagala ljudima a uzimala im je lovu. Inace, puno se radilo tih istrazivanja na homeopatskim pripravcima, zadnja kompilacija tih testova kaj su napravljeni je bila objavljena u cimi mi se sciencu ili nature-u prije par godina. Nazalost, nista od dokaza da homeopatija djeluje van placeba. Iako, placebo sam za sebe je odlicna stvar jer je samoizljecenje ipak najbolje.

[goxic]

Nominiram temu Fantomske zrake tzv. phantrays

[kumek]

goxic kaže:

Nominiram temu Fantomske zrake tzv. phantrays

I njihov utjecaj na inteligentne krtove....pretpostavljam.

[ijon]

El Tomo kaže:

BTW, jucer je bila super emisija Na rubu znanosti, Misek me ovoga puta stvarno iznenadio! Pozvao je prave znanstvenike, ljude iz struke, a ne crackpotove i wannabe propale fizicare, keicare, biooge...

Nemoj zezat, šta ona dva penzića su stvarno arheolozi?
Ja sam mislila da su neki svećenici koji se bave arheologijom iz hobija.
Pogotovo onaj koji je drobio o tome da je u Tutankamonovoj grobnici nađen željezni nož iz 14. st. pr.Kr. i da zbog toga treba promijeniti dataciju željeznog doba.

Er, nisam stekla dojam da je arheolog...

No, izgleda kako on postenu emisiju moze napraviti iskljucivo iz drustvenog i tehnoloskog podrucja.

Vidiš, meni je tema jako zanimljiva (Biblijska arheologija) ali nisam mogla pogledat emisiju do kraja.

Ispilalo me kad je monsinjor Adalbert rekao da se kumranski rukopisi malčice razlikuju od starog zavjeta, tj. da se vjerovanja esena nešto malo razlikuju od naukovanja ranih kršćana, samo u nekim detaljima.

Kada su u pitanje prirodoslovne znanosti, tada stalno dovodi nekakve prolupale tipuse bujne maste koji imaju veze sa znanoscu kao i ja s igranjem curlinga.

Gle, isto tako ova dva starčića nemaju veze s tom temom, a očito nemaš ni ti kad to ne znaš prepoznati.

Inace, jucer je tema emisije bila povijesno upooriste Biblije, govorilo se o iskapanju biblijskih gradova, izrelcima u egiptu, tutankamonu, i to sve na jedan normala i argumentiran nacin, vrlo cesto kritizirajuci biblijske navode.

Biblijska arheologija bavi se istraživanjem i otkrivanjem gradova, arhitekture i predmeta koje se spominju u Bibliji.
Nitko ne kritizira biblijske navode, većina ljudi koji se bavi ranokršćanskom arheologijom su najčešće svećenici ili vjernici.
Biblija je vjerski tekst, poruka namjenjena vjernicima.
Biblija se ne kritizira već tumači.
Tekstovi u Bibliji su besprijekorni jer su to božje poruke ljudima.

[kumek]

ijon kaže:

Tekstovi u Bibliji su besprijekorni jer su to božje poruke ljudima.

Nope. Biblija su rijeci ljudi nadahnutih bogom a ne bozja rijec i itekako su podlozni tumacenjima. Kuran je bozja rijec, zato se i razlikuju po znacaju kurani (bolje receno dijelovi kurana) onih koji su kuran direktno zapisivali tj culi od muhameda (jer je muhamed bio nepismen) a drugi znacaj ima onaj kuran nastao od ljudi koji su to zapisali iz druge ili trece ruke.

[El Tomo]

ijon kaže:

Nemoj zezat, šta ona dva penzića su stvarno arheolozi?
Ja sam mislila da su neki svećenici koji se bave arheologijom iz hobija.
Pogotovo onaj koji je drobio o tome da je u Tutankamonovoj grobnici nađen željezni nož iz 14. st. pr.Kr. i da zbog toga treba promijeniti dataciju željeznog doba.

Jedan od njih je povjesnicar i arheolog, cini mi se sa filozofskog fakulteta u Zagrebu. Za onog drugog koji je spominjao zeljezni noz u Tutankamonovoj grobnici ne znam sto je, iako ne vidim razloga zasto bi netko morao revidirati zeljezno doba zbog jednog jedinog noza

BTW, egipcani su zaista imali zeljezne predmete, medu ostalim i oruzje puno prije nego sto je uopce i zapocelo zeljezno doba, i to meteoritskog porijekla. Eno ti komad u Berlinu.

Ispilalo me kad je monsinjor Adalbert rekao da se kumranski rukopisi malčice razlikuju od starog zavjeta, tj. da se vjerovanja esena nešto malo razlikuju od naukovanja ranih kršćana, samo u nekim detaljima.

A sto ocekujes od crkve? Znanstvenu raspravu? No i to je bolje od nebuloza kakve se spominju u prirodnim i drugim podrucjima.

Gle, isto tako ova dva starčića nemaju veze s tom temom, a očito nemaš ni ti kad to ne znaš prepoznati.

Pa izgleda kako nakon cijele ove price barem jedan od ovih starcica ipak ima neke veze s tom temom ako je sveucilisni profesor iz tog podrucja, zar ne mislis tako?

I ja doista ne vidim sto su oni tako ocajnoga i losega rekla u cijeloj emisiji. Ako je i bilo nekih pogresaka, to nije moje podrucje, ali sa znanstvenog i metodoloskog aspekta oni su bili iznimno korektni. Posebno su bili korektni kada su krenuli u raspravu oko datiranja nekih zdanja i gradova, pa ustvrdili kako ne treba brzati i lupati bez veze. Ne vidim nista tu lose, jer niti Schliemannova Troja nije ono sto je Schliemann tvrdio da jest, kao sto Prijamovo blago nije Prijamovo, vec necije tude.

Da je ova emisija na pragu ostalih emisija Na rubu znanosti, tada bi Misekovi sugovornici tvrdili kako je Babilonska kula kontrolni toranj za vanzemaljske jumbo jetove, kako je Mojsijev spaljeni grm laserska zraka sa NLO-a, kako su Sodoma i Gomora bili potlaceni gradovi od strane vanzemaljaca, pa su se pobunili, a ovi ih spalili. A Zidovi su u stvari bili oslobodeni od egipcana kada su se otvorila stargate vrata a masoni iz buducnosti su im pohrlili u pomoc. Naravno, faraon je sisao s neba po piramidama i u stvari je sef beta kvadranta galaktickog stozera vanzemaljaca. Eto, to ti je Na rubu znanosti koji je u skladu s ostatkom serijala...

BTW, jos je bilo dobrih emisija, recimo ona sa vozilima i prijevozom buducnosti u kojoj su sudjelovali profesori sa prometnog fakulteta. Korektna je bila i ona o nanotehnologiji, nisu se lupetale gluposti iako je izbor sugovornika bio krajnje morbidan, posebno ona zenska koja velica pracenje i zadiranje u privatnost...

Biblijska arheologija bavi se istraživanjem i otkrivanjem gradova, arhitekture i predmeta koje se spominju u Bibliji.

Pa o tome su oni i govorili, ako si gledala emisiju!

Nitko ne kritizira biblijske navode, većina ljudi koji se bavi ranokršćanskom arheologijom su najčešće svećenici ili vjernici.

Ma odakle ti ovaj nonsens? Sto to rade bataljuni egiptologa, posebno britanskih, koji uporno pokusavaju razrjesiti pitanje zidova i njihovog izgnanstva. Jesu li i oni svecenici i vjernici?

Biblija je vjerski tekst, poruka namjenjena vjernicima.
Biblija se ne kritizira već tumači.

Ne, Biblija je knjizevni tekst, bas kao i svaki drugi. I kao takav odlozan kritici. Zasto bi ona trebala biti ista vise? I zasto je ne bi mogao kritizirati?

Tekstovi u Bibliji su besprijekorni jer su to božje poruke ljudima.

Eh, s kim ja razgovaram

[skeptik]

El Tomo kaže:

Ne, Biblija je knjizevni tekst, bas kao i svaki drugi. I kao takav odlozan kritici. Zasto bi ona trebala biti ista vise? I zasto je ne bi mogao kritizirati?

Ne, Biblija nije knjizevni tekst, kao sto ni Ustav Republike Hrvatske nije knjizevni tekst. Naravno, i jedan drugi se mogu kako tumaciti tako i kritizirati.

[Endimion17]

skeptik kaže:

Ne, Biblija nije knjizevni tekst, kao sto ni Ustav Republike Hrvatske nije knjizevni tekst. Naravno, i jedan drugi se mogu kako tumaciti tako i kritizirati.

zapravo mislim da je, bar smo mi tako učili...
književni tekst (zbirka) kao i Tora, Kur'an, Vede itd....

[El Tomo]

skeptik kaže:

Ne, Biblija nije knjizevni tekst,

Nego sto je? Pisala ga je skupina pisaca u poprilicno neformalno stilu, a opisuje, medu ostalom protekle dogadaje. Osim toga, Biblija je i stilski pisana, ima svoju formu, pa ne vidim zasto ne bi bio knjizevni tekst bas kao i poslanice ili vjerska djela drugih religija. Pa to je izricaj jednog vremena i njegovih autora. Zar bi po tome svaki vjerski tekst bio ne-knjizevni? Jer u sustini vjerski tekstovi se ne razlikuje od Biblije i onoga sto Biblija porucuje.

Po tom kriteriju niti Ilijada nije knjizevni tekst jer je kasnije postala osnova rimske i grcke vjere i mitologije. Da ne spominjem razlicite vjersko-povijesne tekstove hinduizma i budizma. Prema mom misljenju, to su knjizevna djela visoke estetike. A nekako mi se cini da ljepota i estetika nekog dijela cini njegovu 'knjizevnost', za razliku od pravnog dokumenta koji mora biti jasan, razumljiv i jednoznacan.

BTW, amerikanci u svojim krugovima Deklaraciju nezavisnosti opisuju kao i, medu ostalom, knjizevno djelo visoke vrijednosti (uz povijesno i pravno znacenje)

[ijon]

El Tomo kaže:

Jedan od njih je povjesnicar i arheolog, cini mi se sa filozofskog fakulteta u Zagrebu.

S arheologije nije, a mislim da nije ni s povijesti. Prije bi rekla da je s onog fakulteta Družbe Isusove, ako su rekli da je s nekog faksa.

Za onog drugog koji je spominjao zeljezni noz u Tutankamonovoj grobnici ne znam sto je, iako ne vidim razloga zasto bi netko morao revidirati zeljezno doba zbog jednog jedinog noza

Naravno da ne bi, a primjera ima puno da su u grobnicama ili čak i u naseljima pronađeni željezni predmeti prije željeznog doba.
Tek je kasnije krenula industrija proivozdnje Fe oružja i oruđa što je utjecalo na društvene promjene, razvitak ekonomije, svjetonazor, standard itd.

Ali kakve to veze ima s biblijskom arheologijom? Zašto je on procijenio da je bitno za tu temu da je u T. grobnici nađen taj nož? Kakve veze ima datacija Fe doba s biblijom?

To je kao da netko na temi o fizici počne pričati o kućanskim urađajima.

A sto ocekujes od crkve? Znanstvenu raspravu? No i to je bolje od nebuloza kakve se spominju u prirodnim i drugim podrucjima.

Ne, nije nikako bolje jer ako bi se ičim trebala baviti biblijska arheologija onda je to objava spisa pronađenih u pećinama na Crnom moru.
Ne znam da li ljudi znaju da ti dokumenti još nisu objavljeni i da ih neka institucija koja se zove Biblijska škola drži za sebe i ne dopušta nijednom stručnjaku da ih pogleda.
Nedavno je objavljen dek dio mikrofilmova na kojima su snimljeni pronađeni rukopisi.

Crkva se odavno odrekla gnostičkih evanđelja, a sekte koje su u 1.st. živjele izolirano u zajednicama/komunama u pustinji vjerovale su u gnostičko spasenje duše preziranjem ovog svijeta.
Problem s Kumanrskim svicima je što ih crkva želi pošto poto datirati u staru eru, jer gnostička učenja proturječe katoličkoj dogmi. Oni ne žele da Isus ima ikakve veze s tim sektama, a u spisima se spominje Spasitelj upravo kao njihov spasitelj, gnostički.

Ukratko, ako su razlike između ranih kršćana i gnostičkih sekti minimalne, zašto crkva odugovlači s objavljivanjem dokaza koji to potvrđuju?

Pa izgleda kako nakon cijele ove price barem jedan od ovih starcica ipak ima neke veze s tom temom ako je sveucilisni profesor iz tog podrucja, zar ne mislis tako?

Ovo je rekla kazala.

I ja doista ne vidim sto su oni tako ocajnoga i losega rekla u cijeloj emisiji.

Nisu rekli ništa bitno.

Ako je i bilo nekih pogresaka, to nije moje podrucje, ali sa znanstvenog i metodoloskog aspekta oni su bili iznimno korektni. Posebno su bili korektni kada su krenuli u raspravu oko datiranja nekih zdanja i gradova, pa ustvrdili kako ne treba brzati i lupati bez veze.

A tko to brza i lupa bez veze? Pa koliko škola, instituta, fakseva radi na dataciji građevina koje su pronađene na Bliskom Istoku?
To je jedna od najpopularnijih grana arheologije, ja vjerujem da oni imaju razrađenu tipologiju za sve pronađene predmete i da ne štede na dataciji slojeva pomoću metode raspada ugljika C14.

Ne vidim nista tu lose, jer niti Schliemannova Troja nije ono sto je Schliemann tvrdio da jest, kao sto Prijamovo blago nije Prijamovo, vec necije tude.

Kakve to veze ima s biblijom?

Da je ova emisija na pragu ostalih emisija Na rubu znanosti, tada bi Misekovi sugovornici tvrdili kako je Babilonska kula kontrolni toranj za vanzemaljske jumbo jetove, kako je Mojsijev spaljeni grm laserska zraka sa NLO-a, kako su Sodoma i Gomora bili potlaceni gradovi od strane vanzemaljaca, pa su se pobunili, a ovi ih spalili. A Zidovi su u stvari bili oslobodeni od egipcana kada su se otvorila stargate vrata a masoni iz buducnosti su im pohrlili u pomoc. Naravno, faraon je sisao s neba po piramidama i u stvari je sef beta kvadranta galaktickog stozera vanzemaljaca. Eto, to ti je Na rubu znanosti koji je u skladu s ostatkom serijala...

Da, tako nešto bi bilo puno bolje.
Kad ga je već ovaj pitao koja je veza Egipćana, piramida i biblije, meni bi bilo logičnije da je šjor spomenuo Ahmeda Osmana koji je pisao o tome da postoje sličnosti između Biblijskih likova i onih iz egipatske povijesti, i da se arhetipski ponavljaju priče o životu božjih poslanika na zemlju. U knjizi "Izlazak iz Egipta" koja je prevedena i objavljena kod nas on uspoređuje živote Tutankamona s životom isusa, Eknatona sa Solomonom, itd.
Zašto ovaj nije o tome pričao umjesto o nekom nožu?

Ma odakle ti ovaj nonsens? Sto to rade bataljuni egiptologa, posebno britanskih, koji uporno pokusavaju razrjesiti pitanje zidova i njihovog izgnanstva. Jesu li i oni svecenici i vjernici?

Vjernici arheolozi i ateisti arheolozi koji se bave ovim područjem se više sukobljavaju nego surađuju. To je tema u kojoj je nemoguće biti nepristran, odnosno ljudi žele naći nešto što će im dokazati da su u pravu, česta greška, umjesto da samo rade svoj posao pa šta nađu nađu.

Pravi problem s biblijskom arheologijom je što od Isusa nema nikakvog materijalnog traga.

Ne, Biblija je knjizevni tekst, bas kao i svaki drugi. I kao takav odlozan kritici. Zasto bi ona trebala biti ista vise? I zasto je ne bi mogao kritizirati?

Biblija nije književni tekst. Biblija se odnosi prema zbilji na specifičan način koji je nama nepoznat zato jer ne možemo spoznati zbilju direktno pa procijeniti da li je to kako se biblija odnosi prema apsolutu ispravno ili neispravno. Zato se može samo tumačiti, ne kritizirati.

Postoji teološka grana koja se bavi isključivo ovim, hermeneutika.

Književni tekst se odnosi prema zbilji tako da ju imitira. Isto kao i film, isto kao i sve druge umjetnosti.

Biblija ne imitira zbilju, ona je napisana kao da je iznad naših svakodnevnih iskustava i kao da se na njih odnosi iz neke više perspektive (više dimenzije?), kao metazbilja, zbog čega je ljudi čitaju kao božju poruku ljudima.

Eh, s kim ja razgovaram

Pa siđi sa svog nivoa malo među ljude, šta ćeš gore sam.

[skeptik]

El Tomo kaže:

Nego sto je? Pisala ga je skupina pisaca u poprilicno neformalno stilu, a opisuje, medu ostalom protekle dogadaje. Osim toga, Biblija je i stilski pisana, ima svoju formu, pa ne vidim zasto ne bi bio knjizevni tekst bas kao i poslanice ili vjerska djela drugih religija. Pa to je izricaj jednog vremena i njegovih autora. Zar bi po tome svaki vjerski tekst bio ne-knjizevni? Jer u sustini vjerski tekstovi se ne razlikuje od Biblije i onoga sto Biblija porucuje.

Po tom kriteriju niti Ilijada nije knjizevni tekst jer je kasnije postala osnova rimske i grcke vjere i mitologije. Da ne spominjem razlicite vjersko-povijesne tekstove hinduizma i budizma. Prema mom misljenju, to su knjizevna djela visoke estetike. A nekako mi se cini da ljepota i estetika nekog dijela cini njegovu 'knjizevnost', za razliku od pravnog dokumenta koji mora biti jasan, razumljiv i jednoznacan.

BTW, amerikanci u svojim krugovima Deklaraciju nezavisnosti opisuju kao i, medu ostalom, knjizevno djelo visoke vrijednosti (uz povijesno i pravno znacenje)

Hm, ni ti ni ja nismo teoreticari knjizevnosti, pa mozda obojica lupamo gluposti, ili mozda samo ja, ali rekao bih da je ono sto pisano djelo cini knjizevnim nije stil nego osnovna svrha tog djela. Naravno, Biblija po svome stilu ima mnoga obiljezja knjizevnog djela, te ju se moze promatrati i sa tog stajalista, ali mislim da to nije bila prvotna namjera pisaca.

Npr. da napisem:
"E jednako em ce kvadrat jest"
jel bi to bila knjizevnost (podvrsta: poezija) ili znanost (podvrsta: fizika)?

[normall]

Molio bih vas vratite se zanimljivoj anketi, a ne beskonačnom prepiranju.

SPACE MODERATOR

[El Tomo]

skeptik kaže:

Hm, ni ti ni ja nismo teoreticari knjizevnosti, pa mozda obojica lupamo gluposti, ili mozda samo ja, ali rekao bih da je ono sto pisano djelo cini knjizevnim nije stil nego osnovna svrha tog djela. Naravno, Biblija po svome stilu ima mnoga obiljezja knjizevnog djela, te ju se moze promatrati i sa tog stajalista, ali mislim da to nije bila prvotna namjera pisaca.

Npr. da napisem:
"E jednako em ce kvadrat jest"
jel bi to bila knjizevnost (podvrsta: poezija) ili znanost (podvrsta: fizika)?

Ha, nisam niti ja toereticar knjizevnosti i o tome znam iskljucivo kao laik. Ali prema mom misljenju neko djelo postaje umjetnicko ako posjeduje sebi svojstven stil i estetiku te pri tome izrazava autorov dozivljaj stvarnosti. Iskreno, ne vidim zbog cega neki rezultati znanstvenog istrazivanja ne bi bili ne samo znanstveni, vec i umjetnicki lijepi pa samim time predstavljali i umjetnicko djelo. Ako si imao priliku pogledati Siberove radove na kristalima i nanostrukturama, mogao si vidjeti kako su oni svi iskljucivo znanstvene prirode, ali isto tako i estetski lijepi, pa prema mom misljenju predstavljaju umjetnicka djela.

Jednako tako i u fizici i u matematici postoje razliciti izvodi i dokazi nekoga teorema ili teorije. Uvijek postoji ljepsi i kreativniji put doci do rijesenja, i prema mom misljenju takvi estetsko vrlo lijepi dokazi doista predstavljaju mala umjetnicka djela. Jer ne ukljucuju samo suhoparni matmeaticki aparat i logiku, vec i kreativnost autora (iako bi se od dozivljaju stvarnosti kroz nesto takvoga dalo itekako diskutirati).

Eto, meni se cini kako je tema umjetnosti i znanosti, te njihova hibridna granica nesto vrlo izazovno i interesantno, bez obzira radi li se o povijesti, arheologiji ili astronomiji. Karte neba iz 18. stoljeca imale su znanstvenu svrhu, ali su estetski vrlo lijepe i defitnivno predstavljaju umjetnicko djelo.

[Lavić]

Duhovi i zagrobni život - zanimljiva tema za sve nas smrtnike. Teško je povjerovati da nema ništa poslije smrti pa bi bilo interesantno poslušati nešto o toj temi.

[ijon]

skeptik kaže:

Hm, ni ti ni ja nismo teoreticari knjizevnosti, pa mozda obojica lupamo gluposti, ili mozda samo ja, ali rekao bih da je ono sto pisano djelo cini knjizevnim nije stil nego osnovna svrha tog djela. Naravno, Biblija po svome stilu ima mnoga obiljezja knjizevnog djela, te ju se moze promatrati i sa tog stajalista, ali mislim da to nije bila prvotna namjera pisaca.

Npr. da napisem:
"E jednako em ce kvadrat jest"
jel bi to bila knjizevnost (podvrsta: poezija) ili znanost (podvrsta: fizika)?

Da onaj tekst prepriča bilo tko na ispitu iz Poetike, Svjetske književnosti, Teorije književnosti odmah bi pao ispit.

Ja ne razumijem zašto vi iz prirodnih znanosti okrećete očima kad netko tko nije završio fiziku piše nešto o fizici, ali zato mislite da možete pisati o književnosti kao da je to ovako nešto više kao hobi.

Pa neki ljudi studiraju književnost i uče o tome jednako koliko vi učite o fizici.

Tekstove iz Biblije nisu pisali pisci, već su to zapisi proroka.
Razlika je u tome što su pisci autori tekstova, a proroci su mediji preko kojih se objavljuje božja riječ. Proroci ne utječu na sastav poruke, oni je samo izgovaraju ili zapisuju.

Tim aspektom Biblije ne bavi se teorija književnosti, već hermeneutika, grana teologije.

Mislim, to su osnove.

[ijon]

skeptik kaže:

Npr. da napisem:
"E jednako em ce kvadrat jest"
jel bi to bila knjizevnost (podvrsta: poezija) ili znanost (podvrsta: fizika)?

Književnost je predmet istraživanja znanosti o književnosti, a ne znanost, tako da je tvoja usporedba nonsense.

Poezija/tj. lirika je knj. rod, a podvrste su lirske književne vrste kao na pr. sonet, madrigal, slobodan stih.

Tvoja rečenica bi bila najbliža lirskoj vrsti slobodni stih, ali nedostaje joj odnos prema tradicionalnim oblicima i temama prema kojima bi bila devijantna, što je karakteristika te lirske vrste.

[Endimion17]

brkate pojmove.
ima prirodna znanost i društvena znanost. sve skupa je znanost.

znanost je proučavanje logičnom metodom, recimo to nekako, ublaženo.

duhovi, vidovitost i teorije zavjere

[Al&]

Misak svirao u Bingo show-u, u subotu. Mozda to ne bi bila losa tema, kako se pojaviti na tv sa vlastitim bendom.