Zaštita na radu

[b_special]

Pozdrav,

htio bih još jednom provjeriti da budem siguran: mogu li na gradilištu dokumentaciju znr držati u digitalnom obliku? Ako sam dobro shvatio, piše da je trebam imati ali ništa specificirano u kojem obliku pa prema tome može i u digitalnom.

Hvala!

[piple]

b_special kaže:

Pozdrav,

htio bih još jednom provjeriti da budem siguran: mogu li na gradilištu dokumentaciju znr držati u digitalnom obliku? Ako sam dobro shvatio, piše da je trebam imati ali ništa specificirano u kojem obliku pa prema tome može i u digitalnom.

Hvala!

I mene to zanima pa da vidimo što će iskusniji kolege reći.

[vknez]

meni je logički da možeš imati u elektroničkom obliku, pogotovo ako su to scanovi (recimo zapisnika o osposobljavanju) s potrebnim potpisima

[Dodo3]

LoVzzoR kaže:

Kako mozes biti strucnjak i ovlastenik moze biti jedna osoba? Znaci kontroliras sam sebe?

Poslano sa mog LG-D855 koristeći Tapatalk

Moze u manjim firmama do 49 radnika, doduše ne mora biti nužno stručnjak I ili II nego imati ispunjenje uvjete za obavljanje poslova znr-a, al pošto su poslovi isti onda to može biti ista osoba (čl. 4 Pravilnika o obavljanju poslova znr-a).

[Dodo3]

piple kaže:

I mene to zanima pa da vidimo što će iskusniji kolege reći.

Evo što vele iskusnije kolege iz MRMS-a

Poštovani,

Prema članku 62. stavku 3. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, broj 71/14, 118/14 i 154/14), iznimno od stavka 2. toga članka, procjena rizika, dokazi i zapisnici ne moraju se nalaziti na radilištu na kojemu rad ukupno traje kraće od 30 dana, ali moraju biti dostupni u roku koji odredi nadležni inspektor. Međutim, ako radovi traju duže od prethodno navedenih 30 dana na poslodavcu je, odnosno, na stručnjaku zaštite na radu da organizira na koji način će učiniti procjenu rizika dostupnu radnicima na gradilištu.

S poštovanjem,

KABINET MINISTRICE
Ulica grada Vukovara 78
HR – 10000 Zagreb
tel: +385 1 6106 310, 6106 727
fax: +385 1 6109 300
web: www.mrms.hr

[Dodo3]

Filip Jurašin kaže:

Ima tko još kakva saznanja oko ovoga?

Zašto ne provjeriš u tim firmama u kojima radite kao serviseri kakvi su njihovi zahtjevi po pitanju zaštite na radu, između ostalog, i za osobna zaštitna sredstva koji oni, u pravilu su dužni a i traže za svoje vanjske izvođače/kooperante. Ako već radite po rafinerijama, kao što spominješ, znam recimo za INA-u da tamo nema ulaza bez kompletne riješene dokumntacijeiz ZNR-a - procjena rizika, ispunjenih uvjeta za posebne uvjete rada (liječnički pregledi, stručna osposobljenost za pojedine poslove), osposobljavanja za ZNR i požare, pa tu logično spadaju i uvjeti za OZS.

[Metatron20]

Jedno pitanje koje se vjerojatno spominjalo već ali evo da ga ponovim: Je li istina da opći i posebni dio stručnog ispita ZNR mogu polagati sve osobe sa VSSili VŠS? Dakle tehnički gledano i vjeroučitelj može biti stručnjak ZNR? Ako je to istina koji je onda smisao tog naziva odnosno uloge stručnjaka zaštite na radu? Totalno besmisleno. Nadam se da nisam upravu.

[nimele9]

Metatron20 kaže:

Jedno pitanje koje se vjerojatno spominjalo već ali evo da ga ponovim: Je li istina da opći i posebni dio stručnog ispita ZNR mogu polagati sve osobe sa VSSili VŠS? Dakle tehnički gledano i vjeroučitelj može biti stručnjak ZNR? Ako je to istina koji je onda smisao tog naziva odnosno uloge stručnjaka zaštite na radu? Totalno besmisleno. Nadam se da nisam upravu.

Upravu si, može biti, prednost ovog koncepta za razliku od prije da firme sa više od 49 radnika koje moraju imati stručnjaka I ili II a isključivo zapošljavaju radnike društvenih ili zdravstvenih usmjerenja ili nešto drugo mogu poslati svog čovjeka na polaganje koji će im nakon toga moći voditi poslove zaštite na radu a ne moraju gledati da zaposle nekog tehničkog smjera koji nema veze s njihovom djelatnošću ili još gore tražiti usluge vanjske firme za to isto

[bumbe]

nimele9 kaže:

Upravu si, može biti, prednost ovog koncepta za razliku od prije da firme sa više od 49 radnika koje moraju imati stručnjaka I ili II a isključivo zapošljavaju radnike društvenih ili zdravstvenih usmjerenja ili nešto drugo mogu poslati svog čovjeka na polaganje koji će im nakon toga moći voditi poslove zaštite na radu a ne moraju gledati da zaposle nekog tehničkog smjera koji nema veze s njihovom djelatnošću ili još gore tražiti usluge vanjske firme za to isto

Po meni je zaštita na radu prvenstveno problematika tehničke struke, a sigurno ima najmanje veze s ekonomijom, pravom, školstvom, financijama i sl., tako da ne vidim nikakvu prednost tog koncepta. Barem ne u stručnom smislu.

[nimele9]

bumbe kaže:

Po meni je zaštita na radu prvenstveno problematika tehničke struke, a sigurno ima najmanje veze s ekonomijom, pravom, školstvom, financijama i sl., tako da ne vidim nikakvu prednost tog koncepta. Barem ne u stručnom smislu.

Ako se radi o nekoj većoj (mislim naravno na više od 49 radnika) knjigovodstvenoj ili marketinškoj firmi, odvjetničkom uredu i sl. zašto smatrate da je u takvoj firmi nužan stručnjak znr tehničkog smjera da bi efikasno provodio zaštitu na radu? Ja sam osobno pravne struke i relativno sam dobro upoznat sa svim propisima koji su relevantni za zaštitu na radu u RH općenito pa i u jednoj tipično uredskoj djelatnosti (koja je sad u kontekstu priče) i mislim da za to razumijevanje ne treba neka posebna tehnička podloga za primjenu u praksi parametara i uvjeta koji se tamo navode i propisuju (prvenstveno mislim, uz naravno Zakon o znr-u, na Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom, Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada i sl. ). Pa mi molim Vas recite koja je točno Vaša prednost u provođenju znr-a, kao predstavnika pretpostavljam tehničke struke naspram mene koji to nisam u jednoj takvoj firmi?

[bumbe]

nimele9 kaže:

Ako se radi o nekoj većoj (mislim naravno na više od 49 radnika) knjigovodstvenoj ili marketinškoj firmi, odvjetničkom uredu i sl. zašto smatrate da je u takvoj firmi nužan stručnjak znr tehničkog smjera da bi efikasno provodio zaštitu na radu? Ja sam osobno pravne struke i relativno sam dobro upoznat sa svim propisima koji su relevantni za zaštitu na radu u RH općenito pa i u jednoj tipično uredskoj djelatnosti (koja je sad u kontekstu priče) i mislim da za to razumijevanje ne treba neka posebna tehnička podloga za primjenu u praksi parametara i uvjeta koji se tamo navode i propisuju (prvenstveno mislim, uz naravno Zakon o znr-u, na Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom, Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada i sl. ). Pa mi molim Vas recite koja je točno Vaša prednost u provođenju znr-a, kao predstavnika pretpostavljam tehničke struke naspram mene koji to nisam u jednoj takvoj firmi?

Ma dobro, sada tu obično počne prepucavanje koje traje danima, a da se u biti ništa pametno ne zaključi. Djelomično se mogu složiti s vama, ali ne možete tvrditi da je na odmet kada stručnjak ZNR ima barem malo osnovnog znanja o elektro instalaciji, gromobranu, sustavu ventilacije, stabilnim sustavima za dojavu i gašenje požara, strojevima i uređajima i dr. Ako posjeduje navedena znanja, sigurno može bolje i uočiti nedostatke i nepravilnosti u svojoj okolini a također može bolje komunicirati i sa ovlaštenim osobama koje dolaze na razna mjerenja i ispitivanja.

[Metatron20]

Pitao sam zato što je kolegica (mag. oec.) po struci bila "natjerana" od strane poslodavca da položi stručni ispit jer im je trebao u firmi netko pa hajde ona je najmlađa. Nju nit to zanima niti će se ikada baviti time. Dakle čisto mazanje očiju. Mislim da je ZNR u Hrvatskoj beskorisna kao i ove firme koje tobož provode neka ispitivanja, porcjene rizika a na kraju ti samo oštancaju dokument bez da su fizički bili prisutni. A žalosno mi je to jer sam osobno mišljenja da bi to trebala biti najvažnija stavka u bilo kojem poslu i volio bi da je tako.

[bumbe]

Metatron20 kaže:

Pitao sam zato što je kolegica (mag. oec.) po struci bila "natjerana" od strane poslodavca da položi stručni ispit jer im je trebao u firmi netko pa hajde ona je najmlađa. Nju nit to zanima niti će se ikada baviti time. Dakle čisto mazanje očiju. Mislim da je ZNR u Hrvatskoj beskorisna kao i ove firme koje tobož provode neka ispitivanja, porcjene rizika a na kraju ti samo oštancaju dokument bez da su fizički bili prisutni. A žalosno mi je to jer sam osobno mišljenja da bi to trebala biti najvažnija stavka u bilo kojem poslu i volio bi da je tako.

Slažem se, ali ipak, nisu sve ovlaštene firme takve.

[Yvone]

Dodo3 kaže:

Evo što vele iskusnije kolege iz MRMS-a

Poštovani,

Prema članku 62. stavku 3. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, broj 71/14, 118/14 i 154/14), iznimno od stavka 2. toga članka, procjena rizika, dokazi i zapisnici ne moraju se nalaziti na radilištu na kojemu rad ukupno traje kraće od 30 dana, ali moraju biti dostupni u roku koji odredi nadležni inspektor. Međutim, ako radovi traju duže od prethodno navedenih 30 dana na poslodavcu je, odnosno, na stručnjaku zaštite na radu da organizira na koji način će učiniti procjenu rizika dostupnu radnicima na gradilištu.

S poštovanjem,

KABINET MINISTRICE
Ulica grada Vukovara 78
HR – 10000 Zagreb
tel: +385 1 6106 310, 6106 727
fax: +385 1 6109 300
web: www.mrms.hr

Hvala na ovom odgovoru, taman sam htio pitati je li dovoljno imati samo u digitalnom obliku. Očito jest.

Ja bih molio kolege, poželjno koji rade u građevini, za savjete, smjernice i upute.

Koja je dokumentacija, osim procjene rizika, na gradilištima obavezna - ako radovi traju duže od 30 dana? I odnosi li se ovaj odgovor o dokumentima u digitalnom obliku samo za PR ili i ostale dokumente? Pretpostavljam da vrijedi i za ostale.

1. Prijava početka radova na gradilištu koji će trajati duže od 5 radnih dana - jedan dan prije započinjanja radova dostavlja se tijelu nadležnom za poslove Inspekcije rada (Zakona o zaštiti na radu NN br. 71/14., 118/14. i 154/14. - čl.74.2.)
2. Plan izvođenja radova (Zakona o zaštiti na radu NN br. 71/14., 118/14. i 154/14. - čl.75.) samo na zajedničkom radilištu gdje radove izvode dva ili više izvođača istovremeno;
3. Dokaz o osposobljenosti radnika za rad na siguran način (Zakona o zaštiti na radu NN br. 71/14., 118/14. i 154/14. - čl. 27.);
4. Dokaz o osposobljenosti radnika za početno gašenje požara (Pravilnik o programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom NN br. 61/94 – čl. 2.),
5. Zdravstvena svjedodžba o sposobnosti radnika za rad na poslovima s posebnim uvjetima rada (Zakon o zaštiti na radu NN br. 71/14., 118/14. i 154/14. - čl. 36.),
6. Dokaz o osposobljenosti za pružanje prve pomoći (Zakon o zaštiti na radu NN br. 71/14., 118/14. i 154/14. - čl. 56.),
7. Obavijest o imenovanju radnika za pružanje prve pomoći na radilištu (Zakona o zaštiti na radu NN br. 71/14., 118/14. i 154/14 čl. 56.),
8. Odluka o prijenosu ovlasti s poslodavca na ovlaštenika u pogledu odgovornosti za provođenje zaštite na radu na privremenom radilištu (Zakon o zaštiti na radu NN br. 71/14., 118/14. i 154/14. - čl. 23.),
9. Svjedodžba ili Uvjerenje o stručnom osposobljavanju za pojedine poslove s posebnim uvjetima rada (rukovatelj motornom pilom, kranista, rukovatelj građevinskim strojevima i dr.) – Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada NN br. 5/84.,
10. Dokaz da su radnici dobili uputu za rad na siguran način za poslove koje obavljaju (Zakon o zaštiti na radu NN br. 71/14., 118/14. i 154/14. - čl. 32.),
11. Dokaz da su radnici zadužili odgovarajuću osobnu zaštitnu opremu sukladno izrađenoj aktualnoj Procjeni rizika (Zakon o zaštiti na radu NN br. 71/14., 118/14. i 154/14. - čl. 32.),
12. Dokaz da je poslodavac ili ovlaštenik poslodavca osposobljen iz područja zaštite na radu (Zakon o zaštiti na radu NN br. 71/14., 118/14. i 154/14. - čl. 29.);
13. Uvjerenja o ispravnosti strojevima, uređaja i alata na mehanizirani pogon s povećanim opasnostima ako se ista koriste na gradilištu (Zakon o zaštiti na radu NN br. 71/14., 118/14. i 154/14. - čl.42.),
14. Procjena rizika dostupna na mjestu rada (Zakon o zaštiti na radu NN br. 71/14., 118/14. i 154/14. - čl.18 st.2.).
15. Dokaz o imenovanju koordinatora I i II (Zakon o zaštiti na radu NN br. 71/14., 118/14. i 154/14. - čl.76.)

Je li ovo sva potrebna dokumentacija ili još nešto fali?

Napominjem da je stanje ZNR i više nego zadovoljavajuće. Uredna je sljedeća dokumentacija:

- dokumentacija od svih zaposlenih, ispitivanja strojeva, uređaja i klima uređaja, procjene rizika, pravilnik ZNR, pravilnik ZOP, plan i program osposobljavanja, plan evakuacije i spašavanja, plan izvođenja radova, liste zaduženih OZS, obrazac prijave gradilišta
- dokumentacija o osposobljavanju za rad na siguran način, uredni EK-1 kartoni, ZOP osposobljavanja
- uredna evidencija liječničkih pregleda
- dokumentacija vezana uz povjerenike radnika za zaštitu na radu, ovlaštenike za zaštitu na radu, djelatnike osposobljene za pružanje prve pomoći, odluke za određivanje osoba za pružanje PP na radilištu/gradilištu, potvrde o preuzimanju odluka
- zapisnici o ispitivanju radnog okoliša, el. instalacija i gromobranske instalacije
- zapisnici s obilaska gradilišta itd.

Moje pitanje ide u smjeru vaših savjeta za početak. Na što prvo obratiti pažnju i pokušati poboljšati, gdje se paziti mogućih/najčešćih nepravilnosti itd.

Hvala vam puno.

[hazmat]

trebalo bi mi napismeno - gdje stoji/piše da procjenu rizika nije moguće izraditi ako nisu opasnosti otklonjene osnovnim pravilima zaštite na radu? konkretno - ako nije ispitana radna oprema (osnovna pravila), nije moguće bez toga izraditi procjenu rizika?

[nimele9]

Metatron20 kaže:

Pitao sam zato što je kolegica (mag. oec.) po struci bila "natjerana" od strane poslodavca da položi stručni ispit jer im je trebao u firmi netko pa hajde ona je najmlađa. Nju nit to zanima niti će se ikada baviti time. Dakle čisto mazanje očiju. Mislim da je ZNR u Hrvatskoj beskorisna kao i ove firme koje tobož provode neka ispitivanja, porcjene rizika a na kraju ti samo oštancaju dokument bez da su fizički bili prisutni. A žalosno mi je to jer sam osobno mišljenja da bi to trebala biti najvažnija stavka u bilo kojem poslu i volio bi da je tako.

Po meni je to više problem poslodavca koji na taj način pristupa zaštiti na radu, te imenuje osobu reda radi za poslove znr-a, a i na kraju plaća dokumente da se štancaju prek telefona. Protiv takvog krkanskog i balkanskog mentaliteta ne pomaže nikakav zakon, koji su smatram dobri jer su više manje prepisani iz zemalja u kojima dobro funkcioniraju. Kod nas je veći problem jer ih krkani donose, na krkane se odnose (u većini slučajeva), a i krkani nadziru provedbu, pa nije ni čudo što dosta ovlaštenih kuća radi svoj posao krkanski, ali mislim da one tu nisu prioritetni problem

[nimele9]

hazmat kaže:

trebalo bi mi napismeno - gdje stoji/piše da procjenu rizika nije moguće izraditi ako nisu opasnosti otklonjene osnovnim pravilima zaštite na radu? konkretno - ako nije ispitana radna oprema (osnovna pravila), nije moguće bez toga izraditi procjenu rizika?

To nigdje ne piše, niti je u bivšem pravilniku to pisalo niti to može imati veze s mozgom.

[bumbe]

hazmat kaže:

trebalo bi mi napismeno - gdje stoji/piše da procjenu rizika nije moguće izraditi ako nisu opasnosti otklonjene osnovnim pravilima zaštite na radu? konkretno - ako nije ispitana radna oprema (osnovna pravila), nije moguće bez toga izraditi procjenu rizika?

Za to do sada nisam čuo. Od kuda ti to? Pa Procjena rizika, kako sama riječ govori, i služi kako bi se procijenilo stanje ZNR u nekoj firmi/obrtu. Ako se utvrde neki nedostaci, onda se to navede u dijelu Procjene pod MJERE KOJE JE POTREBNO PODUZETI KAKO BI SE ... bla bla. Tako se to oduvijek radilo.

[Urion]

hazmat kaže:

trebalo bi mi napismeno - gdje stoji/piše da procjenu rizika nije moguće izraditi ako nisu opasnosti otklonjene osnovnim pravilima zaštite na radu? konkretno - ako nije ispitana radna oprema (osnovna pravila), nije moguće bez toga izraditi procjenu rizika?

nimele9 kaže:

To nigdje ne piše, niti je u bivšem pravilniku to pisalo niti to može imati veze s mozgom.

bumbe kaže:

Za to do sada nisam čuo. Od kuda ti to? Pa Procjena rizika, kako sama riječ govori, i služi kako bi se procijenilo stanje ZNR u nekoj firmi/obrtu. Ako se utvrde neki nedostaci, onda se to navede u dijelu Procjene pod MJERE KOJE JE POTREBNO PODUZETI KAKO BI SE ... bla bla. Tako se to oduvijek radilo.

Baš tako kako kolege pišu. Procjenjuje se preostali rizik nakon što ga se pokušalo smanjiti osnovnim i posebnim pravilima. Jedino što stoji pravilo da ukoliko ga se ne može riješiti osnovnim da se primjenjuju posebna pravila, ali niti ona ne moraju dati 100%-tan učinak pa je to predmet procjene rizika.

[Fleka bt]

Slažem se sa kolegama, pa procjena rizika služi za utvrđivanje stvarnog stanja i za utvrđivanje potrebnih mjera. Procjena je "živi" dokument, revidira se konstantno. Naravno, ovisi od tvrtke do tvrtke, ne treba generalizirati.

Za kolege s koje su sudjelovali u raspravi o liječničkim pregledima za visinu: bio sam na pregledu. Da mi posao ovisi o tome, prošao bih bez ograničenja. Ne bi uopće bilo teško prevariti doktora. A imam strah od visine. Inzistirati na pregledu svakog radnika koji se popne iznad tri metra (bez obzira na to da li je osiguran od pada, recimo na skeli ili podestu) je nepotrebno. Ne štiti nikoga i služi samo pokrivanje papirom koje je našu struku i dovelo na glas na kakvom je. Ponavljam, treba pregledavati radnike koji rade na visini, ali tretirati radnika koji ponekad ima potrebu raditi na skeli i radnika koji održava dalekovode je smiješno i nepotrebno.