Natrag   Forum.hr > Društvo > Društvene znanosti > Jezikoslovlje

Jezikoslovlje Za pravopiždžije i jezikolomce

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 09.08.2015., 11:37   #81
Quote:
joe enter kaže: Pogledaj post

Imamo, ali nije više u opticaju kao nekada.

I kod nas ima punica, ali s vremenom zbog medija i škole prednost je dobila tašta, ali punica je još uvek zastupljena dobrim delom kod Srba (ma gde živeli).

Inače zanimljiv je odnos tašte i punice, jer se smatra da je tašta originalno, i sama reč je nastala od "tašt" što znači "prazan" izvorno.

E onda se neko setio, da se tašta ne bi ljutila, nazovu je punica, što je obrnutog značenja od tašta (praznica).
Tašta nije nastala prema "tašt" (= prazan), nego prema "tast" (= punac).

Tast je od praslavenskoga *tьstь (usp. staroprus. tisties: ženin otac), a tašt od praslavenskog *tъščь (prazan) < ie. *tusk-.

A ni riječ punica nije nastala tako kako pišeš.

Punica je "ona koja popunjava duhovno srodstvo", riječ je nastala zbog potreba crkvenih zakona. Crkva je zabranjivala spolne odnose s punicom kao i s maćehom (P. Skok). Za dopušteni seks bio je potreban točan termin.

Ne znaš ni u globalu ni u pojedinostima.


__________________
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.08.2015., 12:13   #82
Quote:
Shain kaže: Pogledaj post
Tašta nije nastala prema "tašt" (= prazan), nego prema "tast" (= punac).

Tast je od praslavenskoga *tьstь (usp. staroprus. tisties: ženin otac), a tašt od praslavenskog *tъščь (prazan) < ie. *tusk-.

A ni riječ punica nije nastala tako kako pišeš.

Punica je "ona koja popunjava duhovno srodstvo", riječ je nastala zbog potreba crkvenih zakona. Crkva je zabranjivala spolne odnose s punicom kao i s maćehom (P. Skok). Za dopušteni seks bio je potreban točan termin.

Ne znaš ni u globalu ni u pojedinostima.


__________________
Moguće i da grešim , ali sad pogledah HJP i tamo nema ništa o etimologiji "tasta(punca)" za kojeg ti tvrdiš da na staropruskom tisties znači ženin otac , a i da jeste tako to nije etimologija već obično značenje termina na staropruskom.

Zašto onda svastiku,maćehu,.. ne zovu punicama takođe?! , pa i one popunjavaju duhovno srodstvo?! , ili je bio dozvoljen seks njima?!

Mora da je bio opasan problem kod Hrvata muževa čim su imali jaku želju spavati sa punicom pa se crkva morala pobrinuti rešiti ga.
Kod pravoslavnih je ili bilo dopušteno da muž oplete taštu , ili su to bili sporadični slučajevi pod utiacejm hrvatskih muževa na srpske muževe, pa eto kod pravoslavnih postoji i jedan i drugi naziv.
joe enter is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.08.2015., 12:27   #83
Evo, koga zanima, internet je pun čudesa: http://donelaitis.vdu.lt/prussian/Elbin.pdf. Na petneastoj stranici dokumenta, pod brojem 184 nalazi se staropruski tast.

Izdanje su priredili dr. L. Palmaitis i P.Holzwescherís.
__________________
"..ono, alisa u zemlji cudesa izgleda kao prirucnik formalne logike", ..a unda
Registar izdajnika
Pjesma nad pjesmama
Ista dy Ajelo is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2015., 21:43   #84
Uspoređivao sam bliskoznačnice svota, suma, iznos, a ni kod Skoka ni na HJP nema etimologije za svotu. Bit će da im je promaknula, jer uopće nije teška.

Provjeravam je ovdje, ali ne sugeriram odgovor.
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2015., 22:17   #85
Sve > svota?
__________________
What the heck, Hek?!
Hekatonhir is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2015., 11:04   #86
Trebalo bi da je tako. U slovenskom je vsota.

Svote nema ni u Babićevoj "Tvorbi...", a dobro bi stajala uz krasotu, ljepotu, divotu, golotu...
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2015., 14:28   #87
Nova vrijednost => novac?
Šabović Adis is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2015., 16:56   #88
Ne, ali blizu si.
__________________
What the heck, Hek?!
Hekatonhir is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2015., 17:23   #89
Sačekaću dok se konsoliduju i priznaju, a do tad neću više stvarat' novu vrijednost - obustavljam rad.
Šabović Adis is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.09.2015., 22:58   #90
Quote:
Shain kaže: Pogledaj post
Trebalo bi da je tako. U slovenskom je vsota.

Svote nema ni u Babićevoj "Tvorbi...", a dobro bi stajala uz krasotu, ljepotu, divotu, golotu...
Čudno mi da ruski jezik koristi latinsku osnovu, сумма. Sad me ovo baš iznenadilo.
__________________
Une difficulté est une lumière. Une difficulté insurmontable est un soleil.
Nomen Nescio is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.11.2015., 11:02   #91
Quote:
joe enter kaže: Pogledaj post

nema ništa o etimologiji...
Nedavno se ovdje spominjalo sokoćalo (domišljata sprava; gadget). Nema ga u etimologijskim rječnicima.

Ne upućuje na naš korijen, a javlja se u istočnoj i južnoj štokavštini. Što bi moglo drugo biti ako ne cincarska, vlaška riječ!

I zaista, u rumunjskom postoji riječ socoteală (broj, račun; ideja) i socoti (brojiti, računati) i to bi moglo biti to.

Na netu ima da je socoti nastalo prema "ucraineană сокотyтy (sokotyty)"; romanizam slavenskog porijekla.

Sokoćalo < sokoteală (računanje) < ukrajinski sокотyтy < praslavenski *skotъ (stoka, životinja) < gotski skatts (blago, novac).

A i kompjuter se naziva sokoćalom: "Ćirkovo sokoćalo".
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.12.2015., 19:27   #92
1. Ucim svedski i tu sam naletio na rijec läkare (cita se lekare) koja znaci lijecnik, ljekar, doktor. Ne mogu a da ignoriram slicnost izmedju njihove i nase rijeci. Znam da je na engleskom lijek cure ali odakle im onda ovaj prefiks -le u njihovom jeziku.

Isto tako nacije u posesivu dobijaju nastavak -ska koji je tipican za slavenske jezike. Tako za rijec hrvatski kazu kroatiska, svedski svenska itd. Za Svedsku kazu Sverige (Sverije). To mi bas ne ulazi u okvire duha njihovog germanskog jezika.

Isto tako, vecini imenica u odredjenom obliku rijeci dodaju nastavak -na (npr. Zena - kvinna, ova zena -kvinnona) sto je vrlo slicno makedonskom govornom jeziku kad se u odredjenom obliku imenici dodaje nastavak na ili ta (npr. Iseci gi drvata-isjeci drva..ali jos odredjeniji oblik ide: iseci gi drvaNA-isjeci ta drva)..

Je li ikako moguce da su stari Slaveni bili u doticaju sa Skandinavskim narodima buduci da je otok Rögen (Sl. Rujan) blizu skandinavske obale u srednjem vijeku bio jedan od glavnih rasadnika slavenskog utjecaja?
vilijam is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.12.2015., 18:00   #93
Quote:
vilijam kaže: Pogledaj post

Ucim svedski i tu sam naletio na rijec läkare (cita se lekare) koja znaci lijecnik, ljekar, doktor. Ne mogu a da ignoriram slicnost izmedju njihove i nase rijeci.

Je li ikako moguce da su stari Slaveni bili u doticaju sa skandinavskim narodima?
Bili su u doticaju s Gotima i drugim Germanima.

Läkare i ljekarnik srodne su riječi. Smatra se da je naša riječ lijek potekla od gotske *lēka, a da je usvojena u praslavensko doba.

Evo ti još srodnih riječi koje potječu iz pragermanskog jezika.

Leech, obsolete for "physician," from Old English læce, probably from Old Danish læke, from Proto-Germanic *lekjaz "enchanter, one who speaks magic words; healer, physician" (cognates: Old Frisian letza, Old Saxon laki, Old Norse læknir, Old High German lahhi, Gothic lekeis "physician"), literally "one who counsels," perhaps connected with a root found in Celtic (compare Irish liaig "charmer, exorcist, physician") and Slavic (compare Serbian and Croatian ljekar, liječnik, Polish lekarz)...

(Iz "Online Etymology Dictionary")
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.12.2015., 18:07   #94
Quote:
vilijam kaže: Pogledaj post

Isto tako nacije u posesivu dobijaju nastavak -ska koji je tipican za slavenske jezike. Tako za rijec hrvatski kazu kroatiska, svedski svenska itd. Za Svedsku kazu Sverige (Sverije). To mi bas ne ulazi u okvire duha njihovog germanskog jezika.

Je li ikako moguce da su stari Slaveni bili u doticaju sa skandinavskim narodima?
Afiks -sk- nije slavenskoga porijekla, nego zajedničkog, praindoeuropskog. Sačuvan je i u drugim indoeuropskim jezicima.

- grčki: -ισκος ‎(-iskos)
- latinski: -iscus
- praslavenski: *-ьskъ
- ruski:-ский
- litavski: -iskas
- engleski: -esque/ish
- francuski: -esque
- talijanski: -esco
- španjolski: -sco
- švedski: -sk, -isk.
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.04.2016., 17:39   #95
Imaju li kakve veze knjiga i knez?
I poljski ksiądz, książę, księga/książka, księżyc?
The Great Duck is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.04.2016., 18:39   #96
Quote:
The Great Duck kaže: Pogledaj post
Imaju li kakve veze knjiga i knez?
I poljski ksiądz, książę, księga/książka, księżyc?
Za poljski ne znam, a ovo prvo dvoje nije u etimološkoj vezi. Knjiga je došla u praslavenski iz starorukijskog, a onamo vrlo vjerojatno iz starokineskog gdje je riječ značila svezak ili svitak. Knez je izvedeno od i.-e. korijena *gen- (roditi, rađati), dakle, netko od dobra roda i koljena, samo što je u praslavenski ušlo posredstvom gotskoga.
__________________
MmeTipfeler is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.04.2016., 21:24   #97


Bosanci za tjedan kažu hefta, a i (Charlie) Hebdo znači tjedan. Korijen im je isti.

1. Hebdo je skraćeno od hebdomadaire < latinski hebdomadarius prema hebdomas < grčki sedam (hepta) i (omas) skupina; obično = sedam dana (usp. evdomas = tjedan).

2. Hefta je nastalo od turskog هفته ‎(hafta) < perzijskog هفته ‎(hefte, tjedan) < هفت ‎(heft, sedam).

Obje su riječi u vezi s indoeuropskim *septṃ (sedam).


Il' si ljuta na me što po heftu dana
U mehani sjedim, niti drugo marim,
No razbijam derte s bekrijama starim
Uz udare sitne tankih terzijana?

(A. Šantić)
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.04.2016., 21:33   #98
Quote:
Shain kaže: Pogledaj post
Obje su riječi u vezi s indoeuropskim *septṃ (sedam).
A priča se i da je u indoeuropskom to semitska posuđenica.
__________________
MmeTipfeler is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.04.2016., 22:21   #99
Quote:
MmeTipfeler kaže: Pogledaj post

A priča se i da je u indoeuropskom to semitska posuđenica.
Tko priča?

seven - Old English seofon, from Proto-Germanic *sebun, from PIE *septm "seven"

(cognates: Sanskrit sapta, Avestan hapta, Hittite shipta, Greek hepta, Latin septem).
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.04.2016., 23:57   #100
Quote:
Shain kaže: Pogledaj post
Tko priča?

seven - Old English seofon, from Proto-Germanic *sebun, from PIE *septm "seven"

(cognates: Sanskrit sapta, Avestan hapta, Hittite shipta, Greek hepta, Latin septem).
Ma Alemko širi nekakve nostratičke glasine. Ne treba se na njega obazirati.
__________________
MmeTipfeler is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 10:31.