Fizika - pomoć

[fizicar1]

Skorojevic kaže:

Nije potrebno stavljati ponovno slike jer treba samo stusnuti na ikonice desnim klikom i kopirati adresu pa onda traziti tu adresu u novoj kartici i onda vidis sliku.

Vidiš, to do sada nisam znao. Hvala puno!

[CANDY-CANDY]

Učim biologiju pa trebam pomoć oko valne duljine:

MIKROSKOP
1. Kakve veze ima valna duljina elektrona sa elektronskim mikroskopom odnosno kako manja valna duljina elektrona omogućuje bolju razlučivost elektronskog mikroskoa u odnosu na svjetlosni?
EFEKT STAKLENIKA
2. zrake reflektirane s unutrašnje strane staklenika imaju veću valnu duljinu i ne mogu proći kroz staklo već se reflektiraju i prouzrokuju zagrijavanje.
Kako veličina valne duljine utječe na refleksiju? AKo je svjetlosno zračenje kraćih valnih duljina i te zrake prolaze kroz staklo staklenika kako su te zrake najprije manje valne duljine a kad se reflektiraju imaju veće valne duljine. Ništa i to nije jasno, a to naravno nigdje ne piše pa ako mi može to netko malo predočiti. Hvala!

[CANDY-CANDY]

nije valjda da ono s valnim duljinama nitko ne zna?

[Skorojevic]

CANDY-CANDY kaže:

nije valjda da ono s valnim duljinama nitko ne zna?

Ovdje uglavnom odgovaramo na pitanja sto se ticu srednjeskolskog gradiva. A to sto ti pitas se bas i ne obradjuje u srednjoj skoli. Ali su ta pitanja onako za ugulati i malo potraziti... ode se vise neka pitanja tipa "kako rijesiti ovaj zadatak?" "zasto vrijedi ovo ono?" postavljaju.

[CANDY-CANDY]

Obrađuje se u srednjoj školi.
Pa proguglala sam ali ne nađem odgovor.
A što, ovo moje pitanje nije "zašto vrijedi ovo ono"

[crazyelephant]

CANDY-CANDY kaže:

Obrađuje se u srednjoj školi.
Pa proguglala sam ali ne nađem odgovor.
A što, ovo moje pitanje nije "zašto vrijedi ovo ono"

Općenito formual za razlučivost mikroskopa ti je d=0.61* λ/sinα.
gdje je
n-indeks loma sredstva u kojem se promatra
α- polovica vršnoga kuta stošca kojemu je vrh u točkastom promatranom predmetu, a baza mu je površina leće objektiva (nebitna ti je ta informacija)
λ-valna duljina svjetlosti, odnosno u slučaju elektronskog mikroskopa valna duljina elektrona.

E sad svjetlosnim mikroskopom ne možemo razlučiti strukture koje su manje od valne duljine svjetlosti zbog ogiba svjetlosti, jer nastaju difrakcijski minimumi i maksimumi. Najveća moguća moč razlučivanja sa svjetlosnim mikroskopom je 0.2 mikrometara. Znači ti možeš povećat sliku koliko god hoćeš puta ali nikad nećeš moči sa svjetlosnim mikroskopom razlučiti dva objekta koja su na udaljenosti manjoj od 0.2 mikrometra.

E sad slučaj sa elektronskim mikroskoom, valna duljina elektrona je puno manja od valne duljine svjetlosti. A po jednadzbi vidis da ako smanjimo valnu duljinu da se smanji i d-moc razlučivosti. Što je manji d, to znači da na manjoj udaljenosti možemo razlučiti 2 objekta, što je bolje za nas. Znači što je manja po iznosu moc razlučivosti to je bolji mikroskop. Valna duljina elektrona ti ide i do 0.004 nanometara. Teoretski bi se mogla postic moc razlučivosti s elektronskim mikroskopom i do 0.002 nanometara, ali zbog ograničavajuče fizikalne granice numeričke aparature to je uglavnom oko 2 nanometra za biološke uzorke.. Nadam se da ti je bar malo jasnije.

[CANDY-CANDY]

CANDY-CANDY kaže:

EFEKT STAKLENIKA
2. zrake reflektirane s unutrašnje strane staklenika imaju veću valnu duljinu i ne mogu proći kroz staklo već se reflektiraju i prouzrokuju zagrijavanje.
Kako veličina valne duljine utječe na refleksiju? AKo je svjetlosno zračenje kraćih valnih duljina i te zrake prolaze kroz staklo staklenika kako su te zrake najprije manje valne duljine a kad se reflektiraju imaju veće valne duljine. Ništa i to nije jasno, a to naravno nigdje ne piše pa ako mi može to netko malo predočiti. Hvala!

Hvala, zna li tko drugio dio pitanja koji se odnosi na efekt staklenika?

[Diego Rivera]

CANDY-CANDY kaže:

Hvala, zna li tko drugio dio pitanja koji se odnosi na efekt staklenika?

Iskreno moje objasnjenje za efekt staklenika je to sto upadne zrake uvijek okomito upadaju na povrsinu I prolaze kroz staklo, a reflektirane se odbijaju pod raznim kutevima I uglavnom se opet reflektiraju ostajuci unutar staklenika. Ne znam kakve to veze ima s valnom duljinom.

[annie018]

Pozdrav svima. Imam problem oko rjesavanja ovog zadatka pa ako bi mi netko mogao pomoci bila bih jaako zahvalna.

Znaci ovako:

Brod krece iz luke u 00:00, te do odredista ima 82M (milje).
Krece se brzinom od 10.5 M/h.
U koliko sati treba povecati brzinu sa 10.5 M/h na 15.5 M/h da bi stigao na odrediste u 06:30 h?

Hvala puno

[Diego Rivera]

annie018 kaže:

Pozdrav svima. Imam problem oko rjesavanja ovog zadatka pa ako bi mi netko mogao pomoci bila bih jaako zahvalna.

Znaci ovako:

Brod krece iz luke u 00:00, te do odredista ima 82M (milje).
Krece se brzinom od 10.5 M/h.
U koliko sati treba povecati brzinu sa 10.5 M/h na 15.5 M/h da bi stigao na odrediste u 06:30 h?

Hvala puno

Uzmimo da je x vrijeme prije povećanja brzine, a y vrijeme nakon povećanja brzine.
Imaš 2 jednadžbe s 2 nepoznanice koje glase:
10,5*x+15,5*y=82
x+y=6,5

Kad se to riješi dobiješ da je x=3,75 i y=2,75
Dakle, brzinu treba povećati nakon 3,75 sati odnosno u 3 sata i 45 min.

[annie018]

Diego Rivera kaže:

Uzmimo da je x vrijeme prije povećanja brzine, a y vrijeme nakon povećanja brzine.
Imaš 2 jednadžbe s 2 nepoznanice koje glase:
10,5*x+15,5*y=82
x+y=6,5

Kad se to riješi dobiješ da je x=3,75 i y=2,75
Dakle, brzinu treba povećati nakon 3,75 sati odnosno u 3 sata i 45 min.

Odlicno! Puno puno hvala na pomoci

[Diego Rivera]

annie018 kaže:

Odlicno! Puno puno hvala na pomoci

Nema na čemu, sretno!

[javašluk]

E ljudi molio bi pomoć znalaca, ako možete napisati kako treba računati odnos vučno vozilo - prikolica (za cestovno motorno vozilo). Ajmo prvo o priključnom vozilu, uzmimo da se radi i teretnoj prikolici s ceradom duljine 5000mm, širine 2000mm, visina utovarnog dijela 2000mm, visina utovarne površine od tla 630mm. Težina prazne prikolice je 700kg, maksimalna bruto težina 2700kg.
A vučno vozilo neka je npr tzv. kombi visine 1970mm, širine 1900mm i duljine 4900mm.
Znači kompozicija je ukupne duljine 10.500mm (uračunata i ruda), a ukupna težina kompozicije neka je 4.500kg, vučno vozilo težine 2.500kg a težina prikolice 2.000kg.
Ono što mene zanima u ovakvom primjeru je utjecaj vjetra i opća stabilnost kompozicije u prvom redu pri kretanju na ravnoj površini?

[CANDY-CANDY]

Zna li tko objasniti razliku izmedju elektromotorne sile clanka i napona clanka?

[Diego Rivera]

CANDY-CANDY kaže:

Zna li tko objasniti razliku izmedju elektromotorne sile clanka i napona clanka?

u elektrotehnici to su sinonimi.

[saugaro]

Diego Rivera kaže:

u elektrotehnici to su sinonimi.

nisu ... ems je vječna

CANDY-CANDY kaže:

Zna li tko objasniti razliku izmedju elektromotorne sile clanka i napona clanka?

Elektromotorna sila ima nepromjenjivu vrijednost napona odnosno potencijala bez obzira na opterećenje i to je u biti teoretski izraz. Dok se članak (misli se na kemijske izvore električne energije) definira kao elektromotorna sila kojoj je serijski priključen unutarnji otpor izvora koji raste sa stupnjom istrošenosti članka. Voltmetar sa ekstrmno velikim ulaznim otporom (elektrostatski) će ti pokazivati da članak ima gotovo isti napon kao kada je pun/novi a ako ga opteretiš sa nekim trošilom napon padne daleko ispod granica upotrebljivosti. Najbolji primjer ti je akumulator automobila, daš kontakt sve svijetli, kreneš sa startom, niš ne radi . ... nadam se kako nije zbrčkano.
Ako imaš mogućnost probaj mjeriti istrošene baterije sa digitalnim voltmetrom pa onda priključi i neku žaruljicu ...ili da mjeriš sa starinskim instrumentom sa kazaljkom... razlikovati će se. Digitalni imaju priličan ulazni otpor pa će pokazivati viši napon.

[Diego Rivera]

saugaro kaže:

nisu ... ems je vječna



Elektromotorna sila ima nepromjenjivu vrijednost napona odnosno potencijala bez obzira na opterećenje i to je u biti teoretski izraz. Dok se članak (misli se na kemijske izvore električne energije) definira kao elektromotorna sila kojoj je serijski priključen unutarnji otpor izvora koji raste sa stupnjom istrošenosti članka. Voltmetar sa ekstrmno velikim ulaznim otporom (elektrostatski) će ti pokazivati da članak ima gotovo isti napon kao kada je pun/novi a ako ga opteretiš sa nekim trošilom napon padne daleko ispod granica upotrebljivosti. Najbolji primjer ti je akumulator automobila, daš kontakt sve svijetli, kreneš sa startom, niš ne radi . ... nadam se kako nije zbrčkano.
Ako imaš mogućnost probaj mjeriti istrošene baterije sa digitalnim voltmetrom pa onda priključi i neku žaruljicu ...ili da mjeriš sa starinskim instrumentom sa kazaljkom... razlikovati će se. Digitalni imaju priličan ulazni otpor pa će pokazivati viši napon.

dakle, ems je zbroj svih napona u krugu, a napon članka ono što ostane na njemu nakon što se priključe ostali elementi? ako ništa nije priključeno-e onda je to jedna ista stvar.

[CANDY-CANDY]

hvala.
ako recimo imamo ovako jednostavan clanak kao sto je ovaj na slici, da li je u ovom slucaju ocitana elektromotorna sila clanka jednaka naponu clanka?

Ovako bi to izgledalo najjednostavnije, no ne znam da li tu dolazi do otpora voltmetra a time i do pada napona ili je i u tu ocitana vrijednost na voltmetru jednaka EMS clanka i napona clanka?
http://imgur.com/l3hU5V9
U kemiji se cesto spominje kod te elektrolize i prenapon. Mozete li mi to malo pojasniti?

[saugaro]

Diego Rivera kaže:

dakle, ems je zbroj svih napona u krugu, a napon članka ono što ostane na njemu nakon što se priključe ostali elementi? ako ništa nije priključeno-e onda je to jedna ista stvar.

Ne, pomiješao si teoreme za rješavanje mreža. Samo je iznos napona isti u tom graničnom slučaju, a to sam napomenuo ako se koristi elektrostatski voltmetar. Za sve ostale vrijednosti opterečenja drugačiji su iznosi, a poglavito za struju kratkog spoja. Da možeš kratko spojiti ems imao bi beskonačnu vrijednost struje, što kod naponskog članka slučaj nije. Također kod mreža obično imaš stavilizatore konstatnog napona te strujne izvore i ponore a zbog njihovog dinamičkog ponašanja (automatski se izreguliraju) mogu djelovati da su poput same elektromotorne sile u određenim granicama. Članak je naziv za elektrokemijski izvor ...

Lijepo je što pomažeš savjetima ali moraš biti precizniji, kod staklenika si također pogriješio jer sa radi o apsorciji, a ne kutevima refleksije.

[saugaro]

CANDY-CANDY kaže:

hvala.
ako recimo imamo ovako jednostavan clanak kao sto je ovaj na slici, da li je u ovom slucaju ocitana elektromotorna sila clanka jednaka naponu clanka?

U kemiji se cesto spominje kod te elektrolize i prenapon. Mozete li mi to malo pojasniti?

Da, vrlo približno teoretskom elektropotencijalu...digitalni voltmetri (eletronika sa vlastitim napajanjem - displej tekući kristal kao indikator) imaju vrlo veliki ulazni otpor tako da ga članak gotovo ne osjeća, jer teče zanemariva struja te se može reći da je napon članka vrlo blizak vrijednosti elektromotorne sile. Ako bi koristila mehnički instrument sa svitkom koji treba struju izvora pokazivao bi nešto niži napon.

za prenapon nisam siguran hoću li dobro napisati to je jednostavno povećani napon no elektrode moraju biti spojene na izvor napona/struje. Taj prenapon ovisi o kemijskim spojevima i elementima koji su u reakciji te njihove gustoće, dok se ne ustabilo proces oksidacije i redukcije, pretpostavljam.
eh sad vidim da si stavila igricu sa limunima kao elektrolit i dvije elektrode cink i bakar koji imaju različit elektropotencijal (karakteristika svakog elementa)