Natrag   Forum.hr > Lifestyle > Stanovanje > Vrt

Vrt Sobne i vrtne biljke, kantice i lopatice, vaši zeleni ljubimci.

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 08.05.2006., 09:57   #1
Malčiranje

bok!
zanima me jeli tko radio malčiranje u vrtu?
citala sam o tom nacinu vrtlarenja u knjizi o permakulturi, a tu je ta metoda osim pravljenja komposta, najvaznija u podizanju plodnosti zemlje.

u kratkim crtama, ne treba nista kopati, mjesto koje se malčira najprije se dobro zalije, drugi dan se sve biljke posjeku. teren se najprije pokrije slojem kartona ili novinskog papira debljine oko 1-1,5cm tako da se onemogući prodiranje svijetlosti a samim time i biljaka od ispod. nakon toga dolazi tanki dusicni sloj (moze svjeze pokosena trava ili stajski gnoj), a zatim 20-30cm slame ili sjena, svakih 5 cm se dobro namoci. na vrhu dode sloj komposta debljine oko 5cm, ili moze isto tako sloj zemlje ili komposta, u kojemu se sade biljke. i jos zadnji sloj, to je materijal koji zasticuje od isusivanja, moze biti suho lisce, piljevina, takoder u debljini od oko 5cm.

eto, ja sam napravila nesto slicno, ali u povrsini od oko 3m2, tako da sam jucer zasadila lubenicu i dinju. nadam se da ce uspjeti. trebalo bi!

ako netko ima iskustva s maliciranjem, svakako nek mi se javi!

pozdrav!
miss.vitalis is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.06.2006., 00:43   #2
Zanimljiv postupak. Vjerojatno služi za uništavanje korova. To je neki način površinskog kompostiranja.
Ja kombiniram kompostiranje i malčiranje. Kažu da je bolje malčirati kompostom koji je prošao higijenizaciju ( temperaturu preko 60 stupnjeva ).
prošle sam godine malčirala oko rajčice - sam sam kosila travu i slagala oko biljaka, kako su one rasle tako se povećavao i sloj trave. Nije bilo korova osim nekog dosadnog puzavca koji se svuda provlačio.
Rajčica je bila dobra - najveći komadi su mi bili oko pola kg. Šteta što sam imala samo dvije sadnice...
kompost is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.03.2007., 15:31   #3
Malčiranje

Kupio sam sjeme bijele djeteline za malčiranje.Piše na kutiji da je dobro i za zelenu gnojidbu.Ima tko kakva iskustva?
Ghostdog is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.03.2007., 10:49   #4
Kupio sam sjeme bijele djeteline za malčiranje.

mozes molim te pojasniti?
osbourne is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.03.2007., 17:05   #5
Ja mislim da se ona sije tamo di hoćeš malčirati.Kada djetelina izraste napravi fini pokrivač tako da korov ne raste.Po zimi ti djetelina ostane za zelenu gnojidbu.Ja mislim da je to.
Šta si sijao u kući i kada misliš iznijeti vani.
Ghostdog is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.03.2007., 19:31   #6
pa zar nije jednostavnioje lijepo pognojit dobro zemlju i kupit kamion sijena nije skupo... i rpekrit vrt. neces imat ptoblema sa travom, niti sa siušivanjem a i trava ce tijekom godina trunuti i gnojiti zemlju! to sam ja napravio sad ove godine i sad cu pocet polako sijat što ide redom pa ćemo viditi.
nabavi knjigu ruth stout(h?) vrt bez motike! tamo ti sve lijepo piše super je knjiga! ako ju ne najdes javi mi se na pp pa cemo se dogovoriti ja je imam!
osbourne is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.03.2007., 20:11   #7
Znam za to sa sijenom.Nisam se baš pripremio za vrt ove godine.Iskreno mislilio smo da nećemo ništa raditi jer nam je prošle godine bilo teško sve to uskladiti.Ipak ljubav prema vrtu nas je nadvladala pa ćemo pokušati nešto.Djetelini sam uzeo na bez veze,da probam.Dobra je djetelina jer veže dušik pa obogaćuju zemlju.Knjigu ću probati potražiti.Nađi si bilo što od Masanabou Fukuoka i knjigu Bio vrt.
Ghostdog is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.03.2007., 21:57   #8
cuo sam za te knjige!
pa niej ti ni sad kasno nemoras ni travu cupat samo prekrij. baci malo gnoja ako zelis.... mokra je zemlja pa imas i tja plus...vlaga ce se zadrzati!
osbourne is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.10.2007., 23:02   #9
Thumbs up Zašto malčirati

evo jedan tekst o mom vrtu napisan je odjednom pa se nemojte ljutiti ako ima nepravilnosti!

slobodno pitajte što vas zanima pa ću odgovoriti ono što znam! nadopunit ću slikama kad stignem slikati.

ZAŠTO MALČIRATI

Ovaj tekst odlučio sam napisati kako bih razriješio mnoga pitanja vezana uz način vrtlarstva kojeg prakticiram, s ponosom mogu reći već 3. godinu. Znam da to nije previše, no nevjerojatno mnogo iskustva sam prikupio odkako smo se prestali lomiti da bi tu i tamo ubrali pokoji plod. Sve je počelo prije par godina kada sam dobio knjigu autorice Ruth Stout: «Vrt bez motike». Pročitao sam je i počeo razmišljati o tome što je ona radila. Ona j cijeli svoj vrt prekrila sijenom. Odlučio sam probati i prvu godinu žicao sitne količine sijena kad bi se pokoja livada pokosila. Živim u kraju gdje sijena nema na bacanje te mi je svaka manja količina predstavljala mnogo. Počeo sam tako da sam, tada bez imalo iskustva, nabacao to sijeno oko određenih biljaka i sve pratio i pisao. Što se dešavalo? Sijeno je nevjerojatno dobro držalo vlagu. Bile su poznate one strašne suše a ja sam recimo rajčicu koja traži dosta vode zalijevao najviše 2 puta tjedno! Došla je i prva jesen i nabavio sam 100 bala sijena. Time sam prekrio oko 1/3 vrta. Nisam štedio, sloj je bio između 15-20 cm debljine.
Došla je zima, pao je snijeg. Sve se to lijepo taložilo! Usput da napomenem da ispod vrta imam šternicu i da sam ubacivao lopatom snijeg kako ljeti u slučaju suše nebih gledao na kantu dvije. Došlo je proljeće i snijeg je okopnio. Stelja se slegla na nekih 7-8cm debljine. Savršeno.
Te sam godine imao maturu i nisam se mogao posvetiti vrtu. Onaj drugi dio, nepokriveni zarastao je i pretvorio se u džunglu. Dolsovno, trava je dosegnula debljinu mog malog prsta na ruci. Na pokrivenom dijelu, trave je bilo manje, da ne pretjerujem 80%. Kroz debelu stelju probilaje su se samo najupornije trave. To se lako da riješiti: ili izručite rukohvat sijena na travu ili se sagnete i isčupate je. Ja bi uvijek čupao...
Iduće godine trave je bilo još manje, a tada sam prvi put susreo i male količine humusa ispod stelje. Sijeno je polako trunulo i davalo prve rezultate što se tiče gnojenja. Zaboravih napisati da sam prije prekrivanja tla, vrt pognojio stajskim gnojem jer je zemlja dosta loša, glinena i neplodna.
Sada, ove godine, humusa je više, no sijena manje. Opet sam naručio kamion i to sijeno čeka da ga se postre. Bale bih komadao na 4-5 dijelova i one kvadrate slagao po vrtu. Nisam rastresao zbog alergije a ovako mi se čini bolje. Treba dobro «zabrtviti» spojeve kvardata kako se trava nebi probila.
Za stelju ili malč može poslužiti dosta materijala: slama, sijeno, lišće, piljevina, kartoni, razni biootpad (iz kuhinje, orezane grane voćaka, stabljike kukuruza....), čak i najlon. Sve se to baca na vrt, sve to trune i daje rezultate. Ja koristim samo lišće (ne hrastovo i orahovo) i sijeno kako bi izgledalo urednije, no nije na odmet baciti oguline povrća pa prekriti sa tanjim slojem sijena, ako vam bode oči. Što više materijala razne vrste to bolje (kao kad slažemo kompost- gledamo da unesemo dovoljno ugljika i vodika, a to se postiže raznolikošću biootpada (suhe grane, sijeno, lišće, mokri biootpad- pokošena trava, otpatci iz kuhinje (vrećice čajeva, oguline voća i povrća, kartoni jaja, talog kave.....). Kada isčupate travu samo je bacite na sijeno.. kada počupate zaperke sa rajčice, bacite ih na sijeno.....

Malo preciznije...

U početku se nameće dosta pitanja tipa kako će se probiti sjemenka povrća ako se ne probija korov. Jednostavno: jer na tom mjestu razmaknete sijeno i kada biljke ojačaju vratite ga uz biljku. Uvijek volim ostaviti malo lufta da ne ugušim biljku. Iskustvo mi je pokazalo da je bolje sijeno maknuti sa tog dijela te ga kasnije vratiti. Sijao sam ciklu napravivši kanale. Vjetar i kiša nabacale su zgrnuto sijeno u kanal i cikla nije nikla...

Čitao sam da skroz mlade bilje možete zagrnuti piljevinom. Nisam probao jer mi se iskreno nije dalo, nije mi teško održavati ih dok su male (recimo red slaate, mrkve, cikle...). zalijevam po potrebi i oplijevim. Nije to neki posao...

Gredice sam označavao špagom kako nebi gazio po njima. Kad su biljke ojačale, špag sam maknuo. Ove sam godine odlučio napraviti stalne gredice u kojima će se mjenjati plodored. Do sada sam svake godine izmišljao položaj i veličinu gredica no ove godine ću špagom ograditi gredice i putiće između njih. Iz razloga da uvijek gazim po istom putu jer mi je zemlja, kako rekog, glinovita i jako se ugazi...
Neću gnojiit ove godine, ako bude potrebno uvijek mogu ukopati malo gnoja pod biljku koju sadim (npr tikvice traže dosta humusa, iako ja pod sve volim staviti malo gnoja..).
Također ljeti uvijek mogu napraviti tzv. tekući gnoj, tako da u kantu sa vodom potopim pokošenu travu, koprive... pustim da stoji i kada se počnu širiti miomirisi zalijem boljke. Preporuča se tekućim gnojem zalijevati jednom tjedno, no kako neće biti potrebno tako često zalijevati, rjeđe. Učestalost zalijevanja ovisi isključivo o debljini stelje.

Sa visokim kulturama nemam problema (visoke mahune, rajčice, krumpir...). jednostavno nabacam debeli sloj i završim priču s njima do berbe. Doslovno.
Krumpir sam posijao tako da sam uzeo koš sjemenskog, poslagao ga po prošlogodišnjoj stelji i prekrio ga nosim slojem. Učinio sam 2 greške: prekasno sam ga posijao (može se već u 2,3 jer mu dosta treba dok poklije kroz stelju) i stavio sam pretanak sloj sijena gore te sam se namučio sa travom. Iduće godine sjeme neću slagati već ću ga samo pobacati unutar gredice i prekriti sa debelim slojem sijena. No moram napomenuti da ga nijednom nisam zalio niti okopao. Nije bilo potrebe.

Učinio sam grešku i sa niskim mahunama... posijao sam ih u golu zemlju i debelo se pokajao a k tome i pregusto...iduće godine definitivno u debelu stelju i to tako da ću sadačem napraviti rupu, ubaciti legendarnih 7 sjemenki i prekriti sa malo zemlje.

Od posla oko rajčica imao sam posaditi ih, povezati (iako se teoretski ni ne trebaju vezati već poduprijeti sa sijenom, no ja ga nemam toliko...), , pokoji put zaliti i naravno ubrati ogromne količine.

E obavezno moram napisati da mi nikako neidu paprike i balancani, pretpostavljam zbog loše zemlje. No ubuduće ću iskopati «kadicu» zemlje i u nju usuti svoj kompost. Te dvije kulture traže humusno tlo i dosta vode. I naravno zagrnuti steljom.

Također ideja za mentu, ukoliko imate. Brzo se širi, pa ću ih ja nagodinu ograničiti. Nabavit ću stari lim, spojit ga u kocku i nabit u zemlju tako da se korjenje ne može širiti okolo već samo unutar kadice.

Grašak je također rodio kao lud. Ove ga godine nisam vezao (GREŠKA), a pošto nisam imao sijena koliko sam mislio da ću imati puzao je po podu i plesao sa korovom. Bio je na goloj zemlji (GREŠKA).

Cikla nije dala očekivane rezultate jer je bila na goloj zemlji a i nisam joj se posvetio dovoljno pa ima opravdan razlog.

Sa malinama najmanje posla, u proljeće ih sredim, bacim zista debel sloj i do iduće godine ih ne diram.
U vrtu ne koristim kemiju iz razloga što takvo povrće mogu kupiti bilo gjde. A i veliki sam pokornik prirode i smatram da ono uopće nije potrebno osim ako želim zgrnuti neke novce i sav posao obavljati čisto zbog profita. Daleko od toga, u vrtu radim samo kad mi se da i kada od srca odem gore. Vrt je iznad sela u šumi što doprinosi čistoći. Nema ni nametnika (na mahunama niti jedna mušica, krumpir čist od zlatica..da ne nabrajam). Jedini posjetitelji su srne zimi i krtice o kojima neću pisati jer nemam iskustva. Bilo ih je no odjednom su nestale. Zašto, nebih znao. No pretpostavljam da su došle zbog puno gujavica koje su se udomaćile pod sijenom.

Eto što da još napomenem... tekst sam sjeo i napisao pa se ispričavam ako ima nepravilnosti ili grešaka...
osbourne is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.02.2008., 16:49   #10
mislila sam malčirati sa slamom umjesto sijenom .. samo me brine koliko dugo treba slami da strune?
sijeno su sušene biljke, da li imaju sjemena?
McGrubi is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.02.2008., 12:47   #11
zasto te to brine? što sporije trune morat ces manje materijala nanosit, ne? recimo ja nemam sijena ovdje iz istre ga dovozim pa mi je svaka travka važna...
što se tiče humusa nastalog od sijena, ja prve rezultate vidim nakon 2 godine, tanki crni sloj na zemlji!
možeš i slamu i lišće i kombinaciju sijena i lišća..ili slame..svejedno! mozes bilo sto sto trune.

sijeno je puno sjemenja ali ja nemam problema s tim jer je stelja dovoljno debela pa ne može niknuti.
osbourne is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.02.2008., 19:22   #12
lakše mi je nabaviti slamu, sijeno teško
dakle, slama isto dobro čuva vlagu?

ne namjeravam stvarati humus ispod stelje, imam komposter za to, tako mi je lakše kontrolirati vrt

ovdje ima jaku buru, da li vjetar može uništiti stelju?
kako to spriječiti?
McGrubi is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.02.2008., 23:51   #13
ne noze osim mozda otpuhat povrsinski sloj...nabacaj neke grane povrh?
osbourne is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.02.2008., 15:56   #14
Thanx osbournena super informacijama i preporuci za knjigu!
To mi je trebalo! Htjela bi imati svojega povrća u vrtu, ali ideja da nesto moram kopati i raditi puno po njemu me obeshrabrivala.
Ove godine počinjem

Odlučila sam ovako:
1. uzeti ću komad vrta (za početak npr 8x8), koji je sad travnjak i pobacati ću sijeno (ili slamu)+trulo lišće (kojeg imam koliko hoćeš ).
Da li preporučaš da malo preštiham taj travnjak? On je dugi niz godina bio samo travnjak po kojemu se nije puno hodalo...običan, nekorišten dio vrta.

2. složiti ću rešetku od špagi da znam di što sijem i gdje su mi redovi.
Pošto nikad ništa nisam sijala ...pojma nemam ni o razdaljinama koje zahtjeva određena biljka biti jedna od druge. Jel postoji neko zlatno pravilo na kojoj udaljenosti da ih sijem?
ima na netu neki dijagram sjetve? (da znam što kada da vrijedi sijati?)

Sjeme mislim uzimati bio. Možda ga uzmem od tuda.

Hm..to je za početak, ako uspjem to izvesti, pitam dalje

Quote:
osbourne kaže: Pogledaj post
Došla je i prva jesen i nabavio sam 100 bala sijena. Time sam prekrio oko 1/3 vrta. Nisam štedio, sloj je bio između 15-20 cm debljine.
...
100 bala? Pa koliki je tvoj vrt? Koliok dođe 1 bala cca?
vikica is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.02.2008., 17:40   #15
bala ide po kilazi... cijena varira!
al najisplativije je ako zivis u kraju gdje ima sijena da netko popkosi ti to pokupis i odvezes doma. oko ogulina ga ima majko mila....!

46x10m je moj vrt.

drago mi je da pocinjes. neces pozaliti! ja ti mogu i bila bi mi cast poslati ti sjemenke tikvica. ja sam dobio veliku tikvu (preraslu), pa neznam koja je sorta al se one beru kad su male- tikvice.

za pocetak mislim da (asko zelis sad na proljece raditi taj travnjak) imas jako puno posla i neznam kolko je izvedivo. travu treba počupat, korjenje povadkit... najbolje ako imas vec gotov komad zemlje. a travnjak prekrij sijenom pa nek trune trava ispod.
ako ti pomaze dat cu ti msn ili skype pa me pitaj sto te god zanima

sto se tice razmaka medju sadnicama to ovisi o biljkama naravno nema nesto univerzalno, neko pravilo!
al postoje forice recimo kad sijes mrkvu sjeme razrijedis sa morskim pijeskom pa kad niku ne budu preguste ...
osbourne is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.02.2008., 17:52   #16
Quote:
osbourne kaže: Pogledaj post
ja ti mogu i bila bi mi cast poslati ti sjemenke tikvica. ja sam dobio veliku tikvu (preraslu), pa neznam koja je sorta al se one beru kad su male- tikvice.
Super! Bila bi ti zahvalna!
Quote:
najbolje ako imas vec gotov komad zemlje
Nažalost sve mi je trava po vrtu, nema goli dio zemlje. Budem uzela mali dio travnjaka za početak...počupati ću i preštihati.
Quote:
ako ti pomaze dat cu ti msn ili skype pa me pitaj sto te god zanima
Moze, daj mi skype na PP...
vikica is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.02.2008., 23:50   #17
truljenje sijena ne predstavlja problem mladim biljkama?

tzrenutno učim o kompostiranju pa se spominje o nezrelom kompostu (dok je proces truljena još u tijeku) koji nije dobar za rast biljki

budem otišla u knjižnicu po ovu knjigu

hvala na info
McGrubi is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.02.2008., 21:26   #18
ne smeta naprotiv
osbourne is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.02.2008., 16:01   #19
Ja sam prošle godine travu pokošenu sa travnjaka stavljao uz rub vrta. Mislio sam sa njom malčirati ali nije je baš bilo dosta pa sam je pustio tamo. Tokom sezone donosio sam tamo još trave i čupao bi korov pa bacao na isto mjesto.Pored toga su bile posađene kadifice, neven i dragoljub. Prije nekih 3 tjedan sam počeo širiti vrt pa sam i to mjesto morao prekopati. Zemlja je bila nevjerovatno rahla i fina. Puno bolja nego na drugim mjestima. Ove godine definitivno mislim uzeti sijeno.
__________________
Masagatsu agatsu
amiketa is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.02.2008., 20:55   #20
drago mi je, samo sloj mora biti dovoljno debel da se zemlja ne isuši.
osbourne is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 23:01.