Slovenski jezik

[Lela O.]

Essegi kaže:

Zanima me koliko je točno lakše naučiti slovenski jezik odraslom Hrvatu u usporedbi sa npr. engleskim, njemačkim, francuskim?

Dosta lako. Kakva ti se literatura čita?

[Essegg]

Lela O. kaže:

Dosta lako. Kakva ti se literatura čita?

Jel želiš reći da je slovenski dosta lagan za naučit? Neusporedivo lakše nego francuski ili engleski? Hoću reći takav neki jezik koji je bitno drugačiji od našeg.

[Lela O.]

Essegi kaže:

Jel želiš reći da je slovenski dosta lagan za naučit? Neusporedivo lakše nego francuski ili engleski? Hoću reći takav neki jezik koji je bitno drugačiji od našeg.

Pa da, ovisno doduše za šta ti treba.
Ako seliš tamo, naučiš došta brzo. Barem je meni dosta brzo išlo, a i ostalima koje znam.

Francuski nisam učila pa ne znam, engleski učim od malih nogu tako da nikad zapravo kod učenja jezika nisam osjećala napor ili težinu. Talijanski mi je bio lako pamtljiv al sam odustala, španjolski mi je bio dosadan do nemila i netraga... ako to šta pomaže

Meni je dosta brzo išlo i jer sam uzela riječnik i na kartice ispisivala riječi. Svaki dan po 20- 30 bi vrtila, pa svako toliko ponovila.

Sad, gramatički sam vrludala, s onom dvojinom, vamo tamo al za to možeš lako uzet i brzinski tečaj. Ima ih svako toliko... Ja sam s tim zapravo i započela. To sam zaboravila

Uglavnom, www.emka.si je jedno od mojih najdražih mjesta

A ovako baš kod nas i nisam vidjela neke literature osim povremeno novina ili onih planinskih, putopisnih i tako...

[Ivancka]

The Great Duck kaže:

Dajte, ljudi, par preporuka nekih lakših knjiga na slovenskom. Skužio sam da slovenski uglavnom razumijem u pisanom obliku, pa sam mislio baciti oko na nešto od književnosti na tom jeziku da spojim ugodno s korisnim.

Onako iz glave, novije knjige za djecu i mladež. Recimo Desa Muck, Boris A. Novak, Vitan Mal, Janja Vidmar.. Ako uzmeš starije knjige, recimo Ivan Tavčar, France Bevk ili bilo kakvu poeziju, nećeš razumjeti. I slovenci teže čitaju takve knjige, jer se gramatika puno promijenila. Možda bih preporučila knjigu Čefurji Raus, napisao ju je Goran Vojnović, koji je odrastao na Fužinama, gdje su tad živjeli čefurji, koji su došli iz bivše Juge. Ovdje imaš nekoliko knjiga slovenskih autora: http://www.dobreknjige.si/Zanri.aspx...ladinski=false

A koliko ja vidim, puno bosanaca, hrvata, srba ima problema sa slovenskim jezikom baš zbog toga, što su jezici vrlo slični, a ima riječi koje se drugačije izgovaraju, naglašavaju, neke čak znače nešto skroz drugo. Recimo riječ uši.

[sunshinestar]

Plus u slovenskom ne vrijedi pravilo govori kao što pišeš.
Drugačije se i izgovara glas l (slično kao Dalmatinci).
Postoje dva e - dugo i kratkko.

Najbolji su mi oni čefurji koji nisu dobro naučili slovenski ali su zato pomalo zaboravli svoj maternji jezik, pa onda ispadne kupus

Ne bih mu baš kao početniku preporučio štiva pisana u slangu, narječju i sl.
Kao početnik nek čita klasiku.

Preporučio bih mu npr Borisa Pahora, ako ga imalo zanima povijest.
Ili neke druge klasike o povijesti i slovenskom društvu, ali ne toliko suvremenu literaturu. Bar ne još.

Poezija se ionako teško čita na bilo kojem jeziku, uključujući i maternji.

Kako i zašto se promijenila gramatika slovenskog u zadnjih sto godina?
Govorim naravno o standardnom jeziku.
Je li bila neka reforma?

[Wikiceha]

Ea su tri, zatvoreno (é, primjer pes ili franc. été), otvoreno (ä, primjer njem. mädchen) i muklo (ë, primjer bicikl ili franc. échange).

[Ivancka]

sunshinestar kaže:

Plus u slovenskom ne vrijedi pravilo govori kao što pišeš.
Drugačije se i izgovara glas l (slično kao Dalmatinci).
Postoje dva e - dugo i kratkko.

Najbolji su mi oni čefurji koji nisu dobro naučili slovenski ali su zato pomalo zaboravli svoj maternji jezik, pa onda ispadne kupus

Ne bih mu baš kao početniku preporučio štiva pisana u slangu, narječju i sl.
Kao početnik nek čita klasiku.

Preporučio bih mu npr Borisa Pahora, ako ga imalo zanima povijest.
Ili neke druge klasike o povijesti i slovenskom društvu, ali ne toliko suvremenu literaturu. Bar ne još.

Poezija se ionako teško čita na bilo kojem jeziku, uključujući i maternji.

Kako i zašto se promijenila gramatika slovenskog u zadnjih sto godina?
Govorim naravno o standardnom jeziku.
Je li bila neka reforma?

Čefurjima zauvijek ostaje naglasak. Nekad čak i drugoj generaciji, ovisi o tome gdje žive.

Slovenska klasika su avtori, koji već dugo nisu među živima, pa sam mu zbog toga predložila noviju literaturu sa lakšim temama. Pahora nisam čitala pa ne znam da li je primjeren za početnika.

Vjerovatno je uzrok to, što je prije 100 godina Slovenija bila dio Austrougarske, ljudi nisu smjeli pričati slovenski, nego samo njemački. Slovenci nisu bili obrazovani i poznavali su samo svoj dialekt. Tad su znali roditelje "onikati" - kad su jim se obračali, nisu rekli ti ili vi već oni. A takve su stvari za nekoga, koji ne zna jezik, zbunjujuće.
Kad je nastala Jugoslavija, vjerovatno je u slovenski jezik ušlo puno riječi iz srpskohrvatskog i ljudi su bili sve obrazovaniji i poznavali su knjižni jezik pa su polako stare riječi ispale iz jezika.

Sad iz glave ne znam ni jednog pisca, čija literatura nema ni malo dialekta ili slenga, ali je sigurno lakše čitati sadašnji sleng, koji temelji na hrvatskim, engleskim ili njemačkim riječima, nego tadašnji dialekt.

[The Great Duck]

Inače, imam već iskustva s drugim slavenskim jezicima (ruski i poljski), pa smatram da mi to donekle olakšava stvar. Sad ne znam kako vi (Ivancka i Sunshine) stojite s drugim slavenskim jezicima, ali znam npr. da u hrvatskom postoje arhaizmi i dijalektalizmi koji su uobičajene i normalne riječi u ruskom ili poljskom, ili pak obrnuto (recimo u poljskom i hrvatskom uobičajeni konj i oči su Rusima arhaične riječi, dok je stara hrvatska riječ za slovo ves, koja je danas ostala u nazivu zagrebačke Nove Vesi, prisutna u zapadnoslavenskim jezicima, konkretno u poljskom u obliku wieś). Ima li takvih stvari i u slovenskom?

Pogledao sam baš za pisce koje ste naveli, i vidim da dosta toga ima u knjižnici na Filozofskom - nažalost, od Vojnovića Čefurje imaju samo u prijevodu (ali zato u originalu imaju neke druge njegove knjige).

Čitao tko od vas možda Barolov Alamut? To mi je recimo knjiga koja mi se čini zanimljiva...

[sunshinestar]

Na slovensom je vas.

Znao sam poljski na razini A2, koja se istopila.
Razumijem poljski, ruski i ukrjainski. I naravno slovački.
Češki već malo teže.

Ali da, naći ćeš u slovenskom riječi koje postoje u nekim drugim slavenskim jezicima, a ne u hrvatskom, i naravno, možda i više obratno.

Nije problem u tome što neće razumijeti riječi u slangu ili dijalektu, posebice ne ako je riječ o ljubljanskom slangu, nego ako uči slovenski jezik, da ne bi nešto iz slanga naučio, nešto što ne postoji u standardnom.

Npr flat (tj flet) za stan naravno da će razumijeti. Ali ta riječ ne postoji u slovenskom, nego je stanovanje.

Zato bih mu predložio neke pisce klasičnih temi npr povijesnih, ne modernih koji pišu u slangu ili dijalektu, niti neke stare koji su pisali u predstandardnom razdoblju.

Probaj neku publicistiku.
Ne znam koje si struke.
Pronađi nešt zanimljivo iz svoje struke ili hobija o slovenskom.
Pa makar i na netu.

[Ivancka]

Ima takvih riječi recimo na češkom su vrata dveře, a na slovenskom je to starinska riječ isto za vrata. Takve sam riječi mislila kad sam rekla da ne bi preporučila stare knjige.

Alamut je vrlo težak, 1000 likova i teško je sve pohvatat, a opet je pisano kao starije knjige sa težim riječima i neobičnim rečenicama. Ovdje možeš pročitati jedan dio: http://www.ric.si/mma/M031-103-1-4/2016091311172330/

[The Great Duck]

Ivancka kaže:

Ima takvih riječi recimo na češkom su vrata dveře, a na slovenskom je to starinska riječ isto za vrata. Takve sam riječi mislila kad sam rekla da ne bi preporučila stare knjige.

Alamut je vrlo težak, 1000 likova i teško je sve pohvatat, a opet je pisano kao starije knjige sa težim riječima i neobičnim rečenicama. Ovdje možeš pročitati jedan dio: http://www.ric.si/mma/M031-103-1-4/2016091311172330/

No, ista stvar s dverima kao i u hrvatskom.

[Ivancka]

The Great Duck kaže:

No, ista stvar s dverima kao i u hrvatskom.

Nisam dobro napisala, na slovenskom je duri.

[Maloumni]

Ja bih htio da slovenski dobije status "redovnoga" stranog jezika u hrvatskim školama i da se može pisati matura iz tog jezika. Slovenski je najlakši strani jezik za dobar dio Hrvata i to bi bilo dobra prilika za neku (lijenu?) hrvatsku djecu.

[sunshinestar]

Slovenski i makedonski ( ibugarski)
Otprilike jednako udaljeni.
To vrijedi naravno za nekog štpkavca koji u životu nema veze ni sa slovenskim ni sa hravtskim kajkavskiskim i čakavskim dijalektima.

Na poljskom su vrata drzwi, a .

NA svim slavenskim jezicima village se vrti oko dva izraza ; selo i vas, odnosno varijante.

Na poljskom je wioska (varijacija vasi), na bjelorskom вёска, na bugarskom село, češkom vesnice, makedonski isto kao i bugarski i hrvatski, na ruskom jest деревня, ali je zato Ца́рское Село́, a to to znači nemaoraš imat pojma ruski, dovoljno je znanje hrvatskog jer se ista stvar gotovo identično kaže.

AKo ćemo još šire gledati, engleski village, ili francuski Ville (što znači grad/town/city(pišem na engleskom jer grad znači različito na hrvatskom i slovenskom) jasno ukazuje na zajedničko indoeuropsko porijeklo riječi). No, kod riječi zajedničkog idno eiropskog porijekla ipak zajendički korijen i nije toliko očit.

Imamo i promjer slovačkog dgje se za selo može reći i kolonia.
Etimološki je jasno zašto za selo kažu kolonija, budući da je svako selo i bzapočelo biti selo kao nekakva kolonija, nekakva šuma ili livada gdje se grupa ljudi naselila.
No, kako se jezici, odnosno varijante nekad neovisno mijenjajujedna od drugog, nekad u jednom jeziku neka riječ širi značenje, u drugogom jeziku ne. Tako očito riječ kolonia je dobila šire značenje u slovačkom, nego recimo u hrvatskom i slovenskom, pa je to djelomični fale friend.
Dakle, sve što je u hrvatskom i slovenskom kolonija, jest kolonia u slovačkom, ali neke stvari su kolonia u slovačkom, a nisu u hrvatskom i slovenskom.

Imamo i recimo različtite nazive za city/town u hrvatskom i slovenskom mesto i grad.
Grad postoji u slovenskom, ali nema isto značenje.

Na češkom, slovačkom, slovenskom, ukrajinskom je town/city mesto (ili misto na ukrajinskom), dok je na hrvatskom, makedonskom, bugarskom i ruskom grad.

Naravno, etimologija je jasna. Mesto označava lokaciju, dok su slovenskom se ista riječ koristi i za urbano naselje, u hrvatskom ne, urbano naselje ima specifičan naziv grad.

Nekada u dvanma vremena town/city je bilo dvorac i okolica eventualno, kad su se naselja širila, na hrvatskom je sve topostao grad, dok je grad na slovenskom zadržao značenje samo dvorca.

Naravno, spominjem samo standardne jezike, na razini dijalekata unutar samog jezika imaš ovakvog košmara možda još i više

[st.kilda]

SKD u Puli organizira tecaj ucenja slovenskog jezika pa me zanima ima li tko kakvog iskustva ucenja na taj nacin i kako je bilo?

[Angelan]

Zdravo svima, imali neko mozda raspolozan da preleti preko jednog kratkog teksta koji sam prevela sa engleskog na slovenacki?? Oko 100 rijeci, samo da budem sigurna da nije kao kad stranci uzmu gugl prevodilac paispadne uzas

[Uroshito]

Angelan kaže:

Zdravo svima, imali neko mozda raspolozan da preleti preko jednog kratkog teksta koji sam prevela sa engleskog na slovenacki?? Oko 100 rijeci, samo da budem sigurna da nije kao kad stranci uzmu gugl prevodilac paispadne uzas

Lahko pogledam, nisem pa slavist.

[lutnik]

mozes slat i meni ako hoces....

[Maloumni]

Ja sam čitao da je opstanak dvojine u slovenskom jeziku tek do modernog doba za razliku od ostalih indoeuropskih jezika bio više ili manje bitan argument za slovenski nacionalni identitet i stvaranje posebnog standardnog slovenskog jezika u vrijeme nacionalnog romantizma (19. st.). Vidite li vi govornici slovenskog jeika (izvorni ili neizvorni) nešto romantično ili drugo posebno u dvojini i ima li ona šanse dugoročno preživjeti? Naravno činjenica da je dvojina dio slovenskog standarda dosta povećava njezine šanse na sačuvanje jer je standard "najjača" jezična varijanta, ali mislim da će dvojina ranije ili kasnije otpasti preko prirodne jezične evolucije kao u ostalim indoeuropskim jezicima ako Slovenci ne vide dovojno razloga da bi ona ostala u jeziku. Slažete li se sa mnom?

[Uroshito]

Kako znamo u kojom smjeru ce evolucija ici? Ako gledas tako, dvojina bi vec mogla odpast ali jos "zivi".
Istina je, da u nekim narecjima dvojina skoro ne postoji (primorski) ali to ne znaci da ce odpast kroz evoluciju. Za 500 godina mozda nece bit vise nijednog govornika slovenskog pa ce tako umreti celi jezik, ne samo dvojina.
Ova teorija mi zvuci totalni nesmisel.