Zbor stanara - Hećimovićeva 1-15

[alfirevic]

ratesic kaže:

Pozdrav i pohvale svima koji ste se uključili u raspravu, a posebno susjedu Alfireviću na ovoj inicijativi.

Hvala na uključivanju u temu i pregledu koraka!

ratesic kaže:

Uskoro ćemo prema anketnim upitnicima saznati jesu li vlasnici stanova za energetku obnovu ili ne, što je preduvjet za daljnje aktivnosti. Do tada možemo razmjenjivati saznanja i informacije vezano za to.

Meni se ta anketa čini besmislena: u načelu malo tko ima nešto protiv energetski bolje zgrade, ali nitko to ne bi radio "koliko koštalo da koštalo" ni na bilo koji način, tako da ne znam što će se moći zaključiti iz rezultata.

ratesic kaže:

Nije sigurno da će uvjeti i kod sljedećeg poziva biti isti, ali sigurno nećemo pogriješiti ako se držimo ovih

Za pripremu sasvim dobro, slažem se. Ako bude kakvih promjena, nije za očekivati da će biti radikalne.

ratesic kaže:

Prema pravilniku naša zgrada bi spadala pod "energetski pregledi zgrada sa složenim tehničkim sustavom u dijelu koji se odnosi na građevinski dio zgrade, elektrotehnički i strojarski dio tehničkog sustava te sustave automatskog reguliranja i upravljanja" - ovlaštenje CAGES, ali čekam potvrdu kolege koji radi u Fondu.

Super, javi kad se javi.

ratesic kaže:

GSKG ima obrasce kojima ih možemo ovlastiti da provedu postupak certificiranja zgrade ili da mi navedemo najmanje tri tvrtke koje su za to ovlaštene. Ukoliko bi to bilo u formi javnog poziva po meni bi bilo OK da GSKG provede proceduru, ali ukoliko bi se upućivalo na adrese određenih tvrtki, to bismo trebali sami odrediti i proslijediti u GSKG na provedbu

U potpunosti se slažem. Doduše, ne znam kako se objavljuje javni poziv pa da ga ovlaštene tvrtke zaista i vide pa da javni poziv ne ispadne lošiji od pozivnog natječaja.

ratesic kaže:

Prema preporučenom cjeniku Hrvatske udruge energetskih certifikatora HUEC, za našu zgradu (složena) od preko 20.000 građevinske bruto površine grijanog dijela zgrade, to bi iznosilo 75.000 kuna uz odstupanje +- 25% cijene, ovisno o složenosti zgrade. To je dakle preporučena cijena, ali ukoliko provedemo postupak u formi javnog poziva mislim da bi ta cijena mogla biti znatno niža.

75 tisuća je otprilike dvostruko više od onog što se spominjalo na prošlom sastanku stanara, ali dobro, treba vidjeti. Čini mi se da i dalje ima smisla napraviti preliminarnu analizu na dijelu zgrade, kako je predložila eVioleta pa ako rezultati budu obećavajući, da se naruči dodatna analiza za ostatak zgrade. Nije toliko velika komplikacija, a ipak se radi o desecima tisuća kuna.

ratesic kaže:

Kroz projekt bi se definirala izvedba fasade, zamjena stolarije i rasvjeta zajedničkih prostorija. Za razmisliti je i postavljanje solarnih kolektora u kombinaciji s rekonstrukcijom toplinske stanice (dogovor s HEP Toplinarstvom) ili fotonaponskih panela.

Postoji li potreba za rekonstrukcijom toplinske stanice? Što se tiče FN panela, u slučaju da dobijemo subvenciju za obnovu na sljedećem natječaju, bilo bi zanimljivo kad bismo u sklopu ugovora mogli odgoditi nabavku panela na godinu-dvije dana, jednostavno zato što im cijene stalno padaju pa bismo mogli nabaviti 20-30% više za iste novce. Sigurno postoji rok za provedbu svih zahvata pa bismo trebali gledati da taj pogon na krovu bude izveden prema kraju tog roka, ako se odlučimo na to ulaganje.

ratesic kaže:

Ako sam dobro razumio g. Knezovića, procjena vrijednosti radova na energetskoj obnovi bi iznosili oko 20 mil. kuna, ali ne znam što je u toj cijeni, pa ću provjeriti.

Nisam građevinar, ali to mi se čini kao astronomski iznos. Nabacio sam par brojeva i pretpostavki (dužina zgrade 150m, visina 33 m, širina 15m, visina prozora 1.5m, pokrivenost fasade prozorima 80%, cijena stolarije 800 kn/m2, cijena izolacije fasade po m2 100 kn) pa ne dođem ni do milijuna kuna. Tu nema troškova krova, projekta, izvedbe radova i sigurno hrpe drugih stvari: ne bih se jako čudio da dosegnemo 4-5 milijuna kuna, ali 20 milijuna?! Može li me netko prosvijetliti, navesti glavne elemente troška?

Idem popričati s prijateljem arhitektom koji na prvu kaže da ga ne bi čudilo da je preko 15 milijuna kuna (jer nisam računa krov, ruke, skelu, prejeftini prozori, razno...)

ratesic kaže:

Ako znamo da je ukupno 21.433,94 m2 grijanoga prostora, to znači da bi nas obnova koštala nešto manje od 940 kuna/m2. Uz sufinaciranje od 60%, to bi bilo oko 380 kuna/m2 za svakoga.

Dakle, meni je neshvatljivo da bi ta obnova koštala (bez subvencije) npr. 50 tisuća kuna za stan od 50 m2. Na što???

ratesic kaže:

Sljedeći poziv MGIPU-a će biti krajem godine ili početkom iduće, dakle imamo dovoljno vremena za kvalitetnu pripremu, naravno ako se u anketi odlučimo za energetsku obnovu.

Je li to sigurno? Prijateljica koja radi u Fondu je spominjala kraj 2018., uz opasku da nema jamstva da će uopće biti raspisan, ako se ne varam.

[alfirevic]

(Mala opća napomena za zlo ne trebalo: molim da se nitko ne uvrijedi zbog obraćanja s "ti" umjesto "vi" jer je to u komunikaciji putem Interneta uobičajeno, a ne izraz nedostatka poštovanja.)

eVioletta kaže:

Po mom sudu bolje nikakav [balkon] nego neupotrebljiv, ali i to podliježe promjeni odnosno dopuni građevinske dozvole jer bi se povećala stambena površina.

Slažem se, samo bih ja radije iskoristio priliku tih radova, skele itd. pa ako postoji ikakva šansa da se dobiju upotrebljivi balkoni, iskoristio je.

eVioletta kaže:

Opet vaš prijedlog da uvučete zid na štetu stambene površine treba provesti kroz papire jer neke režijske troškove plaćamo temeljem kvadrature, Mislim da i za to treba dozvola mada bi se mogli provući i bez nje ali nisam sigurna da bi mogli smanjiti deklariranu površinu sa stvarnom bez dokumentacije i odobrenja.

Sve točno.

eVioletta kaže:

Gde je danas kemijska čistiona bio je prolaz, zatim gdje je mali Konzum i pumpna stanica te onaj tunelčić bio je prolaz, zatim gdje je videoteka, pumpna stanica i onaj tunelčić bio je prolaz, zatim gdje je na kraju zgrade bio frizerski salon "Tin" bio je prolaz. Od lokala zgrada ubire najamninu. Ne znam da li su baš svi u vlasništvu zgrade. I vešeraje u suterenu zgrada iznajmljuje i ubire najamninu. A pumpne stanice koje vi nazivate inprovizacijom trebaju radi uzgona vode da bi stanari na višim katovima imali vodu dovoljnog pritiska cijelu godinu, Mislim da ništa nije napravljeno bez dopuštenja i da tu ne možemo napraviti ništa. To sam napisala da se zna zašto nam se događa veliki gubitak topline radi ovakvih prozora i da nisu baš sasvim krivi prozori. A da su loši, loši su od samog useljenja

U redu, dobro je znati, čak i ako se ne može ništa poduzeti.

eVioletta kaže:

Ja se ispričavam, nisam baš vješta pisanju na forumu ovo mi je prvi put. Ja sam ipak bakutaner od 60 i ihihihi godina, no ja sam zadovoljna a vi nemojte zamjeriti. Lijep pozdrav.

eVioletta, ovo je super sadržaj: lako ćemo za formu.

[alfirevic]

alfirevic kaže:

Nisam građevinar, ali to mi se čini kao astronomski iznos. Nabacio sam par brojeva i pretpostavki (dužina zgrade 150m, visina 33 m, širina 15m, visina prozora 1.5m, pokrivenost fasade prozorima 80%, cijena stolarije 800 kn/m2, cijena izolacije fasade po m2 100 kn) pa ne dođem ni do milijuna kuna. Tu nema troškova krova, projekta, izvedbe radova i sigurno hrpe drugih stvari: ne bih se jako čudio da dosegnemo 4-5 milijuna kuna, ali 20 milijuna?! Može li me netko prosvijetliti, navesti glavne elemente troška?

Idem popričati s prijateljem arhitektom koji na prvu kaže da ga ne bi čudilo da je preko 15 milijuna kuna (jer nisam računa krov, ruke, skelu, prejeftini prozori, razno...)

Kaže da je nedavno računao za zgradu na Knežiji (T. Ujevića 5-13) koja je nešto manja od pola naše (13000 m2) i došao do 7.5 milijuna kuna (uključeno: novi ravni krov, obloga fasade i špalete, stolarija, skela, skidanje i vraćanje klima, vanjsko bojanje i sl.), s tim da cijena ne raste baš proporcionalno veličini. Nabacivali smo neke brojeve i zaključio je da bi bilo oko 15 milijuna, a uz neko pregovaranje bismo stali u 13 milijuna kuna, koliko je dozvoljeno natječajem.

[ratesic]

alfirevic kaže:

Hvala na uključivanju u temu i pregledu koraka!

Molim

alfirevic kaže:

Meni se ta anketa čini besmislena: u načelu malo tko ima nešto protiv energetski bolje zgrade, ali nitko to ne bi radio "koliko koštalo da koštalo" ni na bilo koji način, tako da ne znam što će se moći zaključiti iz rezultata.

To je bio zaključak sa sastanka u "buhari", pa nije zgorega osjetiti bilo stanara. Već par godina nema pisanih obavijesti i informacija, niti popisa stanara s brojem članova obitelji. Pa i razdjelnike smo ugradili na horuk, bez da smo prethodno predali zahtjev za povrat 40% sredstavaili oko 360.000,00 kuna. Navodno je rok za prijavu istekao 30.06.2015.

alfirevic kaže:

Za pripremu sasvim dobro, slažem se. Ako bude kakvih promjena, nije za očekivati da će biti radikalne.

Upravo tako!

alfirevic kaže:

Super, javi kad se javi.

Poslao sam upit e-poštom i čim dobijem odgovor stiže info.

alfirevic kaže:

U potpunosti se slažem. Doduše, ne znam kako se objavljuje javni poziv pa da ga ovlaštene tvrtke zaista i vide pa da javni poziv ne ispadne lošiji od pozivnog natječaja.

Javni poziv može ići preko GSKG, a koliko mi je poznato ima portala koji prenose sve takve pozive i obavještavaju svoje korisnike (zainteresirane tvrtke) e-poštom o tim pozivima. Mislim da je to bolji način od prikupljanja ponuda od 3 ili više tvrtki.

alfirevic kaže:

75 tisuća je otprilike dvostruko više od onog što se spominjalo na prošlom sastanku stanara, ali dobro, treba vidjeti. Čini mi se da i dalje ima smisla napraviti preliminarnu analizu na dijelu zgrade, kako je predložila eVioleta pa ako rezultati budu obećavajući, da se naruči dodatna analiza za ostatak zgrade. Nije toliko velika komplikacija, a ipak se radi o desecima tisuća kuna.

To je preporučena cijena iz 2014. g., ali danas mislim da se to može izraditi za puno niži iznos, da ne kažem u pol cijene. Može i varijanta za jedan blok, pa ostatak ako se pokaže da ima smisla.

alfirevic kaže:

Postoji li potreba za rekonstrukcijom toplinske stanice? Što se tiče FN panela, u slučaju da dobijemo subvenciju za obnovu na sljedećem natječaju, bilo bi zanimljivo kad bismo u sklopu ugovora mogli odgoditi nabavku panela na godinu-dvije dana, jednostavno zato što im cijene stalno padaju pa bismo mogli nabaviti 20-30% više za iste novce. Sigurno postoji rok za provedbu svih zahvata pa bismo trebali gledati da taj pogon na krovu bude izveden prema kraju tog roka, ako se odlučimo na to ulaganje.

Pod rekonstrukcijom TS sam mislio da se ugradnjom solarnih kolektora smanji utrošak energije za grijanje vode, a to zahtijeva rekonstrukciju u TS tipa zamjena ili rekonstrukcija izmjenjivača topline. Energija za grijanje tople vode je oko 92,5 MWh ili 15-30% ukupno isporučene energije. U mjesecima bez grijanja račun za tročlanu obitelj iznosi oko 170 kuna, a toliki je udio za cijelu godinu. Ukoliko bi stupanj pokrivanja solarnog sustava bio u prosjeku 50% iznos računa bi prepolovio. Za zgradu od 750 stanara ušteda bi na mjesečnoj bazi bila 21.500,00 kuna, godišnje 255.000,00 kuna. Naravno sve u dogovru s HEP Toplinarstvom i ovisno o tehničkim mogućnostima Za razmisliti.
Fotonaponski paneli su druga priča, obnovljivi izvori, priključak na HEP, ugovor o isporuci... isto za razmisliti.

alfirevic kaže:

Nisam građevinar, ali to mi se čini kao astronomski iznos. Nabacio sam par brojeva i pretpostavki (dužina zgrade 150m, visina 33 m, širina 15m, visina prozora 1.5m, pokrivenost fasade prozorima 80%, cijena stolarije 800 kn/m2, cijena izolacije fasade po m2 100 kn) pa ne dođem ni do milijuna kuna. Tu nema troškova krova, projekta, izvedbe radova i sigurno hrpe drugih stvari: ne bih se jako čudio da dosegnemo 4-5 milijuna kuna, ali 20 milijuna?! Može li me netko prosvijetliti, navesti glavne elemente troška?

Nisam niti ja, ali ako usporedimo s neboderom u Vincenta od Kastva lako dođemo do cifre od 20 mil. Kad bi bilo sufinancirano s 60% osobno bih prihvatio.

alfirevic kaže:

Idem popričati s prijateljem arhitektom koji na prvu kaže da ga ne bi čudilo da je preko 15 milijuna kuna (jer nisam računa krov, ruke, skelu, prejeftini prozori, razno...)

Budeš se iznenadio, neugodno naravno. I to sa termoizolacijom od stiropora, E goriva klasa, kao onaj u Studentskom domu.
Evo informacije sa jedne stranice: "Kamena vuna je za oko 25 % skuplje rješenje od stiropora, iako ima mnogo prednosti. Ne gori i paronepropusna je, što omogućuje disanje fasadnog sloja. Osim toga, ima jednaka izolacijska svojstva kao stiropor, koji je odličan zvučni izolator. Zato ne uliježe i ima veliku statičnu tvrdoću. Postoje izvedbe horizontalnim i pravokutnim vlaknima, ovisno o vašoj fasadi.
Cijene fasade s pločama od mineralne vune kreću se oko 45 EUR/m2 za 12 cm debljine, za debljinu od 15 cm odvojit ćete 50 EUR/m2. Najdeblja fasada, od 20 cm mineralne vune, ima cijenu oko 57 EUR/m2."

alfirevic kaže:

Dakle, meni je neshvatljivo da bi ta obnova koštala (bez subvencije) npr. 50 tisuća kuna za stan od 50 m2. Na što???

Ako bi bilo 60% sufinanciranje platili bismo oko 50 eura/m2, što mislim da bi bilo prihvatljivo, jer bi cijena stana tako obnovljene zgrade porasla za najmanje toliko po m2. Tu su još uštede na grijanju koje sigurno ne bi bile zanemarive.

alfirevic kaže:

Je li to sigurno? Prijateljica koja radi u Fondu je spominjala kraj 2018., uz opasku da nema jamstva da će uopće biti raspisan, ako se ne varam.

Moguće je da sam krivo čuo na sastanku.

[mlinka 2]

eVioletta kaže:

E da, evo me natrag brže nego sam mislila.

Usporedba nas i neboderčića preko puta Račkog je bez veze. To je bila konzerva i njima nije bilo dileme da li ispunjavaju uvjete za subvencije, kao ni ove male zgrade preko puta boračke.

Ovdje u objavama pročitala sam tvrdnju da su citiram "balkoni su socijalistička tvorevina kako nekome ko ima dati više". Postavljam pitanje, da li se sad zgrade grade bez balkona? Tu soc. tvorbu otkupljujem jednako kao i stan. Majko mila... svašta.

Da li tko od vas zna do kud je došlo etažiranje ?

Hvala, LP

pod pojmom soc tvorevina mislio sam na to da je projektant predvirio velikim stanovima sva balkona a malim niti jedan te mislim da su balkoni tj logoie potrebni svima. zanima me kako će se riješiti problem mrtvih kuteva senzora pokreta koji će paliti i gasiti led rasvjetu nakon prolaska posjetitelja naime tko će paliti svjetko kada se budete penjali stepenicama kada napustite zonu 2. svjetla.One koji nisu sigurni koliko je salonit štetan donesem vam pola takve ploče sa svoje vikendice pa da vidite što joj je sunce napravilo nakon 35 godina (srećom nešto je zaštitila mahovina koja se napravila zbog blagog nagiba krova!:

[mlinka 2]

ratesic kaže:

Molim


To je bio zaključak sa sastanka u "buhari", pa nije zgorega osjetiti bilo stanara. Već par godina nema pisanih obavijesti i informacija, niti popisa stanara s brojem članova obitelji. Pa i razdjelnike smo ugradili na horuk, bez da smo prethodno predali zahtjev za povrat 40% sredstavaili oko 360.000,00 kuna. Navodno je rok za prijavu istekao 30.06.2015.


Upravo tako!

Poslao sam upit e-poštom i čim dobijem odgovor stiže info.

Javni poziv može ići preko GSKG, a koliko mi je poznato ima portala koji prenose sve takve pozive i obavještavaju svoje korisnike (zainteresirane tvrtke) e-poštom o tim pozivima. Mislim da je to bolji način od prikupljanja ponuda od 3 ili više tvrtki.

To je preporučena cijena iz 2014. g., ali danas mislim da se to može izraditi za puno niži iznos, da ne kažem u pol cijene. Može i varijanta za jedan blok, pa ostatak ako se pokaže da ima smisla.

Pod rekonstrukcijom TS sam mislio da se ugradnjom solarnih kolektora smanji utrošak energije za grijanje vode, a to zahtijeva rekonstrukciju u TS tipa zamjena ili rekonstrukcija izmjenjivača topline. Energija za grijanje tople vode je oko 92,5 MWh ili 15-30% ukupno isporučene energije. U mjesecima bez grijanja račun za tročlanu obitelj iznosi oko 170 kuna, a toliki je udio za cijelu godinu. Ukoliko bi stupanj pokrivanja solarnog sustava bio u prosjeku 50% iznos računa bi prepolovio. Za zgradu od 750 stanara ušteda bi na mjesečnoj bazi bila 21.500,00 kuna, godišnje 255.000,00 kuna. Naravno sve u dogovru s HEP Toplinarstvom i ovisno o tehničkim mogućnostima Za razmisliti.
Fotonaponski paneli su druga priča, obnovljivi izvori, priključak na HEP, ugovor o isporuci... isto za razmisliti.


Nisam niti ja, ali ako usporedimo s neboderom u Vincenta od Kastva lako dođemo do cifre od 20 mil. Kad bi bilo sufinancirano s 60% osobno bih prihvatio.

Budeš se iznenadio, neugodno naravno. I to sa termoizolacijom od stiropora, E goriva klasa, kao onaj u Studentskom domu.
Evo informacije sa jedne stranice: "Kamena vuna je za oko 25 % skuplje rješenje od stiropora, iako ima mnogo prednosti. Ne gori i paronepropusna je, što omogućuje disanje fasadnog sloja. Osim toga, ima jednaka izolacijska svojstva kao stiropor, koji je odličan zvučni izolator. Zato ne uliježe i ima veliku statičnu tvrdoću. Postoje izvedbe horizontalnim i pravokutnim vlaknima, ovisno o vašoj fasadi.
Cijene fasade s pločama od mineralne vune kreću se oko 45 EUR/m2 za 12 cm debljine, za debljinu od 15 cm odvojit ćete 50 EUR/m2. Najdeblja fasada, od 20 cm mineralne vune, ima cijenu oko 57 EUR/m2."

Ako bi bilo 60% sufinanciranje platili bismo oko 50 eura/m2, što mislim da bi bilo prihvatljivo, jer bi cijena stana tako obnovljene zgrade porasla za najmanje toliko po m2. Tu su još uštede na grijanju koje sigurno ne bi bile zanemarive.

Moguće je da sam krivo čuo na sastanku.

negdje sam vidio sendvič panele( unutarnja starna pvc u sredini pur pjena šupljikava i vanjski sloj hladno vučeni aluminijski lim u ral bojama.Navodno da je takav panel od 6 cm debljine dovoljna zvučna i toplinska izolacija i dosta se koristi u vanjskom oblaganju privrednih objekata u skandinaviji) .zanimljivo je i to da je nekad proizvođač pavlušin iz jastebarskog radio takve zidne obloge po jeri i dezenu pa je bilo moguće naručiri imitaciju fasadne cigle u željenoj boji.Ja sam ga kontaktirao za sendvič krovne panele za nadstrešnicu za auto prije nekoliko godina.Elementi su super lagani i šrafe se na postojeću fasadu ili zid a ako se oštete mjenjaju se modularno panel po panel.

[mlinka 2]

mlinka 2 kaže:

negdje sam vidio sendvič panele( unutarnja starna pvc u sredini pur pjena šupljikava i vanjski sloj hladno vučeni aluminijski lim u ral bojama.Navodno da je takav panel od 6 cm debljine dovoljna zvučna i toplinska izolacija i dosta se koristi u vanjskom oblaganju privrednih objekata u skandinaviji) .zanimljivo je i to da je nekad proizvođač pavlušin iz jastebarskog radio takve zidne obloge po jeri i dezenu pa je bilo moguće naručiri imitaciju fasadne cigle u željenoj boji.Ja sam ga kontaktirao za sendvič krovne panele za nadstrešnicu za auto prije nekoliko godina.Elementi su super lagani i šrafe se na postojeću fasadu ili zid a ako se oštete mjenjaju se modularno panel po panel.

I da dodam od sličnih panela sa vanjskim čeličnim limom 3 mm i debljinom panela 20 cm rade se brodski frigo kontejneri (hladnjače) koji čuvaju temperaturu -25 c)

[ratesic]

alfirevic kaže:

Kaže da je nedavno računao za zgradu na Knežiji (T. Ujevića 5-13) koja je nešto manja od pola naše (13000 m2) i došao do 7.5 milijuna kuna (uključeno: novi ravni krov, obloga fasade i špalete, stolarija, skela, skidanje i vraćanje klima, vanjsko bojanje i sl.), s tim da cijena ne raste baš proporcionalno veličini. Nabacivali smo neke brojeve i zaključio je da bi bilo oko 15 milijuna, a uz neko pregovaranje bismo stali u 13 milijuna kuna, koliko je dozvoljeno natječajem.

To bi bilo više nego dobro uz napomenu da je kod zadnjeg poziva stopa sufinanciranja za "Provedbu mjera energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije i horizontalne mjere" iznosila 60%, odnosno "maksimalni iznos bespovratnih sredstava iznosio 600 kn/m2 GBP-a, a maksimalno 12.600.000,00 kuna". Posebno se sufinanciraju ostale aktivnosti kao što je projektiranje, certificiranje i sl.
To znači da vrijednost radova na našoj zgradi može iznositi 21 mil. kuna, a da bespovratno možemo dobiti do 12,6 mil. kuna (60%). Zgrada inače ima nešto više od 21.400 m2 grijanoga prostora, GBP još i više i po tom kriteriju bismo uz 600 kn/m2 GBP imali preko 12,6 mil kuna bespovratno, ali pošto je limit 12,6 mil. to bi nam ujedno bio maksimum.

[ratesic]

mlinka 2 kaže:

negdje sam vidio sendvič panele( unutarnja starna pvc u sredini pur pjena šupljikava i vanjski sloj hladno vučeni aluminijski lim u ral bojama.Navodno da je takav panel od 6 cm debljine dovoljna zvučna i toplinska izolacija i dosta se koristi u vanjskom oblaganju privrednih objekata u skandinaviji) .zanimljivo je i to da je nekad proizvođač pavlušin iz jastebarskog radio takve zidne obloge po jeri i dezenu pa je bilo moguće naručiri imitaciju fasadne cigle u željenoj boji.Ja sam ga kontaktirao za sendvič krovne panele za nadstrešnicu za auto prije nekoliko godina.Elementi su super lagani i šrafe se na postojeću fasadu ili zid a ako se oštete mjenjaju se modularno panel po panel.

Zanimljivo rješenje, međutim u zadnjem pozivu je jedan od uvjeta bio:

"Predmet projektnog prijedloga je energetska obnova višestambene zgrade koja će rezultirati uštedom energije za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini (kWh/god) od najmanje 50% u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje/hlađenje prije provedbe projekta (QH,nd); dokazuje se Prijavnim obrascem B – Obrazac 2. Poziva i uvidom u glavni projekt energetske obnove višestambene zgrade."

Kriterij dakle nije "bezazlen", a projektant to mora riješiti kroz Glavni projekt.
Na jednoj stranici sam pročitao da je za postizanje tih zahtjeva dovoljno primijeniti kamenu vunu debljine 12 cm (oko 45 EUR/m2), ali da se projektanti osiguraju tako da projektiraju fasadu s 15 cm (oko 45 EUR/m2). Navodno je kamena vuna skuplja od stiropora 30-40%.

Projektant projektom mora dati kvalitetno tehničko rješenje, koje će osigurati postizanje zadanih ušteda energije, te ih potkrijepiti proračunima. Kroz program kontrole i osiguranja kvalitete koji mora sadržavati pregled i specificirana svojstva svih građevnih i drugih proizvoda te predgotovljenih elemenata koji se ugrađuju, kao i opis potrebnih ispitivanja i zahtijevanih rezultata kojima se dokazuje tražena kvaliteta i ispunjavanje temeljnih zahtjeva. To između ostaloga znači da se moraju ugrađivati materijali za koje proizvođač mora imati potrebnu tehničku dokumentaciju i dokumente kojima dokazuje da su isti proizvedeni i ispitani u skladu s odgovarajućim propisima i normama. O tome tijekom građenja moraju voditi računa i izvođač i nadzorni inženjer.

U svakom slučaju treba napraviti dobar projektni zadatak za izradu projekta i kontinuirano pratiti njegovu realizaciju.

[ratesic]

ratesic, 24.03.2017. 17:56

1. Energetski pregled i izrada certifikata
Mora biti povjerena ovlaštenoj pravnoj osobi, popis je dostupan na MGIPU. Prema pravilniku naša zgrada bi spadala pod "energetski pregledi zgrada sa složenim tehničkim sustavom u dijelu koji se odnosi na građevinski dio zgrade, elektrotehnički i strojarski dio tehničkog sustava te sustave automatskog reguliranja i upravljanja" - ovlaštenje CAGES, ali čekam potvrdu kolege koji radi u Fondu.

alfirevic kaže:

Super, javi kad se javi.

Javio mi se kolega i potvrdio da smo zgrada sa složenim tehničkim sustavom, te da u pregledu moraju sudjelovati za to ovlaštene osobe građevinske, strojarske i elektrotehničke struke.
Međutim to ne znači da to mogu raditi samo pravne osobe s ovlaštenjem CAGES, jer se manje tvrtke s različitim ovlaštenjima mogu udružiti i zajednički nastupiti, ali je bitno da u tom slučaju imaju ovlaštene osobe za sve tri navedene struke.

[alfirevic]

ratesic kaže:

To je bio zaključak sa sastanka u "buhari", pa nije zgorega osjetiti bilo stanara. Već par godina nema pisanih obavijesti i informacija, niti popisa stanara s brojem članova obitelji. Pa i razdjelnike smo ugradili na horuk, bez da smo prethodno predali zahtjev za povrat 40% sredstavaili oko 360.000,00 kuna. Navodno je rok za prijavu istekao 30.06.2015.

Upravo zbog toga sam i pokrenuo ovu priču na forumu: da se konačno krenemo dogovarati, a ne potpisivati da-ne liste za potpisivanje.

ratesic kaže:

Javni poziv može ići preko GSKG, a koliko mi je poznato ima portala koji prenose sve takve pozive i obavještavaju svoje korisnike (zainteresirane tvrtke) e-poštom o tim pozivima. Mislim da je to bolji način od prikupljanja ponuda od 3 ili više tvrtki.

Ako je tako, super: lako i učinkovito.

ratesic kaže:

Pod rekonstrukcijom TS sam mislio da se ugradnjom solarnih kolektora smanji utrošak energije za grijanje vode, a to zahtijeva rekonstrukciju u TS tipa zamjena ili rekonstrukcija izmjenjivača topline. Energija za grijanje tople vode je oko 92,5 MWh ili 15-30% ukupno isporučene energije. U mjesecima bez grijanja račun za tročlanu obitelj iznosi oko 170 kuna, a toliki je udio za cijelu godinu. Ukoliko bi stupanj pokrivanja solarnog sustava bio u prosjeku 50% iznos računa bi prepolovio. Za zgradu od 750 stanara ušteda bi na mjesečnoj bazi bila 21.500,00 kuna, godišnje 255.000,00 kuna. Naravno sve u dogovru s HEP Toplinarstvom i ovisno o tehničkim mogućnostima Za razmisliti.
Fotonaponski paneli su druga priča, obnovljivi izvori, priključak na HEP, ugovor o isporuci... isto za razmisliti.

Hm, izgleda da postoje i kombinirani naponsko-termalni paneli: Čini mi se da bi to mogla biti idealna kombinacija, ako se nekako može riješiti mogući problem smrzavanja. Bilo bi zanimljivo naći nekog tko je tako nešto instalirao u kontinentalnoj Hrvatskoj. U svakom slučaju, otvoren sam i solarnim kolektorima topline i naponskim modulima: ovisno o tome što je moguće s obzirom na instalacije vode, priključke struje itd. Jako bi pomoglo iskustvo drugih zgrada: ako tko koga zna, bilo bi dobro da pita.

ratesic kaže:

Nisam niti ja, ali ako usporedimo s neboderom u Vincenta od Kastva lako dođemo do cifre od 20 mil. Kad bi bilo sufinancirano s 60% osobno bih prihvatio.

Slažem se. Vratit će nam se ti novci višestruko kroz uštede energije, a zgrada bi se mogla malo uljepšati i dobiti na vrijednosti. Čak i bez svega toga, manje će se trošiti energenata za grijanje, manje zagađivati zrak kojeg svi udišemo itd.

ratesic kaže:

Budeš se iznenadio, neugodno naravno. I to sa termoizolacijom od stiropora, E goriva klasa, kao onaj u Studentskom domu.
Evo informacije sa jedne stranice: "Kamena vuna je za oko 25 % skuplje rješenje od stiropora, iako ima mnogo prednosti. Ne gori i paronepropusna je, što omogućuje disanje fasadnog sloja. Osim toga, ima jednaka izolacijska svojstva kao stiropor, koji je odličan zvučni izolator. Zato ne uliježe i ima veliku statičnu tvrdoću. Postoje izvedbe horizontalnim i pravokutnim vlaknima, ovisno o vašoj fasadi.
Cijene fasade s pločama od mineralne vune kreću se oko 45 EUR/m2 za 12 cm debljine, za debljinu od 15 cm odvojit ćete 50 EUR/m2. Najdeblja fasada, od 20 cm mineralne vune, ima cijenu oko 57 EUR/m2."

Ako bi bilo 60% sufinanciranje platili bismo oko 50 eura/m2, što mislim da bi bilo prihvatljivo, jer bi cijena stana tako obnovljene zgrade porasla za najmanje toliko po m2. Tu su još uštede na grijanju koje sigurno ne bi bile zanemarive.

To mi se čini dosta velika razlika u odnosu na stiropor, ali rad izgleda predstavlja glavni dio troška pa je manje bitno koliko košta materijal. Nisam protiv vune unaprijed, premda pričamo o barem 200% većoj cijeni izolatora. Možda pitanje za naše prijatelje arhitekte i građevinare..? Vidjet ću što moji kažu.

ratesic kaže:

Javio mi se kolega i potvrdio da smo zgrada sa složenim tehničkim sustavom, te da u pregledu moraju sudjelovati za to ovlaštene osobe građevinske, strojarske i elektrotehničke struke.
Međutim to ne znači da to mogu raditi samo pravne osobe s ovlaštenjem CAGES, jer se manje tvrtke s različitim ovlaštenjima mogu udružiti i zajednički nastupiti, ali je bitno da u tom slučaju imaju ovlaštene osobe za sve tri navedene struke.

To je sve u redu. Pretpostavljam da ćemo dokaze o tim ovlaštenjima ionako trebati podastrijeti prilikom prijave za subvenciju pa će izvođači koji ne zadovoljavaju biti automatski isključeni.

[ratesic]

Danas sam s kolegom Krezovićem i u nazočnosti g. Knezovića pregledao pristigle upitnike, a stvari stoje ovako:

- od ukupno 374 vlasnika do sada je anketu ispunilo 144, od toga jedan stanar je ispunio sve NE i nije dao nikakve podatke.

- ukupno se do sada odazvalo 38,5 % vlasnika

- 94% od anketiranih je za energetsku obnovu i izradu certifikata,
- 93% je za izradu projekta, postotak je nešto manji, jer ima stanara koji žele certifikat, a ne žele izradu projekta ili su uvjetno za izradu projekta nakon certificiranja.
- Stolariju je zamijenilo 35,00%, nije 60,00% i djelomično 5,00% anketiranih,
- Stolariju želi zamijeniti 62,00%, ne 35,00% (većina je već zamijenila) i 2,00% bi zamijenilo djelomično (ono što do sada nisu)

Ima zanimljivih prijedloga i pitanja:
- Ima nekoliko prijedloga da bude drvena stolarija (razmotriti kod projektiranja)
- Ima pitanja može li se dobiti povrat dijela sredstava za ugrađenu stolariju (svakako provjeriti)
- Ima prijedloga da se stolarija ne plaća iz pričuve (povećanjem) nego da se od izvođača traži popust i na rate (pitanje stolarije je specifično u odnosu na fasadu, jer su je neki već zamijenili, pa treba iznaći model financiranja slično predloženome)

Je li dobar odaziv ili nije, procijenite sami.

Odaziv po kućnim brojevima je sljedeći:

1 - 50,91%
3 - 34,09%
5 - 36,36%
7 - 27,27%
9 - 47,73%
11 - 40,91%
13 - 31,82%
15 - 36,36%

Dakle velika većina anketiranih je za, a istovremeno imamo veliki broj "neodlučnih".

Bilo bi dobro da se do kraja tjedna sastane "vijeće stanara", tj. predstavnici po kućnim brojevima predloženi na sastanku u "buhari", te dogovore redoslijed i dinamiku aktivnosti.

[alfirevic]

mlinka 2 kaže:

pod pojmom soc tvorevina mislio sam na to da je projektant predvidio velikim stanovima sva balkona a malim niti jedan te mislim da su balkoni tj logoie potrebni svima.

Slažem se, ali ne znam da se tu sad može puno učiniti.

mlinka 2 kaže:

zanima me kako će se riješiti problem mrtvih kuteva senzora pokreta koji će paliti i gasiti led rasvjetu nakon prolaska posjetitelja naime tko će paliti svjetko kada se budete penjali stepenicama kada napustite zonu 2. svjetla.

Pretpostavljam da se to rješava dovoljno gustom mrežom ionako prilično jeftinih senzora: kod mene na poslu to radi sasvim u redu, ni ne razmišljam o svjetlu, a nije mi još palo na pamet "da mi je sad prekidač za svjetlo!" Nismo sigurno prvi za koje to treba riješiti.

mlinka 2 kaže:

negdje sam vidio sendvič panele( unutarnja starna pvc u sredini pur pjena šupljikava i vanjski sloj hladno vučeni aluminijski lim u ral bojama.Navodno da je takav panel od 6 cm debljine dovoljna zvučna i toplinska izolacija i dosta se koristi u vanjskom oblaganju privrednih objekata u skandinaviji)

Ako će balkoni ostati u današnjim okvirima, rješenje koje oduzima svega nekoliko cm bi moglo biti zanimljivo, ali pod uvjetom da je s njim moguće ostvariti odgovarajuću uštedu energije jer je to uvjet za subvenciju, kao što je Ratešić rekao.

[alfirevic]

ratesic kaže:

Danas sam s kolegom Krezovićem i u nazočnosti g. Knezovića pregledao pristigle upitnike, a stvari stoje ovako:

- ukupno se do sada odazvalo 38,5 % vlasnika
- 94% od anketiranih je za energetsku obnovu i izradu certifikata,
- 93% je za izradu projekta, postotak je nešto manji, jer ima stanara koji žele certifikat, a ne žele izradu projekta ili su uvjetno za izradu projekta nakon certificiranja.
- Stolariju je zamijenilo 35,00%, nije 60,00% i djelomično 5,00% anketiranih,
- Stolariju želi zamijeniti 62,00%, ne 35,00% (većina je već zamijenila) i 2,00% bi zamijenilo djelomično (ono što do sada nisu)

Zanimljivi podaci, u svakom slučaju. Ne bih očekivao tako mali odziv, ali čini se jasno da postoji podrška ozbiljnom razmatranju energetske obnove. S tim na umu, bilo bi korisni prenijeti nešto od naših zaključaka, primjerice ozbiljno razmotriti certifikaciju u 2 koraka kao sredstvo smanjivanja rizika.

ratesic kaže:

Ima zanimljivih prijedloga i pitanja:
- Ima nekoliko prijedloga da bude drvena stolarija (razmotriti kod projektiranja)
- Ima pitanja može li se dobiti povrat dijela sredstava za ugrađenu stolariju (svakako provjeriti)

Ne znam kako bi to funkcioniralo, ali s obzirom da imam djelomično renovirano, zainteresiran sam. Nemam favorita za vrstu stolarije.

ratesic kaže:

Odaziv po kućnim brojevima je sljedeći:

1 - 50,91%
3 - 34,09%
5 - 36,36%
7 - 27,27%
9 - 47,73%
11 - 40,91%
13 - 31,82%
15 - 36,36%

Hm, jedinica je jedina imala obavijesti na ulaznima vratima: može li to biti razlog? Dobro, nije bitno.

ratesic kaže:

Bilo bi dobro da se do kraja tjedna sastane "vijeće stanara", tj. predstavnici po kućnim brojevima predloženi na sastanku u "buhari", te dogovore redoslijed i dinamiku aktivnosti.

To mi je novo: predloženi su konkretni predstavnici po ulazima? Negdje piše tko za koji ulaz?

[ratesic]

alfirevic kaže:

Zanimljivi podaci, u svakom slučaju. Ne bih očekivao tako mali odziv, ali čini se jasno da postoji podrška ozbiljnom razmatranju energetske obnove. S tim na umu, bilo bi korisni prenijeti nešto od naših zaključaka, primjerice ozbiljno razmotriti certifikaciju u 2 koraka kao sredstvo smanjivanja rizika.

Slažem se da je mali odaziv, ali ohrabrujući je postotak zainteresiranih. Ne znam može li se zgrada sa složenim tehničkim sustavima, kao što je naša ocjenjivati po segmentima, ali ako postoji mogućnost zašto ne. Zaboravio sam napomenuti da je "Predmet projektnog prijedloga je višestambena zgrada energetskog razreda D, E, F, G u kontinentalnoj Hrvatskoj". Pretpostavljam da smo energetski razred D, uprotivnome ne ispunjavamo uvjete za prijavu na poziv.

alfirevic kaže:

Ne znam kako bi to funkcioniralo, ali s obzirom da imam djelomično renovirano, zainteresiran sam. Nemam favorita za vrstu stolarije.

Ja bih također radije drvenu stolariju. S obzirom na količinu vjerujem da bi cijena trebala biti više nego povoljna + pogodnosti kod plaćanja bilo odjednom ili na rate, što bi svaki stanar odlučio za sebe. Iz tog razloga mislim da bi radove izmjene stolarije trebalo izdvojiti od ostalih radova energetske obnove (fasada, rasvjeta...).

alfirevic kaže:

Hm, jedinica je jedina imala obavijesti na ulaznima vratima: može li to biti razlog? Dobro, nije bitno.

Imali su i drugi ulazi obavijest na unutarnjim vratima, ali što je tu je.

alfirevic kaže:

To mi je novo: predloženi su konkretni predstavnici po ulazima? Negdje piše tko za koji ulaz?

Da, kolega Krezović je na sastanku zapisivao prijedloge po kućnim brojevima. Danas je istaknuta obavijest o predstavnicima na unutarnjim vratima svakog ulaza. Prijedlog je da se sastanak održi u subotu 1.4. (nije šala) između 10 i 11 sati u prostoriji škole stranih jezika, što se mora potvrditi u dogovoru s g. Knezovićem, koji ima ključ. G. Krezović je najavio dolazak odvjetnice, koja živi u našoj zgradi, a navodno radi na poslovima energetske obnove.

Nevezano za ovo, navodno je ista odvjetnica pokrenula pitanje, odnosno tražila od Upravitelja pojašnjenje pojedinih stavki iz Godišnjeg obračuna sredstava zgrade za prošlu godinu. No to je jedna zanimljiva tema, pitanje povećanja naknade Upravitelju i Predstavniku stanara u posljednjih par godina, temeljem čega?

Pokušat ću osigurati Međuvlasnički ugovor i Ugovor o upravljanju s GSKG. To bi svaki vlasnik trebao imati.

[papi73]

ratesic kaže:

- Ima nekoliko prijedloga da bude drvena stolarija (razmotriti kod projektiranja)
- Ima pitanja može li se dobiti povrat dijela sredstava za ugrađenu stolariju (svakako provjeriti)
- Ima prijedloga da se stolarija ne plaća iz pričuve (povećanjem) nego da se od izvođača traži popust i na rate (pitanje stolarije je specifično u odnosu na fasadu, jer su je neki već zamijenili, pa treba iznaći model financiranja slično predloženome)

Sa strane projektne kuće koja je radila neke projekte energetske obnove u ovom završenom natječaju, mogu vam sa sigurnošću reći slijedeće:

- možete vi staru drvenu stolariju zamijeniti s novom drvenom stolarijom, ali to puno više košta
- povrata novca za prije ugrađenhu stolariju nema
- stolarija ne mora ići iz pričuve, bitno je da sa obnovom krova, fasade i stolarije koja se želi izmijeniti, ostvarite 50% uštede Qhnd. Način na koji namakne zgrada sredstva je stvar vaših međuvlasničkih odnosa.

što se tiče certifikata, ako razmišljate o sredstvima fonda, onda vam ništa ne znači certifikat dijela zgrade, nije nužno isti razred certifikata dilatacije koja je na rubu zgrade i dilatacije u sredini zgrade. Ukoliko napravite certifikat za cijelu zgradu, imate (po zadnjim uvjetima Fonda) pravo na povrat 85% sredstava ukoliko idete na obnovu. Djelomičnim certifikatom, ne možete imati podatak uštede za cijelu zgradu. Slobodno provjerite na FZOEU.

[papi73]

ratesic kaže:

Ja bih također radije drvenu stolariju. S obzirom na količinu vjerujem da bi cijena trebala biti više nego povoljna + pogodnosti kod plaćanja bilo odjednom ili na rate, što bi svaki stanar odlučio za sebe. Iz tog razloga mislim da bi radove izmjene stolarije trebalo izdvojiti od ostalih radova energetske obnove (fasada, rasvjeta...).

[/I]

Ukoliko idete na sredstva Fonda, ne možete izuzeti stolariju osim u slučaju da Vam je dovoljno obnoviti fasadu i krov za uštedu 50%. Onda nema subvencije, nego plaćate punu cijenu.
I meni je draža drvena od PVC stolarije, ali svakako preporučam da se raspitate o razlici u cijeni jedne i druge, Uw=1,4 max. Razlika u cijeni se dobije u tome, što je PVC stolariju, odnosno okvire lakše rezati i raditi po izmjeri, nego drvo.

[ratesic]

papi73 kaže:

Sa strane projektne kuće koja je radila neke projekte energetske obnove u ovom završenom natječaju, mogu vam sa sigurnošću reći slijedeće:

- možete vi staru drvenu stolariju zamijeniti s novom drvenom stolarijom, ali to puno više košta
- povrata novca za prije ugrađenhu stolariju nema
- stolarija ne mora ići iz pričuve, bitno je da sa obnovom krova, fasade i stolarije koja se želi izmijeniti, ostvarite 50% uštede Qhnd. Način na koji namakne zgrada sredstva je stvar vaših međuvlasničkih odnosa.

što se tiče certifikata, ako razmišljate o sredstvima fonda, onda vam ništa ne znači certifikat dijela zgrade, nije nužno isti razred certifikata dilatacije koja je na rubu zgrade i dilatacije u sredini zgrade. Ukoliko napravite certifikat za cijelu zgradu, imate (po zadnjim uvjetima Fonda) pravo na povrat 85% sredstava ukoliko idete na obnovu. Djelomičnim certifikatom, ne možete imati podatak uštede za cijelu zgradu. Slobodno provjerite na FZOEU.

Hvala papi73 na korisnim informacijama.
Zamjena stolarije je specifična upravo iz razloga što su je neki već zamijenili i mislim da ne bi trebala ići iz pričuve. Trebalo bi izdvojiti zamjenu stolarije iz ostalih radova energetske obnove, te ugovoriti isporuku i ugradnju, te uvjete plaćanja s najpovoljnijim ponuđačem. Na taj način bi svatko mogao odlučiti želi li platiti odjednom ili na rate.

[papi73]

ratesic kaže:

Hvala papi73 na korisnim informacijama.
Zamjena stolarije je specifična upravo iz razloga što su je neki već zamijenili i mislim da ne bi trebala ići iz pričuve. Trebalo bi izdvojiti zamjenu stolarije iz ostalih radova energetske obnove, te ugovoriti isporuku i ugradnju, te uvjete plaćanja s najpovoljnijim ponuđačem. Na taj način bi svatko mogao odlučiti želi li platiti odjednom ili na rate.

To je svakako moguće. Na jednoj velikoj zgradi koju smo radili, išlo je tako da smo doslovno popisali stolariju stanara koji ju žele zamijeniti.
Izmjena te stolarije je uključena u onaj proračun gdje se računa ušteda.
I svatko od tih stanara dobiti će subvenciju 60%. Ta subvencija neće biti iz pričuve, nego je riješena drugim načinom plaćanja. Bit je međuvlasničkog ugovora da vi riješite među sobom odnose. Tražite recimo 10-15 miliona kuna za obnovu, pa vam fond vraća 60%. Vraća za sve radove koji su doprinjeli smanjenju 50% potrebne energije za grijanje. Na vama je da raspodijelite sredstva koja kao zgrada morate platiti, kreditom ili keshom.
Imali smo i jednu zgradu koja je uštedjela pola sredstava potrebnih za obnovu. Njima se ni pričuva nie digla više od kune... idu i na izmjenu stolarije u haustorima... svega ima.
forsirajte upravitelja, nek vam prikaze koje su mogucnosti... GSKG je trom, ali da se natjerati...

[ratesic]

ratesic kaže:
Hvala papi73 na korisnim informacijama.
Zamjena stolarije je specifična upravo iz razloga što su je neki već zamijenili i mislim da ne bi trebala ići iz pričuve. Trebalo bi izdvojiti zamjenu stolarije iz ostalih radova energetske obnove, te ugovoriti isporuku i ugradnju, te uvjete plaćanja s najpovoljnijim ponuđačem. Na taj način bi svatko mogao odlučiti želi li platiti odjednom ili na rate.

papi73 kaže:

To je svakako moguće. Na jednoj velikoj zgradi koju smo radili, išlo je tako da smo doslovno popisali stolariju stanara koji ju žele zamijeniti.
Izmjena te stolarije je uključena u onaj proračun gdje se računa ušteda.
I svatko od tih stanara dobiti će subvenciju 60%. Ta subvencija neće biti iz pričuve, nego je riješena drugim načinom plaćanja. Bit je međuvlasničkog ugovora da vi riješite među sobom odnose. Tražite recimo 10-15 miliona kuna za obnovu, pa vam fond vraća 60%. Vraća za sve radove koji su doprinjeli smanjenju 50% potrebne energije za grijanje. Na vama je da raspodijelite sredstva koja kao zgrada morate platiti, kreditom ili keshom.
Imali smo i jednu zgradu koja je uštedjela pola sredstava potrebnih za obnovu. Njima se ni pričuva nie digla više od kune... idu i na izmjenu stolarije u haustorima... svega ima.
forsirajte upravitelja, nek vam prikaze koje su mogucnosti... GSKG je trom, ali da se natjerati...

Upravo sam to i mislio kada sam rekao da treba radove na stolariji izdvojiti od ostalih radova energetske obnove, jer je dosta stanara već obavilo zamjenu. Fasada nije sporna svi plaćamo, vjerojatno prema kvadraturi stana ili ... vjerojatno kreditom.

Ako sam dobro shvatio iz dokumentacije od zadnje prijave između ostaloga moramo imati:
e) Odluka/e o sklapanju ugovora o energetskoj obnovi višestambene zgrade
Dakle moramo biti spremni platiti obnovu, bez obzira hoće li nam i kada biti odobreno sufinanciranje.

Jednako tako moramo priložiti:
f)Ugovor o otvaranju računa za provedbu projekta

To znači da taj račun nema veze s pričuvom, pa ćemo lakše upravljati troškovima energetske obnove za svaki stan.

Treba samo naći model raspodjele troškova i uplata za stolariju i ostale zahvate u sklopu energetske obnove, te omogućiti uplate odjednom, odnosno na obroke.