Potresi i druge prirodne pošasti u hrvatskim krajevima

[Cats]

monty-zg kaže:

Pomak se ipak spominje, našao sam jedan od radova koji daje parametre:
http://diss.rm.ingv.it/dissNet/diss/...ARCHENGINESXOK

Na tom linku autorica navodi da je slip bio 40 cm, prema Kanamorijevoj formuli. Gdje je tu 1 m evidentiran na terenu

[monty-zg]

mukotrpak kaže:

Vidio sam i neoštećene garaže bloketare sa AB stupovima i serklažama. Ako je stara crkva sorena do temelja a ostale kuće u selu nisu to nije devetka. To je samo nesreća za crkvu koja je bila loše građena. Uzmi neku novu ljestvicu, recimo EMS i pogledaj opise šteta i intenziteta. Odroni u usjecima i planini se događaju i bez potresa.
http://media.gfz-potsdam.de/gfz/sec2...l_englisch.pdf

Izmišljeni potres iz 1502. ima jedan jedini izvor, Tomašića koji ga je datirao kao 152. pa ti misli je li to 1502., 1520. ili 15II što može biti 1511 jer je dotični običavao miješati arapske i rimske znamenke.

VIII ili IX je poprilično svejedno, i jedno i drugo su JAKI potresi. To što je garaža ostala čitava, znači da ju je gazda dobro napravio, a ne da je potres slab.
Richterova i MCS skala su i danas najraširenije ljestvice, svima manje više poznate, i dalje u upotrebi i ne vidim zašto bi se koristile neke nove za ovakve razgovore. Ako bi se išlo u stručnu raspravu, onda treba prebaciti temu na znanost a ne ovdje pod povijest.
Ima jedan izvor, ima potvrdu u troškovniku (a valjda su pare dali iz nekog razloga, pa nije tad Bandić sjedio u poglavarstvu) i nitko ne tvrdi da je bio razoran. Uostalom, i sam kažeš: To je samo nesreća za crkvu koja je bila loše građena. Isto se može primjeniti i za zidine, nisu se obnavljale, možda ih je i taj potres 1502 oštetio (ali nikome to nije bilo bitno) i 1511, kad je krenula frka jer se i od manjeg potresa sve počelo raspadati, nekome je došlo do glave da bi moglo biti problema ako dođu gosti s istoka. U svakom slučaju, nema ni jednog logičnog razloga zbog kojeg bi potres u Furlaniji srušio Zagreb a sačuvao Sloveniju.

[monty-zg]

Cats kaže:

Na tom linku autorica navodi da je slip bio 40 cm, prema Kanamorijevoj formuli. Gdje je tu 1 m evidentiran na terenu

Zato jer se radi o prosječno proračunatom pomaku. Bilo je pomaka većih i manjih od prosjeka (on se tako računa, zar ne?) Ja sam vidio veći od 40cm i to puno.

[Cats]

monty-zg kaže:

Zato jer se radi o prosječno proračunatom pomaku. Bilo je pomaka većih i manjih od prosjeka (on se tako računa, zar ne?) Ja sam vidio veći od 40cm i to puno.

Ja te pitam za link za 1 m pomaka na terenu, ti meni daješ link na bazu podataka o potresnim izvorima. Super

[mukotrpak]

monty-zg kaže:

VIII ili IX je poprilično svejedno, i jedno i drugo su JAKI potresi. To što je garaža ostala čitava, znači da ju je gazda dobro napravio, a ne da je potres slab.
Richterova i MCS skala su i danas najraširenije ljestvice, svima manje više poznate, i dalje u upotrebi i ne vidim zašto bi se koristile neke nove za ovakve razgovore. Ako bi se išlo u stručnu raspravu, onda treba prebaciti temu na znanost a ne ovdje pod povijest.
Ima jedan izvor, ima potvrdu u troškovniku (a valjda su pare dali iz nekog razloga, pa nije tad Bandić sjedio u poglavarstvu) i nitko ne tvrdi da je bio razoran. Uostalom, i sam kažeš: To je samo nesreća za crkvu koja je bila loše građena. Isto se može primjeniti i za zidine, nisu se obnavljale, možda ih je i taj potres 1502 oštetio (ali nikome to nije bilo bitno) i 1511, kad je krenula frka jer se i od manjeg potresa sve počelo raspadati, nekome je došlo do glave da bi moglo biti problema ako dođu gosti s istoka. U svakom slučaju, nema ni jednog logičnog razloga zbog kojeg bi potres u Furlaniji srušio Zagreb a sačuvao Sloveniju.

O, nije svejedno. Razlika je ko bog i šeširdžija. Na osmici se ruši poneka lošije građena kuća, na devetki je kolaps masovna pojava. Na stranu to što Richterova magnituda nije ljestvica, MCS ljestvica je debelo zastarila i spominje se samo zato jer su na taj naziv novinari navikli. Radi se po MSK ili EMS, kako tko.
Potres koji sruši zvonik crkve sv. Marka mora napraviti štetu i na drugim objektima, recimo, na katedrali. A u troškovima katedra nema spomena o novom krovu a kamo li nečem većem.

[monty-zg]

mukotrpak kaže:

O, nije svejedno. Razlika je ko bog i šeširdžija. Na osmici se ruši poneka lošije građena kuća, na devetki je kolaps masovna pojava. Na stranu to što Richterova magnituda nije ljestvica, MCS ljestvica je debelo zastarila i spominje se samo zato jer su na taj naziv novinari navikli. Radi se po MSK ili EMS, kako tko.
Potres koji sruši zvonik crkve sv. Marka mora napraviti štetu i na drugim objektima, recimo, na katedrali. A u troškovima katedra nema spomena o novom krovu a kamo li nečem većem.

Na osmici (službeni naziv- VIII. MCS-RAZORAN potres) u Zagrebu gine 3000 ljudi, ruši se ili je nepovratno oštećeno 30000 objekata. Tebi je to "poneka lošije građena kuća"??

Uz to-"Potres koji sruši zvonik crkve sv. Marka mora napraviti štetu i na drugim objektima, recimo, na katedrali..." A epicentar (dakle mjesto gdje se potres odvijao) 1511.g je 200km od Zagreba, potres je bio 6,8 iliti IX. MCS Dakle, kolika je snaga bila potresa koji je taj dan udario Zagreb ako se zna da snaga udara eksponencijalno pada? Da bi srušio zvonik mora biti bar VII. MCS. Je li tako? U Ljubljani imamo oštećenje crkava i nešto kuća a ona je na samo 80km od epicentra. Gdje je 120km dalje?

Sami Slovenci pišu (zapravo sam išao pažljivo pročitati taj tekst jer mi nekaj nije bilo jasno):
Poleg letnice 1511 omenjajo še druge, najbolj pogosto pa
1502 in 1509. V različnih virih srečujemo različne datume
(6. marec, 24. marec, 26. marec, 6. april). Do tega je najverjetneje
prišlo (7) zaradi napake pri preračunavanju
iz julijanskega v gregorijanski koledar. Večina virov vseeno
navaja 26. marec kot datum najmočnejšega potresa,
kar potrjuje tudi najnovejša zgodovinska raziskava italijanskih
virov (2).

Oni ne pobijaju kako je možda i 1502. i 1509. bilo potresa. Jer možda ih je i bilo, ali nisu zapisani ili se zapisi nisu sačuvali. A to je upravo ono što cijelo vrijeme pokušavam reći (izgleda bezuspješno), moguće je da je postojalo više takvih događaja i da zapravo postoji razlog za popravak 1502.

"Tresenje (zaradi potresa) je bilo tako močno, da se je
cerkev križevnikov v Ljubljani (cerkev nemškega reda)
in mnogo drugih hiš zrušilo. V soboto (19. aprila) ob
12. uri (ponoči) je bil močan potres in se je pri tem
zemlja petkrat zazibala in potres je trajal potem dan
in noč do štirinajstega dne od 26. marca do 4. maja,
potem odmor do 15. maja. Potem je zemlja nekaj dni
mirovala, toda ponovno je na praznik sv. Zofije (15.
maja) bil potres večkrat in dalje dnevno noč in dan, le
ne tako močno. 6. junija, v petek, ob 1. uri popoldne,
je bilo znova zelo močno gibanje in potem ob 8. uri je
postala Ljubljanica opečno rdeče barve, potres je trajal
vso noč do jutra naslednjega dne, ko je bilo čutiti tri
sunke (7. junij). 24. in 25. junija so bili znova tresljaji
in sicer 24. zgodaj ob 1. uri, močan in hud in dolgo
trajal, 25. ob 9. uri zvečer pri zadnjem krajcu Lune
(…) zatem se je potres vračal še večkrat, vendar ne več
tako močan. "

Dakle, koliko je potresa i koje jačine zapravo bilo? Ne znaju ni oni.

Uz to, u istom tekstu:
Tretja teorija privzema, da sta se isti dan zgodila dva
dogodka: eden v Furlaniji in drugi v Sloveniji, in sicer
v krajšem časovnem presledku. Po mnenju avtorjev
bi se tako lažje pojasnilo veliko in kompleksno polje
potresnih učinkov. To teorijo je prvi postavil Ribarič, ko je zaradi razlike v času med nemškimi in italijanskimi
viri zmotno sklepal, da je bila časovna razlika
med potresoma nekaj več kot 5 ur.

A i sami Slovenci na kraju kažu:

Pri ugotavljanju razlage, zakaj so nek grad prezidali
ali popravljali ravno v tem obdobju, je treba biti
zelo previden, ker je možnih več razlag: mogoče je bil
res poškodovan zaradi potresa, mogoče so se lastniki
želeli bolje zavarovati pred turškimi vpadi ali pa so se
bali kmečkih upornikov. :klap:

[monty-zg]

Cats kaže:

Ja te pitam za link za 1 m pomaka na terenu, ti meni daješ link na bazu podataka o potresnim izvorima. Super

Izgleda da bi ti htjela link na tekst u kojem stoje fotografije i svi numerički podaci. Zar ne? Bojim se da će za to trebat ipak otići do RGNF ili IGI. Takve stvari ipak nisu stavljane na internet. Ja ti pokušavam pronaći makar neki podatak na netu u kojem bi se to spominjalo. No eto, ja ti velim kaj sam vidio, gdje sam to vidio.
Evo, čak ću ti i na GE dati koordinatu mjesta:
https://www.google.hr/maps/@42.80715...aZGA!2e0?hl=hr
Pogledaj povijanje slojeva normalnog (ne reversnog, mea culpa) rasjeda po zoni poprečnog sekundarca. Treća traka je napravljena tijekom sanacije cijelog usjeka. Pomak je po plohi popriličan.

[Cats]

monty-zg kaže:

Sami Slovenci pišu (zapravo sam išao pažljivo pročitati taj tekst jer mi nekaj nije bilo jasno):
Poleg letnice 1511 omenjajo še druge, najbolj pogosto pa
1502 in 1509. V različnih virih srečujemo različne datume
(6. marec, 24. marec, 26. marec, 6. april). Do tega je najverjetneje
prišlo (7) zaradi napake pri preračunavanju
iz julijanskega v gregorijanski koledar. Večina virov vseeno
navaja 26. marec kot datum najmočnejšega potresa,
kar potrjuje tudi najnovejša zgodovinska raziskava italijanskih
virov (2).

Taj dio članka se odnosi na pregled studija koje su bile napravljene do 2011. Navedene su više-manje sve relevantne studije, i objašnjeno je zašto su neke od tih teorija odbačene na temelju novih istraživanja.

Članak kojeg navodiš je napisan popularno za stručni geografski časopis; na žalost znanstvene objave, koje su mnogo iscrpnije, nisu dostupne.

Oni ne pobijaju kako je možda i 1502. i 1509. bilo potresa. Jer možda ih je i bilo, ali nisu zapisani ili se zapisi nisu sačuvali. A to je upravo ono što cijelo vrijeme pokušavam reći (izgleda bezuspješno), moguće je da je postojalo više takvih događaja i da zapravo postoji razlog za popravak 1502.

U dijelu seizmologije koji se bavi povijesnim potresima postoji vrlo jasna kategorija "fake earthquakes" (lažni potresi). To su događaji, kao ovaj iz 1502, koji se uporno provlače kroz literaturu i kataloge a zapravo se nisu dogodili jer je utvrđeno da je do njihovog navođenja došlo nekom greškom. Takva istraživanja se dokumentiraju na isti način kao i istraživanja pravih potresa. U ovom slučaju je nedvojbeno da je potres 1502. nastao zbog lapsusa. Ista stvar je s 1509, Valvazor je o istom potresu pisao u više poglavlja svoje Slave vojvodine Kranjske i spominje ga i kao 1509 i kao 1511. Stručnjaci koji se time bave kažu da je česta greška u zamjeni XI i IX.

"Tresenje (zaradi potresa) je bilo tako močno, da se je
cerkev križevnikov v Ljubljani (cerkev nemškega reda)
in mnogo drugih hiš zrušilo. V soboto (19. aprila) ob
12. uri (ponoči) je bil močan potres in se je pri tem
zemlja petkrat zazibala in potres je trajal potem dan
in noč do štirinajstega dne od 26. marca do 4. maja,
potem odmor do 15. maja. Potem je zemlja nekaj dni
mirovala, toda ponovno je na praznik sv. Zofije (15.
maja) bil potres večkrat in dalje dnevno noč in dan, le
ne tako močno. 6. junija, v petek, ob 1. uri popoldne,
je bilo znova zelo močno gibanje in potem ob 8. uri je
postala Ljubljanica opečno rdeče barve, potres je trajal
vso noč do jutra naslednjega dne, ko je bilo čutiti tri
sunke (7. junij). 24. in 25. junija so bili znova tresljaji
in sicer 24. zgodaj ob 1. uri, močan in hud in dolgo
trajal, 25. ob 9. uri zvečer pri zadnjem krajcu Lune
(…) zatem se je potres vračal še večkrat, vendar ne več
tako močan. "

Dakle, koliko je potresa i koje jačine zapravo bilo? Ne znaju ni oni.

Naravno da se zna koliko je bilo glavnih afteršoka, postoje vrlo dobro dokumentirani popisi koje su napravili svjedoci tih događaja. Njihovi podaci se međusobno jako dobro slažu. Jedan tako jak potres nikad ne dolazi sam, i tla se tresu još duže vrijeme. U ovom slučaju je zadnji jači afteršok bio u kolovozu 1511.

A i sami Slovenci na kraju kažu:

Pri ugotavljanju razlage, zakaj so nek grad prezidali
ali popravljali ravno v tem obdobju, je treba biti
zelo previden, ker je možnih več razlag: mogoče je bil
res poškodovan zaradi potresa, mogoče so se lastniki
želeli bolje zavarovati pred turškimi vpadi ali pa so se
bali kmečkih upornikov. :klap:

To se odnosi prije svega na Turjak, gdje je na dvorcu spomen ploča iz tog vremena sa zapisom kojeg povjesničari osporavaju, jer smatraju da nije sasvim istinit.


Predavanje o potresu 1511, gdje u prvom dijelu slovenski povjesničar Košir govori o dokumentima koji su korišteni u studiji: klik

[monty-zg]

Cats kaže:

U dijelu seizmologije koji se bavi povijesnim potresima postoji vrlo jasna kategorija "fake earthquakes" (lažni potresi). To su događaji, kao ovaj iz 1502, koji se uporno provlače kroz literaturu i kataloge a zapravo se nisu dogodili jer je utvrđeno da je do njihovog navođenja došlo nekom greškom. Takva istraživanja se dokumentiraju na isti način kao i istraživanja pravih potresa. U ovom slučaju je nedvojbeno da je potres 1502. nastao zbog lapsusa. Ista stvar je s 1509, Valvazor je o istom potresu pisao u više poglavlja svoje Slave vojvodine Kranjske i spominje ga i kao 1509 i kao 1511. Stručnjaci koji se time bave kažu da je česta greška u zamjeni XI i IX.

Zanimljivo predavanje. Objašnjava puno detalja oko samog potresa. I nesumnjivo je kako je bila riječ o jakim udarima.
Greška II i 11 te IX i XI je malo nategnuta. Jer time se postavlja pitanje i točnosti mnogih drugih podataka zar ne?

No ima jedan detalj koji stoji i dalje.Troškovi popravaka katedrale u Zagrebu:
1501 - 1271 forinti
1502 - 700
1503 - 4000
1504 - 1829
1505 - 2200

Očito da je bio veliki popravak nakon 1502. g. zar ne? Malo čudna podudarnost.

Uostalom, i sama si rekla:

Cats kaže:

Kišpatić je svakako napravio ogroman posao, skupio je strašno puno podataka (pomoću brojnih dopisnika) koje je sistematizirao i time postavio temelj za izradu kataloga potresa u Hrvatskoj. Međutim, mnogi od njegovih navoda su samo djelomično točni a brojni i netočni. To naravno nije činio namjerno, u danom trenutku je to bila najbolja informacija koju je imao i tako ju je zabilježio. Isto tako u njegovoj studiji Potresi u Hrvatskoj nedostaju neki potresi, za koje danas znamo.

[Cats]

monty-zg kaže:

Zanimljivo predavanje. Objašnjava puno detalja oko samog potresa. I nesumnjivo je kako je bila riječ o jakim udarima.
Greška II i 11 te IX i XI je malo nategnuta. Jer time se postavlja pitanje i točnosti mnogih drugih podataka zar ne?

Treba pogledati cjelokupnu situaciju: kakva je vjerojatnost da su se 26. ožujka 1502., 26. ožujka 1509. i 26. ožujka 1511. dogodila tri jaka potresa na istom području? Odgovor je: izuzetno mala.

Pa da vidimo i što o tome kažu izvori podataka, kada se prvi put spominje koji od tih događaja.
1502 - 50 godina nakon navodnog potresa (Tomašić)
1509 - 150 godina nakon navodnog potresa (Valvazor)
1511 - mnogobrojni originalni dokumenti napisani u doba potresa ili neposredno nakon, sa izjavama svjedoka.

Mislim da je odgovor jasan. Ova prva dva je svejedno potrebno seizmološki dokumentirati, da se ne bi opet pojavljivali u nekim budućim katalozima potresa. Nekritičko prepisivanje, prije svega novinara i ljudi van struke i objavljivanje u popularnoj štampi je nemoguće izbjeći, zato se uvijek iznova vraćamo na objašnjavanje zašto i kako se nisu dogodili.

[mukotrpak]

monty-zg kaže:

Zanimljivo predavanje. Objašnjava puno detalja oko samog potresa. I nesumnjivo je kako je bila riječ o jakim udarima.
Greška II i 11 te IX i XI je malo nategnuta. Jer time se postavlja pitanje i točnosti mnogih drugih podataka zar ne?

No ima jedan detalj koji stoji i dalje.Troškovi popravaka katedrale u Zagrebu:
1501 - 1271 forinti
1502 - 700
1503 - 4000
1504 - 1829
1505 - 2200

Očito da je bio veliki popravak nakon 1502. g. zar ne? Malo čudna podudarnost.

Uostalom, i sama si rekla:

A sad razmisli. Potres je 26. ožujka, ne studenog ili prosinca. Trošak je za tu godinu samo 700 forinti. Znači da narednih 9 mjeseci nisu ništa radili, nisu popravljali krov, uklanjali šutu, obnavljali svodove, ništa. Potrošilo se skoro tri puta manje nego u narednim godinama. No, zabušavanje je nadoknađeno sljedeće godine, pa kad zbrojiš 1502. i 1503 dobiješ prosjek kao u 1505. veći za 150 forinti. Ništa ne iskače, sve je tu negdje. Da je bio otkriven samo krov, što je najvjerojatnija šteta, troškovi bi skočili barem za red veličine.

[monty-zg]

Po toj logici 1502. se zabušavalo, a tri godine nakon toga se 11.5X više trošilo. Znači da se dobro nekaj radilo. Logika je sasvim OK. Ako je potres bio u ožujku, svi redovni popravci su stali i čekala se kompletna obnova oštećenih dijelova.
Osim toga, koliko traju radovi na katedrali u današnje vrijeme, uz svu tehniku, stručnjake, logistiku? Od 1990 godine se obnavlja (!!!) a kraj se ne nazire još 10 godina. A imaju i klesare i umjetnike i građevinare i statičare.
U ono doba katedrale nije gradio Štef iz Zeline već se puno unaprijed morao dogovoriti i dovesti graditelj, kamen, vapno. Koji je smio i znao doći na krov, koji je smio popraviti pukotinu na zidu, koji je znao koliko jaja treba u mort...
S obzirom da se samo određenim zanimanjima plaća unaprijed, a radilo se kako znaš ručno, ne bi me čudilo da su prvih godinu dana na krov bila nabacana platna pa se tek onda nekaj gradilo...

[Cats]

Pa gle, monty, ja ti predlažem da u svoju hipotezu uvedeš činjenice i predočiš nam recimo troškove za obnovu katedrale u razdoblju 1506-1515. Pa da se usporedi koliko se potrošilo na obnovu nakon stvarnog potresa. Pošto je, kako kažeš, crkva bila netom obnovljena u periodu 1503-1505, štete par godina kasnije ne bi smjele biti drastične.

I usput nađi koji autentični primarni izvor iz 1502. koji spominje potres u Zagrebu. Dokumenata iz tog razdoblja je dosta, nije vrag da baš nitko nije zapisao riječ dvije o događaju tako značajnom da ti i danas o njemu govoriš.

[monty-zg]

Pa ne znam koji bi izvor uopće bio relevantan i zadovoljavajući. Ako je povijesni onda ispada kako je nepouzdan, ako je empirijski onda nije znanstven, ako je znanstven onda nije povijesni, pa tako u krug.
Četiri puta pokušavam reći kako ništa ne govori kako 1502. NIJE bilo potresa. Podaci koji postoje, a koje ti daješ pokazuju da je moguće dolazilo do nekih oštećenja koja su se narednih godina sanirala (ako izuzmemo dogradnju i pitanje Turaka). I dalje od toga ništa.
Podatke o potrošnji 1503-1505 si dala ti, ne ja. Ja ih samo tumačim u odnosu na 1502. A zbroj 1503-1505 je 8029 forinti, što je otprilike 11.5X više od 700 iz 1502. I svake godine pojedinačno je potrošnja bila 2.5-5.5X veće nego 1502. Osnovna matematika. Ne troši se 2.5X više novca samo zato jer je nova godina.
A tim gore ako nije bilo potresa pa su oni svježe sve obnovili i onda im potres 1511. koji je u ZG mogao imati intezitet IV-V MCS napravi krš i lom. Znači da su fušali, muljali ili nekaj ne štima s pričom. Stoga bi se i taj izvor mogao gledati s rezervom, zar ne?
Osim toga, koja je snaga potresa 6.3/VIII MCS? Je li slab ili jak? Po tebi slab, po proračunu štete i žrtava jak, a po ovome kako je to izgledalo u Zg 1511. s 1000X slabijim potresom bio bi katastrofičan.

Zaključak da je krivim prepisivanjem došlo do pogrešaka i pogrešno upisane godine u najmanjem je slučaju dvojben jer po tome, se svaki podatak s godinom 11 ili II može smatrat dvojbenim. Jesu li onda Turci popalili Modruš 1511 ili 1502?
Kažeš mi da nađem "autentični primarni izvor iz 1502." koji spominje potres. Isto tako i ja mogu reći da ti nađeš "autentični primarni izvor iz 1502." koji kaže da nikakvog potresa nije bilo. Odgovor Kišpatića "da se čudi" a sama kažeš da postoje i potresi koji nisu zabilježeni vrti nas opet u krug.

Tako da ova rasprava ide malo u krug i krug....

[Cats]

monty-zg kaže:

Pa ne znam koji bi izvor uopće bio relevantan i zadovoljavajući.

Mene je vrlo jednostavno zadovoljiti potreban je ili dokument napisan godine 1502 (ili kratko nakon toga) koji izričito spominje potres i štetu koju je napravio, ili studija nekog povjesničara ili seizmologa koji su takve izvore našli i obradili

Kronika napisana 50 godina nakon navodnog događaja, čiji izvori podataka su nepoznati i u kojoj je puno nepreciznosti za mene nije dovoljno dobar dokaz, a posebno u kombinaciji s potpunim izostankom spomena tog događaja u drugim dokumentima nastalim u to doba na istom području.

Potres 1511. spominje dvoznamenkasti broj očevidaca u dokumentima koji su sačuvani (i pronađeni) - potres 1502. ne spominje baš nitko. A broj stanovnika, uvjeti života, politička situacija, stupanj pismenosti su bili jednaki.

Al neka, ako tebe veseli Samo mi otkrij tajnu, jel još govoriš i cijene u novim dinarima? Jer MCS se u Hrvatskoj ne koristi jaaako dugo, a ti ju uporno spominješ.

[monty-zg]

Ja sam s dinarina raskrstio 1994.g. I jugo i hrdaćima. Ali to ne znači da nemam primjerak od svakog, čisto da se zna kako su izgledali.

MCS skala (Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica) je, iako uvedena još "davne" 1964.g. i danas je još uvijek u službenoj upotrebi.
Kako vidiš i "neznalice" iz GFZ je još uvijek svakodnevno spominju:
http://www.gfz.hr/seizmologija/izvjestaj.php?id=388
Kaj ćeš kad nisu podlegli pomodarstvu.

Zapravo najviše se održala iz razloga što je "popularna" (a ovo je ipak forum, mjesto za mnogo različitih ljudi, ne znanstveni skup). Jer kako nekom objasnit koliko je to vršno ubrzanje tla 0.4g. Ovako...zvona zvone, luster se njiše i svi kuže kaj je na stvari.

[monty-zg]

E BTW, kad smo kod muzike, evo ti malo šlaga za vikend.
Zgodan članak o orguljama, troškovima u katedrali i potresu.

http://www.academia.edu/6326241/Preg...reb_cathedral_

[mukotrpak]

monty-zg kaže:

E BTW, kad smo kod muzike, evo ti malo šlaga za vikend.
Zgodan članak o orguljama, troškovima u katedrali i potresu.

http://www.academia.edu/6326241/Preg...reb_cathedral_

Jako zgodno štivo koje potvrđuje ono što sam rekao. Niti jedan neovisni izvor, svi navedeni se referiraju na Tomašića a autor nagađa o raskidu ugovora kao posljedici možebitnog potresa. Vrlo čudno da u računima, za koje kaže da su pedantno, skoro sitničavo vođeni, nije našao ni spomena potresa i troškova za hitne popravke. Prva stvar koju ljudi rade nakon potresa koji im baš nije srušio kuću je popravak krova, a krov katedrale je golem i skup.
Kad gradiš nove orgulje posve je jasno da ćeš prvo urediti mjesto kamo idu jer kasnije ne možeš. Nova žbuka, sanacija vlage ako je moguće i tako.

[monty-zg]

Da, ali podataka o potresu ima i na drugim mjestima:
Recimo Granešina (crkva u Granešini)
http://www.os-granesina-zg.skole.hr/granesina.html

Pa poprilično egzaktni podaci u znanstvenom radu:
http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&...622,bs.1,d.bGg
Posebno je značajan intezitet VIII. MCS koji je nemoguć ako je epicentar 200km udaljen, a izoseista VII. MCS u Idrijskom potresu 1511. ide kod Trbovlja (70km udaljenosti od Zg).
Našlo bi se toga još...

[monty-zg]

mukotrpak kaže:

Jako zgodno štivo koje potvrđuje ono što sam rekao. Niti jedan neovisni izvor, svi navedeni se referiraju na Tomašića a autor nagađa o raskidu ugovora kao posljedici možebitnog potresa. Vrlo čudno da u računima, za koje kaže da su pedantno, skoro sitničavo vođeni, nije našao ni spomena potresa i troškova za hitne popravke. Prva stvar koju ljudi rade nakon potresa koji im baš nije srušio kuću je popravak krova, a krov katedrale je golem i skup.
Kad gradiš nove orgulje posve je jasno da ćeš prvo urediti mjesto kamo idu jer kasnije ne možeš. Nova žbuka, sanacija vlage ako je moguće i tako.

I za njega trebaš majstore, a njih tad nije baš bilo lako naći. Ono što sam napisao, nije katedralu radio Štef iz Zeline... Oni su najnužnije sanirali koliko su mogli pa onda polako..
Uostalom vidiš kako je i kod orgulja to išlo nekak zbrda-zdola, pa malo jedno, pa drugo pa popravak pa nadogradnja, gore nego danas s nadogradnjama Androida.