Koristite li aorist?

[Hekatonhir]

Shain kaže:

1. Bih, bi, bi, bismo, biste, biše = frekventni standardni aorist

2. Bjeh, bje, bje, bjesmo, bjeste, bješe = manje frekventni aorist.

Ma otkad to? Posrijedi je imperfekt, a ne aorist.

Jednina:
bijah - bjeh
bijaše - bje
bijaše - bje

množina:
bijasmo - bjesmo
bijaste - bjeste
bijahu - bješe.

Aorist - naglašeni/nenaglašeni oblik:

(jd.) bih - bih
bi - bi
bi - bi

(mn.) bismo - bismo
biste - biste
biše - bi.

Dalaj Sanja kaže:

@Shain: hm, onda "bjeh" ispada i aorist i imperfekt?
Značajna razlika između srpskog i hrvatskog, onda.

Shain je nešto pomiješao; osim u refleksu jata, nema nikakve razlike između hrvatskog i srpskog.

[HawkStr]

Dalaj Sanja kaže:

Jeste

@Shain: hm, onda "bjeh" ispada i aorist i imperfekt?
Značajna razlika između srpskog i hrvatskog, onda.

U srpskom je:

aorist:

jednina:
bih
bi
bi

množina
bismo
biste
biše


imperfekt:

jednina:
bejah
bejaše (beše)
bejaše (beše)

množina:
bejasmo
bejaste
bejahu (behu)

Boldano je u upotrebi i danas.

A ima ga u poeziji, naravno:

Ja nisam nikakav jezikoslovac, ali ono što navodiš ko aorist mi djeluje ko neka vrsta futura (štoviše ja sam Bugar, kojem je aorist u svakodnevnoj upotrijebi) "bijah" i "bjeh" su mi itekako prihvatljivi oblici za aorista nego "bih"
Ono što je spomenuto kao primjer "Podsjeti me što to bješe ljubav" je tipični primjer za aorista i sasvim normalno meni zvuči i uopće se ne bih zamislio kako to prevesti. To je za mene sasvim obična i razumljiva konstrukcija prošlog svršenog vremena
Druga je priča da se u bugarskom aorist stvara i od svršenih i od nesvršenih glagola... tj može se reć "kuhah", "trčah", "pisah" bez problema. Jednostavno to je radnja koja je počela i završila u nekom prošlom vremenu i gotovo je. Sad ima razlika u našim (bugarskim) vremenima jel ta radnja počela i završila ili se nastavilja i jel se nastavlja u onom vremenu ili u sadašnjem ... tj mjenja se poneki glaš... jbg... još sam zakomplicirao

[cirith]

Hekatonhir kaže:

Ma otkad to? Posrijedi je imperfekt, a ne aorist.

Shain je nešto pomiješao ...

Nije, nije. Čovo Shain dobro veli. Imaš u gramatikama.

Rjeđi aorist: bjeh, bje, bje, bjesmo, bjeste, bješe
Imperfekt: bjeh, bješe, bješe, bjesmo, bjeste, bjehu

[Hekatonhir]

Nisam zavirivao u gramatiku, samo u ovo. Pa onda i ovo. Bilo mi malo čudno, ali našao sam tako i na drugim mjestima. A još napišem da "nema nikakve razlike između hrvatskog i srpskog". Govorim o drugom i trećem licu jednine te trećem licu množine, je li.

Shain je u pravu, a tamo očito krivo piše. Ispričavam se zbog nepažnje.

[Hekatonhir]

HawkStr kaže:

Ja nisam nikakav jezikoslovac, ali ono što navodiš ko aorist mi djeluje ko neka vrsta futura (štoviše ja sam Bugar, kojem je aorist u svakodnevnoj upotrijebi) "bijah" i "bjeh" su mi itekako prihvatljivi oblici za aorista nego "bih"
Ono što je spomenuto kao primjer "Podsjeti me što to bješe ljubav" je tipični primjer za aorista i sasvim normalno meni zvuči i uopće se ne bih zamislio kako to prevesti. To je za mene sasvim obična i razumljiva konstrukcija prošlog svršenog vremena

To nije aorist. Aorist bi bio da stoji "Podsjeti me što to bi ljubav" ili "Podsjeti me što to bje ljubav".

Ali "Podsjeti me što to bješe ljubav" jest imperfekt. Prošlo nesvršeno vrijeme. I ljubav koja nije nestala. Još.

[Dalaj Sanja]

HawkStr kaže:

Ono što je spomenuto kao primjer "Podsjeti me što to bješe ljubav" je tipični primjer za aorista

Imperfekt.

I imperfekt i aorist govore o radnji koja se završila, s tim što imperfekt govori o davnoj radnji koja je trajala dugo (i gradi se od trajnih, nesvršenih glagola) dok aorist govori o bliskoj prošlosti, najčešće o trenutku neposredno pre trena u kome se priča, o radnji koja se desila u trenu, i gradi se od svršenih glagola.

imperfekt:
Danima padaše kiša i jaukaše vetrovi ...
(padati, jaukati)

Aorist:
Pade mu kamen na nogu i on jauknu.
(pasti, jauknuti)

Ne znam bugarski, govorim o srpskom.

[Orlin1979]

HawkStr kaže:

Ja nisam nikakav jezikoslovac, ali ono što navodiš ko aorist mi djeluje ko neka vrsta futura (štoviše ja sam Bugar, kojem je aorist u svakodnevnoj upotrijebi) "bijah" i "bjeh" su mi itekako prihvatljivi oblici za aorista nego "bih"
Ono što je spomenuto kao primjer "Podsjeti me što to bješe ljubav" je tipični primjer za aorista i sasvim normalno meni zvuči i uopće se ne bih zamislio kako to prevesti. To je za mene sasvim obična i razumljiva konstrukcija prošlog svršenog vremena
Druga je priča da se u bugarskom aorist stvara i od svršenih i od nesvršenih glagola... tj može se reć "kuhah", "trčah", "pisah" bez problema. Jednostavno to je radnja koja je počela i završila u nekom prošlom vremenu i gotovo je. Sad ima razlika u našim (bugarskim) vremenima jel ta radnja počela i završila ili se nastavilja i jel se nastavlja u onom vremenu ili u sadašnjem ... tj mjenja se poneki glaš... jbg... još sam zakomplicirao

Между впрочем, нашият глагол съм има еднакви форми за аорист и имперфект (бях, бе/беше, бе/беше, бяхме, бяхте, бяха) и много често е спорно като кое време трябва да се класифицират - например в "Подсети ме какво бе любовта" никак не е ясно кое е времето, аз го възприемам като аорист. Може да има по-ясни положения (например аорист във "Вчера бях на кино" или имперфект в "Когато живеех в Англия, времето бе почти винаги лошо").
Иначе в българския език аорист се формира и от свършени, и от несвършени глаголи, а несвършеният аорист понякога може да се замени с имперфект (има и други случаи на омонимия, при които е спорно дали е аорист или имперфект), но по-често не може.

[Hekatonhir]

Tebi su, Orline, poznata pravila o pisanju na forumu?

[Orlin1979]

Ne znam da ima pravila o jeziku pisanja, a i da postoje takva pravila, meni je mnogo važnije sljedeće:
1. Ja pišem prije svega svojem zemljaku i posebno mrzim komunicirati s drugim Bugarima na bilo kakvim jezicima osim bugarskog.
2. Tema mi je posta bugarska gramatika, a o njoj se najlakše piše na bugarskom; i naravno je meni isto dosta lakše reći što želim o tome na maternjem jeziku.

[HawkStr]

Ipak je ovo hrvatski forum, pa ako nije post upućen jedino meni (što bi moglo onda ić i na PP ) onda bi bilo dobro da bude na hrvatskom, da bi mogli i ostali pročitati.
I da, to je točno. U bugarskom "biti" ima iste oblike za aorist i imperfekt te se ne može točno odrediti kad je jedno i kad drugo. Specijalno u spomenutoj rečenici ja to percipiram kao aorist, bez obzira koji je točno oblik upotrijebljen. Tj nekako kao ono što je Sandi objašnjavao kako mnogi koriste neispravni oblici, krnji aorist itd. E, ti neispravni oblici su u bugarskom standardni. Također u bugarskom aorist se slobodno može tvoriti i od nesvršenih glagola, tako da kad vidim takvo nešto napisano od hrvata uopće me ne čudi niti razmišljam kakva su pravila i da to ne dopuštaju. Eh, Sanji možda to smeta, ali meni nije nimalo čudno. Ne kažem da tako i treba biti, ali mi nije čudno i razumijem razlog ovakvih pojava

[Shain]

Sandiran kaže:

Sličan je paralelizam i s aoristom: Što ti bi? (regionalna ulična upotreba): Što ti bje? (elegantna poetska uporaba).

Bih, bi, bi, bismo biste, biše/bi nije "regionalna ulična upotreba", ali si ti mislio vjerojatno na:

1. bi
2. bi
3. bi
1. bi
2. bi
3. bi.

Ako je tako, u pravu si, to je kolokvijalno. Međutim nisi to trebao konfrontirati s bjeh, bje, bje..., jer to nije prvi izbor za standard. To je rjeđi aorist.

Usput, "jezikoslovci s istoka" smatraju aorist bjeh, bje, bje... pokrajinskim, a nisam našao da je kod ekavskih štokavaca u upotrebi ni beh, be, be...

No oni imaju ovaj pokrajinski aorist:

1. bejadoh
2. bejade
3. bejade
1. bejadosmo
2. bejadoste
3. bejadoše.

Pokrajinski je i:

1. bijadoh
2. bijade
3. bijade
1. bijadosmo
2. bijadoste
3. bijadoše.

[hasnfefer]

Koristim ponekad, ali najčešće su to slučajevi kada nešto okrenem na šalu, baš jučer sam otišao u jedan trgovački centar biciklom, ali nije bilo označeno gdje se skreće pa sam malko promašio skretanje. Obzirom da su me pitali za mišljenje što bi se (eventualno) moglo poboljšati napisah neke riječi ovako
"Dođoh biciklom... promaših skretanje, nađoh nakon lutanja...

[Nica]

HawkStr kaže:

Ipak je ovo hrvatski forum, pa ako nije post upućen jedino meni (što bi moglo onda ić i na PP ) onda bi bilo dobro da bude na hrvatskom, da bi mogli i ostali pročitati.

Slažem se s ovim i molim da to poštujete. Ranije sam neke postove samo na bugarskom brisala, ne bih kartonirala ako ne moram.

[IgorIngva]

Dalaj Sanja kaže:

Imperfekt.

imperfekt:
Danima padaše kiša i jaukaše vetrovi ...
(padati, jaukati)

Mala primjedba - jaukahu vjetrovi.

[Shain]

Dalaj Sanja kaže:

I imperfekt i aorist govore o radnji koja se završila s tim što:

- imperfekt govori o davnoj radnji koja je trajala dugo (i gradi se od trajnih, nesvršenih glagola)

- dok aorist govori o bliskoj prošlosti, najčešće o trenutku neposredno pre trena u kome se priča, o radnji koja se desila u trenu, i gradi se od svršenih glagola.

To da se aorist tvori od svršenih a imperfekt od nesvršenih glagola preporuka je za suvremeni standard.

Nekada je bio običan i aorist nesvršenih glagola. Javlja se i u suvremenom književnom jeziku i ima značenje imperfekta.

Isto se odnosi na imperfekt. Nekada je postojao i imperfekt svršenih glagola, ali je imao nešto drugačiju značenjsku nijansu.

U gramatici Brabeca, Hraste i Živkovića u diobi glagola po vrstama za svaki se primjer daju i aorist i imperfekt:

- pletoh - pletijah
- tresoh -tresijah
- greboh - grebah
- pekoh- pecijah
- kleh - kunijah
- mrijeh - mrah
- čuh - čujah
- tonuh - tonjah
- vidjeh - viđah
- itd.

[HawkStr]

Shain kaže:

To da se aorist tvori od svršenih a imperfekt od nesvršenih glagola preporuka je za suvremeni standard.

Nekada je bio običan i aorist nesvršenih glagola. Javlja se i u suvremenom književnom jeziku i ima značenje imperfekta.

Isto se odnosi na imperfekt. Nekada je postojao i imperfekt svršenih glagola, ali je imao nešto drugačiju značenjsku nijansu.

U gramatici Brabeca, Hraste i Živkovića u diobi glagola po vrstama za svaki se primjer daju i aorist i imperfekt:

- pletoh - pletijah
- tresoh -tresijah
- greboh - grebah
- pekoh- pecijah
- kleh - kunijah
- mrijeh - mrah
- čuh - čujah
- tonuh - tonjah
- vidjeh - viđah
- itd.

Hmm, hmmm.... ova se stara gramatika potpuno poklapa s mojom (mislim mojom vlastitom )

[Tazika]

Odgovor na anketu: pišem aorist u sms porukama jer je puno kraće a daje istu informaciju, npr umjesto "Kupila sam" pišem "Kupih", umjesto "Napisala sam ti" ukucam "Napisah ti".
Također u porukama pređoh na ekavski, tj na kajkavski zagrebački, pa netrebam pisat puno samoglasnika
U govoru: kad želim stilski obojat neku izjavu, i kad sretnem nekog ko me povuče.

[Čarobna njiva]

Dalaj Sanja kaže:

Šta reče?
Pade vaza.
Ode on.
Uze mi reč iz usta.
U jednom trenutku, vrata se otvoriše, začu se buka, i moj brat izbezumljen ulete u sobu.

Rekoh li ti sto puta da ne ostavljaš noću upaljeno svetlo?
Šta uradi, crni ti?

Najebasmo!

Ova varijanta se koristi,a koriste se i drugacije varijante,npr. "On je otisao"

[Tazika]

Dalaj Sanja kaže:

Najebasmo!

O da, u Zagrebu se ova riječ čuje sa svim nastavcima:

-h
-
-

-smo
-ste
-še!

Ko što rekoh, stilski obojani izrazi, npr:

Krepah.
Crče.

[Gusterna]

Orlin1979 kaže:

Zdravo svima! Znam da ovakve ankete nisu reprezentativne za hrvatsko stanovništvo jer glasuju samo oni koji imaju internet vezu, idu na naš forum i jezikoslovlje ih zanima, ali želio bih ipak dobiti neku predstavu o jednoj ili drugoj jezičnoj pojavi kod Hrvata. Naime, pitam rabite li aorist u govoru i/ili u pisanju. To vrijeme se gradi vrlo jednostavno i trebalo bi biti poznato svima barem iz osnova gramatike hrvatskog jezika koja se uči u školi, ali upotrebljavate li ga? Ono jest arhaično i znatno je smanjilo upotrebu u suvremenom jeziku, ali, ako se ne varam, sačuvano je u štokavskim govorima; kajkavci su ga izbacili jer oni, kao i Slovenci, imaju samo perfekt, ne znam za čakavce. Ja, iako mi Bugari imamo aorist i puno ga koristimo i u govoru i u pisanju, izbjegavam upotrebljavati aorist u hrvatskom jeziku jer nemam osjećaj kada bih ga trebao rabiti.
Hvala unaprijed!

Vako bratko. Aorist/imperfekt ti koristimo mi na obali u narodnon obliku i "polu moderno" koristimo ga ka perfekt. Bija san, umisto bijah (pravi aorist) ili bio sam(perfekt). Neki kažu bi san (od bih) Tako je i stiga san (od stigah). Ali ne u svin licima. Bija san, bija si, bija je on. Ali Bila san, Bila si i Bila je ona. Množina: Bili smo, bili su i bili ste. Na wiki piše da se koristi onaj pravi u SMS ali ja to nisan doživija osin možda da mi je neko napisa iz zajebancije: Stigah.