Utjecaj ukidanja HFP-a na Burzu?

[freelancer]

HANFA u slučaju preuzimanja Plive podnijela i prijave... (26.06.2007)

HANFA u slučaju preuzimanja Plive podnijela i prijave zbog insajderskog trgovanja. Hrvatska agencija za nadzor financijs ...Opširnije
HANFA u slučaju preuzimanja Plive podnijela i prijave zbog insajderskog trgovanja. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) je u slučaju preuzimanja Plive, osim što je donijela rješenja protiv Plive i Privredne banke Zagreb (PBZ), pokrenula i nekoliko postupaka zbog insajderskog trgovanja odnosno trgovanja dionicama uz korištenje povlaštenih informacija.
Kao što je dosad bilo poznato, HANFA je svojim rješenjima od 10. studenog prošle i 18. siječnja ove godine, PBZ-u uvjetno na godinu dana oduzela dozvolu za obavljanje brokerskih poslova zbog toga što su u toj Banci brokerske poslove obavljale osobe koje nisu za to imale dozvolu, odnosno zaključila da je u dopisu od Actavisa koji je Pliva primila 13. ožujka bilo materijalnih činjenica koje su mogle utjecati na cijenu dionice te da je Pliva trebala bez odgode o tome obavijestiti javnost. Pliva je, nakon toga, Upravnom sudu podnijela tužbu protiv HANFA-e.
No, dosad nije bilo poznato da je HANFA podnijela i kaznene prijave državnom odvjetništvu zbog sumnje da su zaposlenici PBZ te «predsjednik Uprave [Plive – op.], druge osobe iz društva kojima je bio poznat sadržaj dopisa [..] te vanjski pravni savjetnici zloupotrijebili povlaštene informacije odnosno da su sami ili preko trećih osoba iskoristili povlaštene informacije da bi kupili dionice [..] s ciljem da sebi ili drugima pribave imovinsku korist».
Agencija «posebno sumnja da trgovina dionicama [Plive] dana 16. ožujka 2006. godine ukazuje na korištenje povlaštenih informacija. Tog dana je cijena dionice porasla 6,03% uz značajan volumen od 88.625 dionica čime je ukupno trgovano dionicama u vrijednosti od 43,7 mil. kuna. Navedeni iznosi predstavljaju višemjesečne rekordne iznose dok porast dionice od 6,03% također predstavlja rekordni porast cijene dionice u jednom danu u promatranom razdoblju od više mjeseci», navodi se u godišnjem izvještaju o radu HANFA-e.
Agencija navodi da je u ovom slučaju «podnijela odgovarajuću kaznenu prijavu».
HANFA je, u slučaju preuzimanja Plive, podnijela zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i protiv Erste vrijednosnih papira, jedne od najvećih domaćih brokerskih kuća jer je «utvrdila nepravilnosti koje se odnose na neizvršavanje naloga prema prioritetu iz knjige naloga, neupisivanje naloga za kupnju i prodaju u knjigu naloga kronološkim redoslijedom te nepostupanje ovlaštenog društva s pažnjom dobrog stručnjaka».
Uz to, zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnesen je i protiv društva za upravljanje mirovinskim fondom PBZ Croatia osiguranja jer je temeljem sporazuma potpisanog između islandskog Actavisa te PBZ CO-a, PBZ Investa i same Privredne banke Zagreb, dalo nalog brokerskoj kući Auctor da proda 228 tisuća dionica po 723 kune koje je kupio Actavis. Kako je time izvršena prodaja «uz posredovanje povezane osobe» što je protivno odredbama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima HANFA je odlučila pokrenti postupak i protiv PBZ CO-a.

izvor: www.bankamagazine.hr


Neka stoji TU ... počinje Poslovni Forum na HTV1!

[freelancer]

Dionice iz portfelja HFP-a Polančec pratio prije prodaje

Datum objave 27.06.2007 12:18

Uz primjedbe da je bio sumnjičav prema rukovodećim ljudima Hrvatskog fonda za privatizaciju, potpredsjednik Vlade Damir Polančec prvi je put otkrio kako je nakon dolaska u Fond radio analizu aktivnosti vezanih uz prodaju tvrtki na javnim natječajima.

Doznaje se da je potpredsjednik Vlade analizirao burzovno trgovanje dionicama društava čiji je većinski udio u vlasništvu HFP-a u razdoblju od oko šest mjeseci prije raspisivanja natječaja ili kojeg drugog događaja važnog za poslovanje.

I dok je Polančecova analiza nastala kako bi potkrijepio svoje sumnje ili upozorio određena tijela na nelogičnosti, cilj je HANFA-ine istrage prikupiti dokaze koji bi imali vrijednost i u eventualnom kaznenom postupku.
Njegova je analiza navodno pokazala da se trgovina dionicama društava iz portfelja Fonda, onaj dio koji je u vlasništvu malih dioničara, u pravilu počela intenzivirati, a cijena raste između šest i tri mjeseca prije objave natječaja.

Svoj bi maksimum, naravno, doživjele za vrijeme natječaja jer bi potražnja za određenom dionicom u proteklim mjesecima potaknula i manje upućene investitore na ulazak u određenu dionicu.

U kojim su društvima u toj Polančecovoj analizi utvrđeni takvi, prema tvrdnjama naših sugovornika, gotovo pravilni trendovi, jučer nije bilo moguće doznati. Šutnju o sadržaju analize, koja mu je bila povod i za traženje smjene potpredsjednika HFP-a za prodaju Ivana Gotovca, tumači interesima istrage.

I dok je Polančecova analiza nastala kako bi potkrijepio svoje sumnje ili upozorio određena tijela na nelogičnosti, cilj je HANFA-ine istrage prikupiti dokaze koji bi imali vrijednost i u eventualnom kaznenom postupku.

Istraga će se većim dijelom okrenuti i ka poslovanju brokerskih kuća čije su aktivnosti bile oslonjene na portfelj HFP-a. No, vezu, kako kaže naš sugovornik, treba potkrijepiti i uplatama na račun brokerskih kuća. U taj dio istrage morali bi se uključiti i Ured za sprječavanje pranja novca i Državno odvjetništvo.

Ostale privatizacije vodim sam

Potpredsjednik Vlade za gospodarstvo, Damir Polančec, jučer je tijekom obilaska proizvodnih pogona Diokija najavio da će privatizaciju Željezare Split, Valjaonice cijevi Sisak i TLM-a voditi sam uz uži sastav odabranih ljudi. Izjavio je i kako će danas obići HFP te ostati ondje cijelo poslijepodne.

- Život zbog korupcijske afere oko HFP-a ne može stati, nego odluke koje su ondje donesene sada treba implementirati - objasnio je Polančec. Proces odabira najpovoljnijih ponuda za Željezaru Split, Valjaonicu cijevi Sisak i TLM je završen i sada, ističe Polančec, treba što prije dovršiti pregovore i urediti ugovore s investitorima kako bi proizvodnja mogla početi.

- S obzirom na to da je pravni sektor u tome vrlo važan, vjerojatno ću danas ondje odabrati uži sastav ljudi s kojima ću osobno pregovarati kako bismo u sljedećih desetak dana omogućili da investicije počnu - zaključio je Polančec.

http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dan...onice,79940.jl

[freelancer]

Ja ću to ovdje mana nema veze s HFP, mada se radi o istim ljudima:
Skandal u Hrvatskim željeznicama
Optima telekom dobila infrastrukturu od HŽ-a 12 puta jeftinije

30. lipnja - Uz tračnice, najdragocjeniji resurs HŽ-a su i stotine kilometara optičkih kabela koji su već godinama ispod njih položeni. Usprkos golemom interesu brojnih telekomunikacijskih tvrtki, u lipnju prošle godine, bez javnog natječaja i bez znanja Vlade, Hrvatske su željeznice te kabele na 10 godina iznajmile Optima telekomu.

Kilometri optičkih kabela zakopani su ispod pruga diljem Hrvatske. Višak kapaciteta mrtvi je kapital za HŽ, a dragocjen za bilo kojeg telekomunikacijskog operatera. Umjesto da te kapacitete ponudi na tržištu putem javnog natječaja, vodstvo HŽ-a odlučilo je posebnim ugovorom pogodovati jednom operateru.



Optimi telekom omogućene su posebne cijene najma. Konkretno, optički kabel između Zagreba i Splita na godinu može unajmiti za milijun i 300 tisuća kuna. Od ostalih, a zanimanje su pokazali DCM i Vodatel, HŽ je tražio 12 puta više, točnije za isti kabel 12 milijuna kuna.

S druge strane, HŽ je odbio i jednu konkretnu ponudu. Siemens mu je nudio na godinu 108 tisuća eura za najam 27 kilometara kabela od Zagreba do Dobove. Njega su odbili, a Optima telekom istu "relaciju" može unajmiti za samo 28 tisuća eura. Zbog odnosa na tržištu, za sada, nisu zabrinuti u Agenciji za telekomunikacije. Kažu da upravo interes tržišta, ta ponuda operatera, pokazuje da se tržište samo regulira.



No Kalmetino je ministarstvo ugovor ipak poslalo Državnom odvjetništvu. Izjavu nismo mogli dobiti, ali se iz očitovanja Odvjetništva vidi da je HŽ zaobišao Vladu.

Da HŽ već godinama netransparentno posluje dokazuju i podaci Državne revizije. Godine 2003. bez javnog natječaja nabavio je robe i usluge za 72 milijuna kuna, a 2004. "sivi" iznos popeo se na 181 milijun kuna.

http://vijesti.hrt.hr/ShowArticles.aspx?ArticleId=28922

[freelancer]

Mislim da je ovo već puno bliže temi i krajnje ZANIMLJIVO:

Mesić je Zagorcu nudio ukidanje tjeralice u zamjenu za dokaze o korupciji HDZ-ovih dužnosnika

Business.hr
30.06.2007 14:25

Hrvatski odvjetnik generala Zagorca Zvonimir Hodak potvrdio je u izjavi za Jutarnji list da je Stjepan Mesić preko posrednika, svog savjetnika Saše Perkovića, nudio Zagorcu povlačenje tjeralice u zamjenu za kompromitirajuće dokumente o dužnosnicima HDZ-a iz posljednja dva mandata 90-ih godina, među kojima su i neki iz aktualnog HDZ-ovog vodstva.
Dogovor zbog kojeg se Perković susreo s generalom Zagorcem u Austriji uključivao je i konkretan datum, 16. lipnja, do kojeg je Hrvatska trebala povući tjeralicu za Zagorcem, no prema Hodaku, kako se to nije dogodilo, Zagorec je odustao od daljnjeg kontakta.

Hodak otkriva i što je predmet "novog dokaznog materijala", zbog kojeg je austrijski sud za mjesec dana odgodio odluku o izručenju Zagorca Hrvatskoj. Na dva DVD-a nalaze se snimke razgovora koje Zagorec vodi s Perkovićem, a postoji i svjedok sastanka Zagorec-Perković održanog u Sas Radisson hotelu. Naime austrijski policajac je na sudu potvrdio da je do sastanka došlo.

Hodak tvrdi da je inicijativa za sastanak došla iz Predsjedničkih dvora jer je Zagorčevu prijateljicu nazvao novinar, koji joj je sugerirao da "oni gore" žele uspostaviti kontakt sa Zagorcem.
Navodno se i sam predsjednik Mesić uključio u razgovore s posrednikom generala Zagorca, kako bi ponuda Zagorcu bila što uvjerljivija.
"Neka Zagorec progovori o tajnim računima, privatizaciji, provizijama, trgovini oružjem, neka to dokumentira, a ja ću srediti da glavni državni odvjetnik Mladen Bajić odustane od daljnjeg progona", izjavio je Hodak Jutarnjem listu, objašnjavajući Mesićeve motive da se pregovara sa Zagorcem.
Jedan od mogućih meta istrage je i jedan visokopozicionirani dužnosnik HDZ-a za kojeg postoji osnovana sumnja da mu je uplaćeno 10 milijuna dolara na račun na Britanskim Djevičanskim Otocima, no Zagorec je odbio potvrditi autentičnost tog računa

http://business.hr/Default2.aspx?Art...rss&gid=171454

[freelancer]

Vraćamo se na samu temu:
Datum objave 30.06.2007 20:30

Tri točke optužbe za tri milijuna eura mita
Piše: Željko Petrušić

Unatoč najavama istražitelja, zasad nema naznaka da će istraga u skoro vrijeme biti proširena za još neka kaznena djela. Sljedeći tjedan rješavaju se žalbe, nakon čega počinje ispitivanje svjedoka, među kojima je predsjednik Fonda Grga Ivezić


ZAGREB - USKOK-ova akcija Maestro, koja je rezultirala uhićenjem trojice potpredsjednika u Hrvatskom fondu za privatizaciju i još četvero osumnjičenih za primanje mita, zaustavila se na početnim optužbama i, unatoč najavama istražitelja, za sada nema naznaka da će istraga u skoro vrijeme biti proširena za još neka kaznena djela.

Sljedećega tjedna na županijskome sudu rješavat će se žalbe osumnjičenih na rješenje o provođenju istrage i određivanje pritvora, nakon čega će nadležni istražni sudac Boris Ivančić početi ispitivati svjedoke, među kojima će biti i predsjednik Fonda Grga Ivezić i tajnik Franjo Jozić.

U sudskom rješenju o provođenju istrage prvi tenor je Josip Matanović, potpredsjednik za pravne poslove, koji se tereti po tri točke optužbe. Prva se točka odnosi na prodaju Ciglane Nin sa zemljištem od 60.000 četvornih metara.


Znajući da je tvrtka Holding fond Areval iz Luxembourga izrazila namjeru investiranja 25 do 30 milijuna eura u izgradnju turističkih vila na tom zemljištu, Matanović je, tvrdi optužba, od predstavnika te tvrtke Joška Kuzmanića zatražio ukupno 1,7 milijuna eura mita obećavši da će im srediti sva potrebna očitovanja nadležnih tijela i osigurati da njihov zahtjev dobije pozitivno mišljenje na Kolegiju Fonda.


Josip Matanović
Robert Peša
Ivan Gotovac


Prodaja Ciglane Nin i dva hotela

- Prodaja Ciglane Nin sa zemljištem od 60.000 četvornih metara: Tvrtka Holding fond Areval iz Luxembourga izrazila je namjeru investiranja 25 do 30 milijuna eura u izgradnju turističkih vila
na tom zemljištu, a Matanović je od njezina predstavnika Joška Kuzmanića zatražio ukupno 1,7 milijuna eura mita, obećavši da će osigurati da zahtjev dobije pozitivno mišljenje na Kolegiju Fonda.

- Pogodovanje stranim investitorima pri kupnji dionica hotela Živogošće i Podgora: Matanović je za taj posao 12. lipnja primio 50.000 eura u gotovini, a ugovorio je i proviziju od pet posto te je
trebao dobiti još milijun eura nakon kupnje dionica.
Ciglana Nin i zemljište Solarisu

- Prodaja Ciglane Nin i zemljišta oko Solarisa: Uz Matanovića se tereti i Peša da je trebao dobiti 200.000 eura mita, ako utječe na gradonačelnika Nina da se složi s naknadama za bivše vlasnike zemljišta i tako pomogne Matanoviću uvjeriti Povjerenstvo za upravljanje državnom imovinom da se na tom zemljištu može graditi bez javnog natječaja i odlučivanja Kolegija i UO Fonda. Od Matanovića je kao protuuslugu tražio da na Kolegiju podrži njegov prijedlog o uvjetima prodaje zemljišta tvrtki Solaris d.d. iz Šibenika. Peša je obećao predstavniku Solarisa Damiru Ostoviću, bivšem predsjedniku Fonda, da će im 330.000 kvadrata zemljišta, koje nije bilo u temeljnom kapitalu Solarisa, HFP prodati po cijeni iz 1993.
Prodaja Dalmacijavina i Laurusa

- Prodaja Dalmacijavina i poduzeća Laurus: Tereti ga se da je primio peku i obećanje ljetovanja na privatnoj jahti te dobio plaćeno putovanje u Monte Carlo od bosanskog poduzetnika Svjetlana Stanića
kao nagradu za davanje tajnih podataka o uvjetima prodaja Dalmacijavina i poduzeća Laurus u stečaju u čijem je vlasništvu splitski hotel Bellevue.


Od unaprijed zatraženih 200.000 eura, Matanović je odmah, 11. travnja ove godine, uzeo 50.000, dok je uz pomoć odvjetnika Juraja Parazajdera na njegovo ime deponirao 150.000 eura u jednom javnobilježničkom uredu. Za odrađivanje ovog posla Matanović je tražio i pet posto od vrijednosti ukupne investicije, što iznosi 1,5 milijuna eura. Prema dogovoru s Kuzmanićem, koji je radio u dogovoru s USKOK-om,


Matanović je trebao dobiti pola milijuna eura u gotovini, a preostalih milijun eura trebalo je sjesti na njegov račun otvoren u Austriji. S obzirom na to da nisu postojale pretpostavke za izgradnju turističkih vila na zemljištu Ciglane Nin, Matanović se upustio u sređivanje stvari, tražeći od nadležnih osoba u zadarskoj županiji da mu pošalju prilagođena očitovanja, pri čemu je u igru uključio i potpredsjednika Fonda za sektor nekretnina Roberta Pešu.

Tako se u drugoj točki istražnog rješenja uz Matanovića tereti i Peša da je za isti posao trebao dobiti 200.000 eura mita. Peša je, pak, trebao utjecati na gradonačelnika Nina da se složi s naknadama za bivše vlasnike zemljišta i tako pomogne Matanoviću uvjeriti vladino Povjerenstvo za upravljanje državnom imovinom da se na tom zemljištu može osnovati pravo građenja bez provođenja javnog natječaja i odlučivanja Kolegija i Upravnog odbora Fonda.

Sljedećega tjedna na županijskome sudu rješavat će se žalbe osumnjičenih na rješenje o provođenju istrage i određivanje pritvora, nakon čega će nadležni istražni sudac Boris Ivančić početi ispitivati svjedoke, među kojima će biti i predsjednik Fonda Grga Ivezić i tajnik Franjo Jozić
Peša je u istoj točki optužen da je od Matanovića kao protuuslugu tražio da na Kolegiju podrži njegov prijedlog o uvjetima prodaje zemljišta tvrtki Solaris d.d. iz Šibenika. Naime, Peša je ranije obećao predstavniku Solarisa Damiru Ostoviću, bivšem predsjedniku Fonda, da će im 330.000 kvadrata zemljišta, koje nije bilo procijenjeno u temeljni kapital Solarisa, HFP prodati po cijeni po kojoj je provedena pretvorba tog hotelskog kompleksa 1993. godine.

Josip Matanović tereti se i za primanje 50.000 eura mita radi pogodovanja stranim investitorima pri kupnji dionica hotela Živogošće i hotela Podgora. Osim spomenutog gotovinskog iznosa, koji je primio 12. lipnja, Matanović je opet ugovorio proviziju od pet posto, te je tako trebao dobiti još milijun eura nakon realizacije kupnje dionica.

Optužba protiv trećeg potpredsjednika u HPF-u, Ivana Gotovca, zaduženog za sektor prodaje, uistinu se svela na to da je primio peku i obećanje ljetovanja na privatnoj jahti te dobio plaćeno putovanje u Monte Carlo od bosanskog poduzetnika Svjetlana Stanića kao nagradu za davanje tajnih podataka o uvjetima prodaje Dalmacijavina i poduzeća Laurus u stečaju, u čijem je vlasništvu splitski hotel Bellevue.


Zanimljivo je da se u istražnom rješenju kao službene tajne koje je Gotovac odao Staniću spominju i informacije objavljene u Narodnim novinama. Još zanimljivije zvuči tvrdnja da je Gotovac krše i Pravilnik o poslovnoj tajni HFP-a obavještavao Stanića i druge osobe zainteresirane za kupnju dionica iz portfelja Fonda o poslovanju društva i pripremi javnog natječaja. Naime, Stanić, koji je nedostupan hrvatskim vlastima, našao se na popisu osumnjičenih, dok se druge osobe zainteresirane za kupnju više ne spominju niti se terete za neko kazneno djelo.


Petlevski: Udruživanje u kriminalnu grupu

Voditelj Službe prodaje nekretnina HFP-a Igor Petlevski okrivljen je da je također htio uzeti novac od prodaje Ciglane Nin. Kada ga je predstavnik Holding fond Arevala Mihail Moshnogorskoj upitao što još treba napraviti, Petlevski mu je na komadić papira napisao iznos od 350.000 eura. Petlevski mu je obećao da će od nadležnog Ministarstva ishodovati promjenu mišljenja o zasnivanju prava građenja prije donošenja detaljnog urbanističkog plana za sporno zemljište, a potom sve prilagoditi ponudi investitora i podržati je. Petlevski se tereti i za udruživanje u kriminalnu grupu s odvjetnicom Asjom Piplović iz Buja i Mladenom Jandričekom.

Odvjetnica Piplović, tvrdi USKOK, dogovorila je s Petlevskim da je izvještava o natječajima koje Fond planira raspisati, kako bi ona unaprijed pronašla investitore i zastupala ih pred Fondom s time da je od Petlevskog, preko Jandričeka, kasnije trebala dobivati i sve bitne informacije o tijeku natječaja, ostalim ponuđačima i Komisiji koja otvara ponude. Svih troje trebali su imati koristi od njezina odvjetničkog honorara. Klijent odvjetnice Piplović navodno zainteresiran za kupnju zemljišta zvanog Ficinka, bio je USKOK-ov suradnik Moshnogorski.


http://www.jutarnji.hr/dogadjaji_dan...6,30,,80467.jl

[vedric]

URED DRŽAVNE REVIZIJE DETALJNO OPISAO STANJE U HRVATSKOM FONDU ZA PRIVATIZACIJU

Šima Krasić još 2000. upozorila na nepravilnosti u HFP-u

U analizirane dvije godine Državna revizija je u Fondu uočila slabosti, nedostatke i nepravilnosti u gotovo svim segmentima poslovanja te institucije: unutarnjem ustrojstvu, računovodstvu i financijskim izvješćima, prihodima, izdacima, stanju i promjenama portfelja kojim upravlja, kuponskoj privatizaciji i odobravanju pozajmica
Šima Krasić
Najobuhvatnije dosad napravljeno izvješće Državnog ureda za reviziju glavna državna revizorica Šima Krasić predala je saborskim zastupnicima krajem rujna 2000. U njemu je detaljno opisala stanje u Hrvatskom fondu za privatizaciju u 1999. i 1998. godini, dok je njime predsjedao Stipe Hrkač. Inače, Državna revizija je 1999. prvi put ušla u Fond, iako pod tim nazivom djeluje još od 1993. godine. U analizirane dvije godine revizija je u Fondu uočila slabosti, nedostatke i nepravilnosti u gotovo svim segmentima poslovanja te institucije: unutarnjem ustrojstvu, računovodstvu i financijskim izvješćima, prihodima, izdacima, stanju i promjenama portfelja kojim upravlja, kuponskoj privatizaciji i odobravanju pozajmica.

Za intelektualne usluge 17 milijuna kuna
U obje je godine Fond spiskao silni novac za usluge. Za izradu pravilnika o ustrojstvu, koji se primjenjivao nepunu godinu dana, potrošeno je 1,3 milijuna kuna, koliko je plaćeno angažiranom trgovačkom društvu. Revizija je iz poslovanja računovodstava i financijskih izvješća zaključila da interna kontrola nije zadovoljavajuća jer se, primjerice, plaćanje usluga provodilo bez potvrde da su one i obavljene. Iako su za nabavu uredskog materijala odabrani ponuditelji s najnižom cijenom, ona je tijekom godine porasla. Za usluge održavanja informatičkog programa nikada nije proveden javni natječaj, što je trebalo biti napravljeno s obzirom na vrijednost usluge koja je u dvije godine veća od osam milijuna kuna. Utvrđeno je i da je za popravljanje starih računala plaćano i po 10.680 kuna, za što se moglo kupiti novo. Iako je platio reklamiranje i propagandu na satelitskoj televiziji u SAD-u, Fond ne posjeduje dokumente o obavljenoj usluzi niti zna o kojim se to emisijama radilo.
Za intelektualne usluge Fond je u dvije godine potrošio više od 17 milijuna kuna, od čega je više od 13 milijuna otpadalo na plaćanje odvjetnika. Ostatak je otišao na ugovore o djelu i autorske honorare. Za Državnu reviziju posebno su bile upitne usluge 15 odvjetnika, koji silne milijune nisu dobili za svoj odvjetnički rad, nego za poslove koje su mogle obaviti i stručne službe Fonda.
Svoje poglavlje zaradio je u izvješću i kontroverzni časopis »Privatizacija«, za koji su još 1995. godine svi poslovi povjereni trgovačkom društvu, bez utvrđene cijene tiskanja i potpisanog ugovora. Fond je samo u dvije godine na taj časopis potrošio gotovo devet milijuna kuna. S pretplatnicima je ugovorio prodaju 370 primjeraka po cijeni od tisuću kuna godišnje, za što je nakon dvije godine potraživao gotovo pola milijuna kuna.
Izvješće se osvrće i na najvažniju popratnu pojavu hrvatske privatizacije, vlasnike kojima je uz blagoslov Fonda godinama dopuštano da se tako ponašaju bez obzira na to što nisu otplaćivali dionice. U kuponskoj privatizaciji, rak-rani treće faze privatizacije, HFP je, čini se po izvješću revizije, sve radio na svoju štetu. Nakon četvrtog kruga uslijedila je famozna zamjena dionica, jer je dio društava koja su ušla u kuponsku privatizaciju otišao u stečaj ili je stekao sve uvjete za njegovo otvaranje. No, Fond je prihvaćao vraćanje dionica društava koje ne spadaju ni u jednu od te dvije kategorije. Ne poštujući Pravilnik o uvjetima i načinu prodaje dionica u 1999. godini Fond je pristao na zamjenu 21 dionice, za koje je još dužan PIF-ovima prenijeti više od 287 milijuna kuna.

Trajni nalozi za - stimulacije
Državna revizija navodi slučaj jednog PIF-a koji je u trećem krugu licitacije povoljno dobio dionice za koje nitko nije pokazao zanimanje, da bi na kraju Fondu vratio te dionice u vrijednosti od 173,67 milijuna njemačkih maraka. Mijenjao ih je, iako je njihova tržišna vrijednost bila između 0,8 i 66,2 posto od nominalne, naravno u omjeru jedan prema jedan za dionice koje kotiraju na tržištu.
Posebno poglavlje zaslužio je slučaj jedne šećerane, vjerojatno one virovitičke, čije su dionice dva PIF-a po odluci Vlade mogla zamijeniti za druge vrijednosnice. Tako je Fond za dionicu nominalne vrijednosti 500 maraka davao 12 dionica nominalne vrijednosti 300 kuna. Na kraju su PIF-ovi za 126 milijuna dobili više od 243 milijuna kuna. Do kraja prošle godine PIF-ovima je u dionicama prenesena 80-postotna vrijednost dogovorenog posla, a Fond im je potom dugovao 6,5 milijuna maraka koje je morao platiti u novcu. Za reviziju je upitno zašto je dogovorena novčana naknada ako je Fond u svom portfelju imao dionice za zamjenu. Za dionice u vrijednosti od dva milijuna maraka, koje su trebale biti prodane većinskom vlasniku, u Fond nikad nije pristigao novac, iako tih dionica više nema u njegovom portfelju.
Godine 2001. se izvješću Državnog ureda za reviziju za 2000. godinu dalo daleko manje prostora u medijima. Revizija je utvrdila da je HFP 2000. godine za plaćanje vanjskih usluga potrošio 14,37 milijuna kuna, a od toga je 2,71 milijun izdvojio za odvjetničke usluge. Fond je cijelu godinu jednog od četiri angažirana odvjetnika mjesečno plaćao 4.270 kuna, iako od njega u tom razdoblju nije zatražen pravni savjet ili stručno mišljenje. Istovremeno je Fond petorici svojih djelatnika unaprijed trajnim nalogom odlučio davati stimulaciju od rujna 2000. godine.
- Konstantno ponavljanje istih nepravilnosti ponukalo nas je da 2003. godine napravimo reviziju prodaje dionica i udjela tvrtki od osnutka HFP-a 1993. godine. To izvješće je dostavljeno Hrvatskom saboru i Državnom odvjetništvu, i u njemu i drugim izvješćima su navedene nepravilnosti. Trenutačno radimo reviziju za 2004., 2005. i 2006. godinu, a izvješća ćemo dostaviti Saboru nakon ljeta, ustvrdila je Šima Krasić u nedavnom intervjuu tjedniku »Nacional«.

Paulo GREGOROVIĆ

Krasić: U zastaru otišla većina predmeta u kojima su postojale naznake kaznenih djela

- Nakon što smo obavili reviziju pretvorbe i privatizacije, Državno odvjetništvo smo upozorili na niz detalja. Od 1.936 utvrđenih nepravilnosti, 721 je imala obilježje kažnjivog djela, od čega smo za 271 nepravilnost osnovano sumnjali da ima obilježja kaznenog djela. No, budući da je zakon po kojem smo radili reviziju pretvorbe i privatizacije izglasan tek 2000. godine, u zastaru je otišlo čak 60 posto predmeta u kojima su postojale naznake kaznenih djela i gotovo svi predmeti s naznakama prekršaja, rekla je Šima Krasić u nedavnom intervjuu.

[freelancer]

Eto što je nama naš Meastro donio:

Svjetska banka: U Hrvatskoj sve više korupcije, a sve manje vladavine prava

Business.hr/Hina
11.07.2007 08:33

Zemlje diljem svijeta, uključujući i neke od najsiromašnijih u Africi, načinile su "značajan napredak" u poboljšanju vladanja i borbi protiv korupcije u proteklom desetljeću, pokazalo je izvješće Svjetske banke (WB) "Poslovi vladanja 2007: Svjetski pokazatelji vladanja 1996-2006." (WGI), objavljeno u utorak u sjedištu banke u Washingtonu.
Izvješće kojim se mjeri kvaliteta vladanja u 212 zemalja i teritorija, počiva na pokazateljima koji su zbroj i kompilacija tisuća istraživanja i mišljenja stručnjaka dobivena od više od 30 međunarodnih organizacija i financijskih institucija, poslovnih udruženja i nevladinih udruga.

Dobro upravljanje zemljom prosuđuje se u šest kategorija - građanske slobode i odgovornost, politička stabilnost i odsustvo nasilja/terorizma, djelotvornost vlade, kvaliteta zakonske regulative, vladavina prava i kontrola korupcije.

Zemlje u izvješću nisu rangirane, već su dani pokazatelji za pojedine kategorije u postocima, na način da viša vrijednost znači bolju ocjenu vladanja. Dane su i margine greške za pojedinu kategoriju, koje ostavljaju 90-postotnu vjerojatnost da je kvaliteta vladanja unutar naznačenog ranga.
Uglavnom su u svim kategorijama u vrhu skandinavske zemlje - Finska, Danska, Island i druge, a na začelju afričke, kao što su Zimbabve, Somalija i druge.
Hrvatska u izvješću WGI 2007. u svim kategorijama ima ocjene u rasponu od 50 do 75 posto, kao i godinu ranije, s najnižom ocjenom za vladavinu prava - 52,9 posto, a najvišom za djelotvornost vlade - 69,7 posto.
U kategoriji građanskih sloboda Hrvatska ima 61,1 posto, političkoj stabilnosti 62,0, regulativi 61,5 i kontroli korupcije 58,3. U usporedbi sa zemljama regije, Hrvatska zaostaje u kvaliteti vladanja za Slovenijom, a bitno prednjači pred BiH, Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom. U većini kategorija Hrvatska je bolje ocijenjena od Rumunjske i približno je podjednaka s Bugarskom, novim članicama Europske unije, a 10-ak postotaka zaostaje u ocjenama za Mađarskom, Italijom i Grčkom.
U odnosu na 2004. i 2005., Hrvatska u izvješću bilježi napredak u kategorijama političke stabilnosti i djelotvornosti vlade, te nazadovanje u ostale četiri kategorije - građanskih sloboda, kvalitetu regulative, vladavine prava i kontrole korupcije. Značajan napredak u kvaliteti vladanja u proteklom desetljeću zabilježen je u različitim zemljama. U kategoriji građanskih sloboda to su Indonezija, Kenija, Niger, Srbija i Sijera Leone. U političkoj stabilnosti Alžir, Angola, Libija, Ruanda i Sijera Leone. U djelotvornosti vlade Armenija, DR Kongo, Slovačka Tadžikistan, u
vladavini prava Alžir, Liberija, Srbija i Tadžikistan, te u kontroli korupcije Srbija i Tanzanija.
Kao zemlje koje su najviše nazadovale izdvojene su Nepal, Bjelorusija, Bolivija, Obala Bjelokosti, Venezuela i Zimbabve.
Daniel Kaufmann i Aart Kraay, autori izvješća WGI koje ove godine puni svoju 10. obljetnicu, na predstavljanju su istaknuli kako izvješće nije službeni dokument WB-a, ali je široko korišteni izvor kod odobravanja pomoći WB-a, te podloga za političke reformatore, investitore, medije i druge korisnike.
Po riječima Kufamanna, direktora Instituta WB-a, dobro vladanje zemljom može donijeti "razvojnu dividendu" od čak 300 posto. U izvješću su zabilježeni značajni padovi ocjene političke stabilnosti u zemljama kao što su SAD i Velika Britanija, što su autori objasnili postojanjem terorističkih prijetnji.

http://business.hr/Default2.aspx?Art...rss&gid=174593

[Blagajnica]

Kao da nam treba SB da nam to kaze?

[freelancer]

Saslušana prva četiri svjedoka u slučaju HFP
17.07.2007


Sadržaj iskaza svjedoka ostao je nepoznat javnosti jer je sud istražni postupak proglasio tajnom
Saslušanjem četriju svjedoka danas je pred zagrebačkim Županijskim sudom počela istraga protiv osmero osumnjičenih za korupciju u Hrvatskom fondu za privatizaciju, doznaje se od suca Borisa Ivančića koji vodi istragu.
Svjedočili su porečki gradonačelnik Edi Štifanić, direktor poduzeća "Tim 90" Darko Požarić, porečki odvjetnik Vladimir Berneš i član porečkog Gradskog poglavarstva Edo Kos, rekao je sudac Boris Ivančić.
Sadržaj njihovih iskaza ostao je nepoznat javnosti jer je sud istražni postupak proglasio tajnom.
Istraga se nastavlja u četvrtak, kada bi trebalo biti saslušano idućih četiri svjedoka i to s područja Zadarske županije, dok je za ponedjeljak i utorak idućeg tjedna predviđeno saslušanje svjedoka s područja Zagreba.
Od svjedoka svoj bi iskaz trebao dati i predsjednik HFP-a Grga Ivezić, rekao je novinarima istražni sudac Ivančić.
Time bi u slučaju HFP trebala biti završena istraga. No ako bude zatraženo proširenje istrage, ona će se nastaviti u rujnu.
Istraga se vodi protiv trojice potpredsjednika HFP-a Josipa Matanovića, Roberta Peše i Ivana Gotovca, voditelja Službe prodaje nekretnina HFP-a Igora Petlevskog, odvjetnice iz Buja Asje Piplović i njezinog suradnika Mladena Jandričeka, zagrebačkog odvjetnika Jurja Parazajdera te poduzetnika iz BiH Svjetlana Stanića, jedinog koji je nedostupan pa je za njim raspisana tjeralica.
Ostalih sedmero osumnjičenih je od sredine lipnja u pritvoru zbog opasnosti od ponavljanja djela.
USKOK trojicu potpredsjednika HFP-a tereti da su tražili više od tri milijuna eura mita, od čega su manji dio navodno i primili, te darove, kako bi pogodovali nekim investitorima pri kupnji poduzeća koje je prodavao Fond. Neke se tereti i za odavanje službene tajne, a Petlevskog i da se s odvjetnicom Piplović i Jandričekom udružio u kriminalnu skupinu. Odvjetnicu je navodno trebao izvještavati o natječajima koje Fond planira raspisati kako bi ona unaprijed pronašla investitore i zastupala ih pred Fondom, a svo troje trebali su imati koristi od njezina odvjetničkog

http://www.poslovni.hr/48715.aspx

[freelancer]

Probijen i drugi Sanaderov rok za ukidanje HFP-a
Premijer je kraj kolovoza postavio za krajnji rok do kojeg treba definirati institucije koja će zamijeniti HFP
Probijen je i drugi rok koji je predsjednik Vlade Ivo Sanader postavio kao krajnji za definiranje nove institucije koja će umjesto Hrvatskog fonda za privatizaciju upravljati državnim porfeljem u budućnosti. Još se, naime, nijednom nije sastala Radna skupina za pripremu prijedloga rješenja, kojoj je polovicom lipnja određen rok za upućivanje usuglašenog rješenja na Vladu i u saborsku proceduru 15. srpnja, a potom ga je premijer produljio na konac kolovoza.


http://www.poslovni.hr/52808.aspx

[freelancer]

http://business.hr/Default2.aspx?Art...rss&gid=190437

Protiv Matanovića proširena istraga zbog Osječke pivovare

Business.hr/Hina
05.09.2007 17:04

Protiv bivšeg potpredsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju Josipa Matanovića (58), jednog od osmero uhićenih u USKOK-ovoj akciji Maestro, danas je proširena istraga zbog sumnje da je od direktora Osječke pivovare Ivana Komaka tražio tadašnjih 3 milijuna njemačkih maraka (oko 10 milijuna kuna) mita

[freelancer]

Zatraženo proširenje istrage u slučaju Maestro
Uz Pešu i Petlevskog USKOK za zlouporabu položaja i ovlasti sumnjiči višeg savjetnika u Sektoru nekretnina HFP-a D. M., a za poticanje na tu zlouporabu 56-godišnjeg hrvatskog državljanina kojem nisu željeli otkriti identitet.
http://www.poslovni.hr/53688.aspx

[Zafashan]

U NL pise da je to neki profesor iz Osijeka.