Narječja i dijalekti - opća rasprava

[Daniel.N]

goldentip kaže:

Ali što se tiče izgovora bio je jednostavno predivan. Naprimjer, neki naši jezikoslovci koji se drže pravila prozodije - izgovaraju sve riječi po pravilu ali se svejedno da zaključiti da su iz Zagreba, haha, kako to?

Što je "pravilno" je stvar propisa i/ili dogovora, a što je "lijepo" je subjektivno.

[Daniel.N]

upomoc21 kaže:

Već duže pratim ovaj forum i ja ne mogu vjerovati kakve su gluposti ovdje pišu... Dakle, što se zapadne Slavonije tiče, tu DANAS nema nikakve ikavice, možda oko Požege, ali čisto sumnjam. Imate ili čistu ijekavicu koja RAZLIKUJE ije i je u izgovoru (doduše, izgovor jata je jednosložan) ili imate oko Daruvara prema Virovitici miješani ekavsko-jekavski tip govora koji se može pronaći i oko Slatine koja govori više manje isto kao i navedeni gradovi Jedino je Virovitica tu iznimka jer "zavlače" i ne razlikuju č i ć. Pakrac govori tipičnim krajiškim dijalektom, znači apsolutno SVE proklitike se spajaju (naglavu, pretkućom, uvodu...), jotacija je hiperjekavska (đe, đed, neđelja, vođ...)... Daruvar govori malo drugačije, akcentuacija je također novoštokavska, s time da se strane riječi (vjerojatno pod utjecajem medija) izgovaraju na zadnjem slogu, npr. iriTIIIra, ne irItira.

Sitni ispravak, ovo nije zadnji slog, ti čuješ nepočetni padajući naglasak i to ti upada u oči.

upomoc21 kaže:

Proklitike se većinom prenose (uškolu, pretkućom, kodmene, kotebe), ali ne toliko često kao u Pakracu (npr. razdvojit će se PRED_MOSTOM). Također je prisutan hiperjekavizam, iako u manjoj mjeri (đe, đed i to je otprilike to).

Opet sitni ispravak, to nije "hiperjekavizam" već "najnovije jotovanje" (ispravak: jotacija ), karakteristično i za Hercegovinu i Crnu Goru, gdje se djevojka kaže đevojka itd.

upomoc21 kaže:

Dugi jat se kod većine starijih govornika realizira kao čisto "e", ni zatvoreno, ni otvoreno, već najnormalnije "e", vreme, sreda, ponet, donet, dve i takav govor ide negdje do Suhopolja. Također, ogromna većina govornika u zapadnoj Slavoniji razlikuje glasove "č" i "ć" u izgovoru, s time problema imaju samo Česi i potomci kolonista iz Hrvatskoga zagorja (+Kranjci), drugi nitko. Tako da fras dobijem kada mi netko kaže da se to nigdje u Hrvatskoj ne razlikuje, makar šta Zanimljiva je tvorba, npr. "Vid' oniJE budala. Ne igraj se sotiJEM. Ostav se tiJE čatrnja." Vjerojatno ukazuje na naše pradavno hercegovačko porijeklo... A otkud ekavski utjecaj, vrlo dobro pitanje . . . Postoje neke teorije da se prije Turaka ovdje govorila tronaglasna štokavska ekavica pa da je dio stanovništva ostao i da se to sve ispreklapalo...

Ekavica postoji na puno mjesta, recimo sjeverni Jadran je bio posve ekavski, ikavski u Istri je posljedica kasnijeg naseljavanja. Jat je bio glas između e i i i jasno da je na mnogo mjesta postao e. Konačno, i kajkavski govori su u principu "ekavski", samo tamo postoji nekoliko vrsta e.

I danas itekako postoje sela (u Posavini i Podravini) gdje se govori "tronaglasna štokavska ekavica" (zapravo, nije ekavica, nego miješani rezultat). Evo što kaže Kapović:

Sikerevci

Postoji razlika č i ć, v je frikativ na kraju riječi, a inače aproksimant, h se često gubi, ali ne dosljedno (gra, ali vrh), odraz jata je ı/je (dıte, G. đeteta s trećom palatalizacijom) uz neke ekavizme (čoek, terat)

Šljivoševci

Glas h obično nestaje, č i ć se razlikuju, v je aproksimant, a odraz je jata ekavski (lep, testo, crevo, mléko, teo "htio", peške, usp. i sekundarni jat u veme, vemena)

https://bib.irb.hr/datoteka/396596.K...av._CSI_IV.pdf (PDF)

upomoc21, zanimljiv si mi kao izvorni štokavski govornik. ako želiš, javi mi se osobnom porukom, trebao bi mi izvor štokavskog govora za moj blog/prezentaciju razlika u naglascima

[Hekatonhir]

Daniel.N kaže:

Opet sitni ispravak, to nije "hiperjekavizam" već "najnovije jotovanje", karakteristično i za Hercegovinu i Crnu Goru, gdje se djevojka kaže đevojka itd.

Sekundarna jotacija, misliš.

[Daniel.N]

Hekatonhir kaže:

Sekundarna jotacija, misliš.

Da Mislim da sam to "treće jotovanje" zapamtio po Iviću

Dakle, treća jotacija = sekundarna jotacija

[goldentip]

upomoc21 kaže:

Daruvar Da, kod nas počinje to blago "podizanje" zadnjeg sloga, ali niti blizu kao u istočnoj Slavoniji. Samo se lagano osjeti na kraju riječi, dok u Pakracu npr. toga nema. Sve u svemu, vrlo malo odudara od standarda, zar ne?

znači Daruvar, pa osjeti se ta intonacija.. ali naravno istočna Slavonija je puno žešća.. jel znaš da se ta pjevna intonacija nastavlja.. jesi ikad čuo kako govore u subotici .. ? standard je ono - vesna spinčić prelog, spikerica s htv-a sad u penziji - to ti je standard po naglascima i intonaciji.. nitko po prirodi stvari ne govori po standardu, treba ga učiti, iako je tvoje čitanje sasvim ok.. a kako ja govorim, rođen i živio u šibeniku, pa studirao u rijeci, pa živio u zagrebu, pa opet u rijeci.. ne mogu se riješiti svojih dalmatinskih naglasaka ni intonacije, najgore šta sam poprimio neke naglaske rijeke i zagreba s dalmatinskim izgovorom, a kad govorim ije, lijepo, zvučim ko bosanac, previše ga rastegnem.. haha, katastrofa.. pogledaj ovo, emsija 8. kat... ubrzaj malo, vidjet ćeš ova gospođa crne kose, to je vesna spinčić prelog, ona je radila na htv-u 40 godina kao spiker, u mirovini je od 2005. ona ti govori čisti standard.. meni prekrasno zvuči.. inače je iz rijeke,ali to se uopće ne čuje..

https://www.youtube.com/watch?v=_eWOnmAC6tk

[KrakenGames]

Naglašavanje prvog sloga neprirodno zvuči (ZG), bez obzira na regiju ili je 'savršen' bez regionalnih obilježja. Koliko nekima ja (ZG) zvučim grdo kad kažem problem, automobil, pješak, nalazim, napravi isto meni zvuče kad kažu problem, automobil, pješak, nalazim, napravi. Kraj priče. Ne pomaže tu ni istočna ni zapadna Slavonija, Bosna ili Hercegovina ili presveti Dubrovnik, sve to isto zvuči, isti naglasak, hoće ga netko skresati ili trajati kog briga, isti naglasak.

[Sadokann]

KrakenGames kaže:

Naglašavanje prvog sloga neprirodno zvuči (ZG), bez obzira na regiju ili je 'savršen' bez regionalnih obilježja. Koliko nekima ja (ZG) zvučim grdo kad kažem problem, automobil, pješak, nalazim, napravi isto meni zvuče kad kažu problem, automobil, pješak, nalazim, napravi. Kraj priče. Ne pomaže tu ni istočna ni zapadna Slavonija, Bosna ili Hercegovina ili presveti Dubrovnik, sve to isto zvuči, isti naglasak, hoće ga netko skresati ili trajati kog briga, isti naglasak.

Nama splicanima nema gore stvari za cuti od naprAvili, dolAzili.
A ovi otocani koji tako govore nam zvuce purgerski

Inace zanimljivo, u Splitu starije generacije govore REpublika, ko dubrovcani, a mladji rePUblika.

[KrakenGames]

Sadokann kaže:

Nama splicanima nema gore stvari za cuti od naprAvili, dolAzili.
A ovi otocani koji tako govore nam zvuce purgerski

Inace zanimljivo, u Splitu starije generacije govore REpublika, ko dubrovcani, a mladji rePUblika.

Hehe Ovisi kako i definiraš Splićanina!
Npr. moj frend je isto Zagrepčanin, ali njemu zvuči grozno naprAvili, dolAzim ... zašto? njegovi su iz Hercegovine i to objašnjava sve.

Koliko vidim iz osobnog iskustva; stariji se drže pravilnog (ča) dok mlađi miksaju non stop ča i što (na primjeru kolega iz Istre, Lošinja, Zadra, Splita, Primoštena) ... isto i sa nekim kajkavcima, iako su oni konzistentniji u naglasku, no isto kako su već u Zg nekoliko godina su počeli brkati stvari, znam da jedna nikad nije govorila spOnzor nego sponzOr (za nas pravilno) a sad je počela nesvjesno spOnzor.

Isto tako sam vidio da dosta ljudi nije svijesno niti čuje druge naglaske/izgovor, barem kad ispitujem frendove o tome kažu mi da to ne čuju. to mi je nevjerojatno! znaš odmah od kud je netko, kao što znaš i razliku među Br/Am/Aus Eng ili Švic/Njem Njem

[Sadokann]

KrakenGames kaže:

Hehe Ovisi kako i definiraš Splićanina!
Npr. moj frend je isto Zagrepčanin, ali njemu zvuči grozno naprAvili, dolAzim ... zašto? njegovi su iz Hercegovine i to objašnjava sve.

Koliko vidim iz osobnog iskustva; stariji se drže pravilnog (ča) dok mlađi miksaju non stop ča i što (na primjeru kolega iz Istre, Lošinja, Zadra, Splita, Primoštena) ... isto i sa nekim kajkavcima, iako su oni konzistentniji u naglasku, no isto kako su već u Zg nekoliko godina su počeli brkati stvari, znam da jedna nikad nije govorila spOnzor nego sponzOr (za nas pravilno) a sad je počela nesvjesno spOnzor.

Isto tako sam vidio da dosta ljudi nije svijesno niti čuje druge naglaske/izgovor, barem kad ispitujem frendove o tome kažu mi da to ne čuju. to mi je nevjerojatno! znaš odmah od kud je netko, kao što znaš i razliku među Br/Am/Aus Eng ili Švic/Njem Njem

80 % splicana su tzv. vlaji. A ovi koji nisu cesce imaju stokavskiji naglasak od ostalih, bolje receno dubrovackiji- forsiranje prvog sloga.
Pa cete od njih cesce cuti za REpubliku, TUrizam i sl.

Naglasak starih splicana i hvarana su nebo i zemlja.
Nedavno sam cuo na radiju neku dicu kako pricaju, i mislim si: Ovi zvuce ko rijecani koji zive u st, kad ono- mali forani. Hehe

[goldentip]

ali zašto je uzet dubrovački književni jezik kao osnova standarda, a nisu svi dubrovački naglasci uzeti u standard ? i kako je uopće stvaran leksik standarda? gdje su stare dubrovačke riječi nestale u stvaranju standarda - npr. dreselje - tuga, žalost

[Lalalalalalala1]

KrakenGames kaže:

Neki dan sam od kolege sa drugog faksa, ne znam jel kroatistika/hr studiji ili neš, čuo da ih sada na nekom kolegiju uče i 'pravilnom čitanju', navodno "sjetit ću se" se izgovara "sjetiću se" po novom. Nisam vjerovao. Iako mislim da većina ljudi ne izgovori 't' jer je naporno, kao i što smo izbacili u primjerima poput 'povijestno'.

Da ovo smo i mi učili u osnovnoj prije nekoliko godina, pravilno je ja ću se sjetiti s i na kraju (sve se čita normalno kako je napisano), ali sjetit ću se piše se bez i na kraju, a slovo t se ne čita. Ovo, naravno, vrijedi za glagole koji završavaju na -ti.

Wikiceha kaže:

Djelomično.
Srpski i hrvatski standard nemaju iste naglasne sustave.
Ako je pročitaš po srpskim propisima, govoriš srpski da.
Jbg. ako rečenicu;
Ir a casa
pročitaš po španjolskim pravilima [ir a kasa] velika je vjerojatnost da pričaš španjolski.
ako je pročitaš po talijanskim pravilima [ir a kaza] velika je vjerojatnost da pričaš talijanski.
S time da imaš i talijanske dijalekte koji će izgovoriti kao španjolski standard.
Rečenica je jednostavna, i znači ići u školu.

Velika je vjerojatnost da ne znaš talijanski jer na talijanskom nema ir, ići se kaže andare, a ni glagoli ne završavaju (kao u španjolskom) sa slovom -r skroz na kraju već s -e npr. parlare, leggere, bere, pulire, dormire).

[Daniel.N]

KrakenGames kaže:

Naglašavanje prvog sloga neprirodno zvuči (ZG), bez obzira na regiju ili je 'savršen' bez regionalnih obilježja. Koliko nekima ja (ZG) zvučim grdo kad kažem problem, automobil, pješak, nalazim, napravi isto meni zvuče kad kažu problem, automobil, pješak, nalazim, napravi. Kraj priče. Ne pomaže tu ni istočna ni zapadna Slavonija, Bosna ili Hercegovina ili presveti Dubrovnik, sve to isto zvuči, isti naglasak, hoće ga netko skresati ili trajati kog briga, isti naglasak.

Ali i Zagrepčani govore gledat(i), bojiš se, voda, moja, potok, a imaš i krajeve gdje se govori gledat(i), bojiš se, voda, moja, potok Ima ih i koji tako govore u Slavoniji... (u Posavini)

Zapravo, jednom sam bio s djetetom na igralištu i čuo neku mamu kako svom djetetu govori bojiš se, inače je govorila štokavski. Odmah sam pretpostavio da je iz Posavine, samo sam se zeznuo što nije bila s hrvatske nego s bosanske strane, kako mi je objasnila.

[Wikiceha]

goldentip kaže:

ali zašto je uzet dubrovački književni jezik kao osnova standarda, a nisu svi dubrovački naglasci uzeti u standard ? i kako je uopće stvaran leksik standarda? gdje su stare dubrovačke riječi nestale u stvaranju standarda - npr. dreselje - tuga, žalost

Izabrani dijalekt je uzet iz tri razloga;
a) velike ujednačenosti (u ostalim dijalektima znaš imati povelike razlike između 2 susjedna sela, a sela ima podosta)
b) velike rasprostanjenosti (od Osijeka do Boke)
c) u konačnici (i po uzoru na Firencu i talijanski) radi književnosti.
Samo, on je uzet kao baza standarda, dakle ima podosta modifikacija.
To je u teroriji. U praksi...
Ako se ne varam, sami naglasci standarda su preuzeti iz novoštokavske ikavice, samo je promijenjen refleks jata umjesto dugog i kratkog [i] je stavljen dugi i kratki [je].

Lalalalalalala1 kaže:

Velika je vjerojatnost da ne znaš talijanski jer na talijanskom nema ir, ići se kaže andare, a ni glagoli ne završavaju (kao u španjolskom) sa slovom -r skroz na kraju već s -e npr. parlare, leggere, bere, pulire, dormire).

Talijanski je istočnoromanski, a španjolski zapadnoromanski jezik.
Pročitaj moj post još jednom, možda i shvatiš što sam napisao.

[Daniel.N]

goldentip kaže:

ali zašto je uzet dubrovački književni jezik kao osnova standarda, a nisu svi dubrovački naglasci uzeti u standard ? i kako je uopće stvaran leksik standarda? gdje su stare dubrovačke riječi nestale u stvaranju standarda - npr. dreselje - tuga, žalost

Zapravo nije dubrovački govor uzet kao osnovica standarda. Dubrovački govor je bio tek jedan od uzora, izjava da je osnovica standarda književni jezik Dubrovnika je više-manje deklarativna.

Kako je stvaran leksik? Pomalo. Dosta toga je uzeto iz Vukovog rječnika, dio je uzet iz kajkavskih govora, dio je uzeo Šulek iz češkog, dio je iz neke tradicije.

Budući da sam dijelom porijeklom iz Dubrovnika, posve mi je jasno da je tamošnji govor daleko od standarda (recimo, ne razlikuje se /č/ i /ć/, dugo /ā/ se izgovara zatvorenije, prema o, govori se đe itd.). Dubrovnik je i onda i danas bio daleko od Zagreba, gdje je bila JAZU i gdje se izrađivao onaj veliki Rječnik. Uostalom, prvo ga je radio Đuro Daničić, koji je posve slijedio Vuka Karadžića. Kasnije je posao preuzeo Pero Budmani, koji je u njega uveo mnoge napomene o dubrovačkom govoru, ali je okosnica ostala Vukova...

Kasnija priča se svodi na Zagreb, tj. hoće li biti tjedan ili sedmica, Dubrovčani imaju malo utjecaja.

Nešto o P. Budmaniju (samo je prva strana na ćirilici):
http://oligorio.com/Download/budmani.pdf

(edit) ovo je isto vrlo poučno, pogotovo napomena:

kako Milas u tome članku duhovito kaže, "akcentujući dubrovačke riječi nije Vuk nikako bio dobre sreće"

http://oligorio.com/Download/disyllabadubrovnik.pdf

[KrakenGames]

Daniel.N kaže:

Zapravo nije dubrovački govor uzet kao osnovica standarda. Dubrovački govor je bio tek jedan od uzora, izjava da je osnovica standarda književni jezik Dubrovnika je više-manje deklarativna.

Kako je stvaran leksik? Pomalo. Dosta toga je uzeto iz Vukovog rječnika, dio je uzet iz kajkavskih govora, dio je uzeo Šulek iz češkog, dio je iz neke tradicije.

Budući da sam dijelom porijeklom iz Dubrovnika, posve mi je jasno da je tamošnji govor daleko od standarda (recimo, ne razlikuje se /č/ i /ć/, dugo /ā/ se izgovara zatvorenije, prema o, govori se đe itd.). Dubrovnik je i onda i danas bio daleko od Zagreba, gdje je bila JAZU i gdje se izrađivao onaj veliki Rječnik. Uostalom, prvo ga je radio Đuro Daničić, koji je posve slijedio Vuka Karadžića. Kasnije je posao preuzeo Pero Budmani, koji je u njega uveo mnoge napomene o dubrovačkom govoru, ali je okosnica ostala Vukova...

Kasnija priča se svodi na Zagreb, tj. hoće li biti tjedan ili sedmica, Dubrovčani imaju malo utjecaja.

Nešto o P. Budmaniju (samo je prva strana na ćirilici):
http://oligorio.com/Download/budmani.pdf

(edit) ovo je isto vrlo poučno, pogotovo napomena:



http://oligorio.com/Download/disyllabadubrovnik.pdf

Tako je, to se danas uči i u školama. Nije dubrovački uzet za govor nego je kao samo uzorom.
Baš sam gledao Skupa neki dan u Komediji, koliko su se držali originalnog teksta, ima dosta tih starih padeža ... na to nisam obraćao pažnju čitajući lektiru davno prije (osim ako je bilo izmjenjenih izdanja) ... ne znam kad je to nestalo.

Pa i pitanje vokabulara, kako su neki spomenuli gore, a ne postoje u standardu.

Kako se ono kaže; dijalekt/govor iz Hercegovine je uzet za standard ... kako neki kažu "jer je najrazumljiviji najvećem broju stanovnika ... ili samo jednog govora".

Također zanima me kako to da imamo 'kiša' u standardu? Mislim da to ne postoji kao glavna riječ u drugim slavenskim jezicima osim ovdje u štokavskim varijantama (ili da se koristi i drugdje, kak slovenci imaju dalje 'dežnik', a mi hm ... daždevnjak, to je jedino za kaj znam)... koliko znam i Srbi Torlaci imaju 'kiša', svi drugi varijacije dešč/dežd/dožd/dažd... nije li logičnije da nam je to službena riječ?

[goldentip]

e da, šta je s tim dažd - to svi znamo da je kiša, u školi kroz književnost naučimo te sinonimi koji se ne koriste .. onda postelja - krevet, zdenac - bunar, vrelo - izvor... koristimo krevet, a ne postelja, bunar a ne zdenac, izvor a ne vrelo, zašto je to tako, koje su štokavske, koje nisu, i kako je sve to "sklepano" prije 150 godina, da danas mi s tim "hibridom" od jezika kojeg sad svi govorimo već generacijama, ne razumijemo nijednog govornika slavnskih jezika. slovaci, česi, slovenci, rusi nas razumiju, mi njih ne. ne znam ikog ko mi je rekao da razumije slovake, čehe, ruse,a čuo sam nebrojeno puta da oni nas ne razumiju. sve je to od "hibrida" kojeg govorimo i učimo. nekad su pravi istarski i kvarnerski čakavci razumjeli slovence, i danas još uvijek, ako govore doma čakavicu. ne znam jel se to gubi "duh" praslavenskog korijena u standardu, ili prevelika izloženost turcizmima, germanizmima i talijanizmima. u dalmaciji prije 150 godina su bolje razumjeli talijane nego kajakavce. haha, šta pričam, kakve kajkavce, to je strani jezika za dalmaciju. svaka druga je bila talijanska u dalmaciji, postoje neki rječnici naprimjer lokalnog šibenskog govora. tu ima stotine riječi - talijanizama koje više nitko ne govori i ne razumije, a govorili su se. tako dok sam bio dijete, osamdesetih, u šibeniku su još govorili za rukavice - gvanti, a za šal - šarpa, u medjuvremenu do danas,sve manje i manje se čuje.

[Wikiceha]

Goldentip, imaš krivo.
a) čakavica, osim uskog priobalnog pojasa između Zadra i Splita nije čakavska
b) kajkavski i čakavski govori imaju dosta zajedničkih isoglosa.
c) kajkavskih i čakavskih imaš više. Imaš cijeli niz prijelaznih govora koji su realno kajkavsko-čakavski. Od čakaviziranih kajkavskih u Gradišću, do kajkaviziranog ikavskog južnočakavskog Donjesutlanskog, do kombinacija u Prigorskom, Goranskom i Srednječakavskog, govorima Ozaljskog kruga.
d) mi pričamo novoštokavskim. Ovo novo nije bez veze. To su najnovije promjene (15.st, ostale su bile prije, 13-14. st), a prvenstveno se označava novije naglašavanje i prijelaz s prijašnjeg 3. naglasnog na 4.naglasni sustav.
Ostali govori su bliži drugim slavenskima jer nemaju tu "najnoviju" reformu.

[goldentip]

Wikiceha kaže:

Goldentip, imaš krivo.
a) čakavica, osim uskog priobalnog pojasa između Zadra i Splita nije čakavska
b) kajkavski i čakavski govori imaju dosta zajedničkih isoglosa.
c) kajkavskih i čakavskih imaš više. Imaš cijeli niz prijelaznih govora koji su realno kajkavsko-čakavski. Od čakaviziranih kajkavskih u Gradišću, do kajkaviziranog ikavskog južnočakavskog Donjesutlanskog, do kombinacija u Prigorskom, Goranskom i Srednječakavskog, govorima Ozaljskog kruga.
d) mi pričamo novoštokavskim. Ovo novo nije bez veze. To su najnovije promjene (15.st, ostale su bile prije, 13-14. st), a prvenstveno se označava novije naglašavanje i prijelaz s prijašnjeg 3. naglasnog na 4.naglasni sustav.
Ostali govori su bliži drugim slavenskima jer nemaju tu "najnoviju" reformu.

Mi govorimo onim jezikom koji je nastao dogovorom - nije to nikakva prirodna evolucija s 3. naglasnog na 4. naglasni sustav. Kajkavski i čakavski i dalje postoje, samo što su marginalizirani kao "nepravilni". Književnosti je bilo i na čakavici, a i na kajkavici. A najljepša i najrazvijenija je bila dubrovačka, itd. A to su da su uzeti naglasci hercegovine, zapadne ili istočne svejedno to je sve po tom dogovoru ilirskom s ostalim panslavistima, itd.

[goldentip]

Što se tiče norme u hrvatskom jeziku ona je prerigidna i ne prati promjene koje se događaju u jeziku. Španjolski jezik se redovito mijenja prema onome kako je bolje, tako je Real academia espanola, posebna slova ch i ll, svrstala u c i l, 1994. godine, zatim grafički naglasak su skinuli s nekih riječi koje u Meksiku i Južnoj Americi drukčije doživljavaju nego u Španjolskoj. Kod nas jezikoslovci puno "pile" s naglascima. Nepristojno je od novinara, po nekim jezikoslovcima, da ne izgovaraju toponime s onim naglaskom kako ga stanovnici tog mjesta mjesta izgovaraju, a istodobno trebam govoriti idem u kiiiino - s dugouzlaznim ili kojim, da bih govorio pravilno. Nisam iz Bosne, kvragu sve, ne mogu govoriti idem u kiiiiino, zvuči mi neprirodno i ne mogu tako govoriti, a i neću.
A onda, sve manja komunikacija sa Srbijom, i nedostatak stalne komunikacije osiromašuje i hrvatski jezik. Oba su stvorena istovremeno, stvorena su kao jedan jezik u dvije varijante jata. Zato i hrvatski zvuči sve debilnije, sve moguće i nemoguće kombinacije se pojavljuju. A bome, isto je i u srpskom, i kod njih erodira jezik, jer nemaju dovoljno kontakta s hrvatskim. Mi vadimo svoje riječi s prašnjavog predratnog tavana, a tako i rade i u Srbiji. Nitko ne zna šta znače, jer ih nitko ne govori, treba ih naučiti.

[Wikiceha]

goldentip kaže:

Mi govorimo onim jezikom koji je nastao dogovorom - nije to nikakva prirodna evolucija s 3. naglasnog na 4. naglasni sustav. Kajkavski i čakavski i dalje postoje, samo što su marginalizirani kao "nepravilni". Književnosti je bilo i na čakavici, a i na kajkavici. A najljepša i najrazvijenija je bila dubrovačka, itd. A to su da su uzeti naglasci hercegovine, zapadne ili istočne svejedno to je sve po tom dogovoru ilirskom s ostalim panslavistima, itd.

Kajkavski i čakavski ne postoje kao cijelina, imaš ih više, a kao što sam rekao imaš i prijelaze.
I između njih i između štokavskih.
U novoštokavskim je evolucija prirodna. Prvo je otpao akut, a zatim su se preostala 2 umnožila...

goldentip kaže:

Što se tiče norme u hrvatskom jeziku ona je prerigidna i ne prati promjene koje se događaju u jeziku.

S ovim bi se složio, ali ne na način na koji koji ti predlažeš.
Npr. č i ć bi trebali biti jedno slovo, kao i dž i đ.
A ije/je bi umjesto (i)je uvijek trebalo biti je. Ionako i ispred označava duljinu je.

goldentip kaže:

Španjolski jezik se redovito mijenja prema onome kako je bolje, tako je Real academia espanola, posebna slova ch i ll, svrstala u c i l, 1994. godine, zatim grafički naglasak su skinuli s nekih riječi koje u Meksiku i Južnoj Americi drukčije doživljavaju nego u Španjolskoj.

Ovo je isto poluistina.
Španjolski je umjereno konzervativan.
Maknuli su slova, ali se piše na isti način (to je isto kao da se kod nas makne dž, lj i nj kao posebna slova, ali da se jednadžba njege ljubavi piše kao i do sada).
U standardnom španjolskom se ll izgovara kao [lj], a danas prevladava izgovor [j] (kao u dalmatinskom 'jubav), a nisu ujedinili ta dva slova.
Ili b i v koji se uvijek isto izgovaraju.
Meko c i g (ispred e i i) se čitaju kao [th] i [h], a ti se glasovi u španjolskom ostvaruju i grafemima z i q, međutim nema ujedinjavanja/micanja slova.
Itd.
Iako je španjolski pretežito fonetski jezik.

Francuski je npr. konzervativan.

goldentip kaže:

Kod nas jezikoslovci puno "pile" s naglascima. Nepristojno je od novinara, po nekim jezikoslovcima, da ne izgovaraju toponime s onim naglaskom kako ga stanovnici tog mjesta mjesta izgovaraju, a istodobno trebam govoriti idem u kiiiino - s dugouzlaznim ili kojim, da bih govorio pravilno.

Standard bi trebao biti uzor kojim bi se trebalo težiti u službenoj ne i privitnoj komunikaciji.
Dakle, govor spikera, političara i slično.
Ne kumica na placu.

goldentip kaže:

Nisam iz Bosne, kvragu sve, ne mogu govoriti idem u kiiiiino, zvuči mi neprirodno i ne mogu tako govoriti, a i neću.

I to je ok.

goldentip kaže:

A onda, sve manja komunikacija sa Srbijom, i nedostatak stalne komunikacije osiromašuje i hrvatski jezik.

Po čemu? Srpski bi nam trebao biti priviligirani susjed u odnosu na slovenski?

goldentip kaže:

Oba su stvorena istovremeno, stvorena su kao jedan jezik u dvije varijante jata.

Nisu, hrvatski je "malčice" stariji, a imao je i dulji razvoj.
Što se varijante jata tiče, srbi imaju 2 standarda, jedan je jekavski, a drugi je ekavski.
Hrvatsko-srpske razlike idu malo dalje od jata.

goldentip kaže:

Zato i hrvatski zvuči sve debilnije, sve moguće i nemoguće kombinacije se pojavljuju.

Maloprije se buniš radi dijalekata, a sada bi ih zamijenio srpskim?

goldentip kaže:

A bome, isto je i u srpskom, i kod njih erodira jezik, jer nemaju dovoljno kontakta s hrvatskim.

Je, mi ćemo spašavati Srbe

goldentip kaže:

Mi vadimo svoje riječi s prašnjavog predratnog tavana, a tako i rade i u Srbiji. Nitko ne zna šta znače, jer ih nitko ne govori, treba ih naučiti.

Misliš kao što su radili u Grčkoj, Norveškoj, ili uzor poput shakespeareanskog engleskog, goeteovskog njemačkog, danteovskog talijanskog ili ?