Natrag   Forum.hr > Društvo > Svijet oko nas

Svijet oko nas Za one koji poštuju prirodu...
Podforum Poljoprivreda

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 15.12.2014., 18:08   #41
Moram malo poslikat opustosenu spacvansku stoljetnu hrastovu sumu gdje na stotinama hektara ostaje tek pokoji susac, toboze kao pticje staniste... kao i devastirani dio uz rezervat Loze, a imam i par fotki slepera koji odvoze trupce (Italija?)... Cisto kao potporu tvrdnjama o kvalitetnom gospodarenju...
__________________
Hrvatski dabar na hrvatskom ramenu!
Garofeeder is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.12.2014., 20:22   #42
Quote:
Garofeeder kaže: Pogledaj post
Moram malo poslikat opustosenu spacvansku stoljetnu hrastovu sumu gdje na stotinama hektara ostaje tek pokoji susac, toboze kao pticje staniste... kao i devastirani dio uz rezervat Loze, a imam i par fotki slepera koji odvoze trupce (Italija?)... Cisto kao potporu tvrdnjama o kvalitetnom gospodarenju...
znao sam .
ajmo jovonanovo..

koliko znaš o biologiji hrasta? sve što vidiš je potrebno ( a da malo bolje pogledaš vidio bi šumu ). slobodno poslikaj i rado ću ti objasniti svaku fotku. trupci idu onome tko plati.
i baš iz razloga skladištenja co2 , to što si vidio je ispravno. ta šuma je prelazila u terminalnu fazu i polako bi odnos asimiliranog i ispuštenog co2 išao u minus. to je jedan dobar razlog zašto ići u obnovu sastojine.
Makyme is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.12.2014., 20:47   #43
Ajmo Jovo nanovo... Ovdje zivim lijep broj desetljeca... Povrsina pod sumom se stalno drasticno smanjuje a obnova je prica za malu djecu i cisto mazanje ociju...
__________________
Hrvatski dabar na hrvatskom ramenu!
Garofeeder is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.12.2014., 22:57   #44
Quote:
Garofeeder kaže: Pogledaj post
Ajmo Jovo nanovo... Ovdje zivim lijep broj desetljeca... Povrsina pod sumom se stalno drasticno smanjuje a obnova je prica za malu djecu i cisto mazanje ociju...
Gdje to? Sto je na toj povrsini sad? Bas me zanima...

Sent from my LG-D855 using Tapatalk 2
Makyme is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.04.2015., 17:16   #45
https://en.wikipedia.org/wiki/Slash-and-char
https://en.wikipedia.org/wiki/Biochar
Torrio888 is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.04.2015., 16:16   #46
Torrio, neće ti prsti otpast ako ukratko napišeš što se krije iza linkova!
__________________
PPAF Foto VK Flickr
pobosutljanin is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.04.2015., 12:19   #47
Nek me netko ispravi, al kod nas se kontrolirano paljenje kao oblik gospodarenja ne provodi, a sa druge strane, sume se sjeku zbog dobrog drva, a ne zbog manjka poljoprivrednih povrsina.
__________________
Pijem suze hadezenjara! :D
Srrrrrrk!
Leman_Russ is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.04.2015., 14:35   #48
Zanimljivosti:

Bivši zaposlenik NASA-e namjerava s pomoću dronova saditi milijardu drveća na godinu

Ex-Nasa man to plant one billion trees a year using drones



Quote:
Startup BioCarbon Engineering namjerava iskoristiti dronove čineći dobro, odnosno upotrebljavajući tu tehnologiju kako bi sadili milijardu drveća na godinu, javlja The Independent.

Naime, trenutačno izgori oko 26 milijardi drveća na godinu, a samo 15 milijardi ih se zasadi. Dronovi bi trebali znatno ubrzati pošumljavanje jer je ručno sađenje drveća skupo i sporo.

Sustav za pošumljavanje BioCarbona prilično je sofisticiran. Dronovi prvo prelete iznad područja i izvijeste o njegovu potencijalu za pošumljavanje,a tada se spuste na dva tri metra od tla te ispale kapsule sa sjemenjem koje je prethodno proklijalo te koje je prekriveno hranjivim hidrogelom.

Direktor tvrtke je Lauren Fletcher, inače bivši zaposlenik NASA-e. On ne smatra da je ovakva metoda dobra poput ručnog sađenja, međutim ona je mnogo brža. Kada bi dva operatera upravljala s više dronova, misli da bi bilo moguće posaditi do 36.000 drveća dnevno za cijenu koja je oko 15 posto manja od tradicionalnih metoda.

Prototip sustava ostavio je odlične dojmove na natjecanju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima te se kompanija nada da će sustav biti u potpuno radnom stanju do kraja ljeta.
__________________
T. 20.11.2004.-1.12.2013. S. 2014?-7.1.2023. Sometimes maybe good, sometimes maybe shit
JKD01 is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.04.2015., 15:29   #49
Quote:
Leman_Russ kaže: Pogledaj post
Nek me netko ispravi, al kod nas se kontrolirano paljenje kao oblik gospodarenja ne provodi, a sa druge strane, sume se sjeku zbog dobrog drva, a ne zbog manjka poljoprivrednih povrsina.
Ovo što sam linkao je zamjena za selektivno paljenje (slash and burn) gdje se drvo pretvara u ugljen(slash and char) koji se onda mrvi i dodaje u zemlju, ugljen je za razliku od drva stabilan (ne truli) pa nema ispuštanja CO2 uz to ugljen povećava plodnost zemlje time što se u sitne pore nasele razne bakterije i upija hranjive tvari koje se onda pomalo ispuštaju pa ih kiša ne može lako isprati.

U Brazilu pale prašumu da bi zemlju iskoristili za poljoprivredu ali zemlja brzo postane neplodna jer je u prašumi samo tanki sloj humusa pa se prašuma sve više krči kako bi se zemlja kratkoročno koristila za poljoprivredu kad bi korisitli tehniku u kojoj se drvo pretvara u ugljen zemlja bi ostala plodna i ne bi bilo potrebe za daljnjim krčenjem prašume.

U amazonskoj prašumi postoje mjesta na kojima je debeli sloj humusa sa visokim sadržajem ugljena ( terra preta) koji ne gubi na plodnosti a stvorili su ga drevni indijanci namjernim miješanjem kuhinjskog opada, izmeta i ugljena.

https://en.wikipedia.org/wiki/Terra_preta
https://www.youtube.com/watch?v=nzmpWR6JUZQ#t=574

Zadnje uređivanje Torrio888 : 27.04.2015. at 15:55.
Torrio888 is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.04.2015., 15:52   #50
Quote:
Lozimka kaže: Pogledaj post
Opet ti u jesen drveće sav taj CO2 ponovno vraća u okoliš, jer CO2 upija kroz listove, a kad lišće otpadne... onda ćemo što?

Osim toga, krče se amazonske prašume radi poljoprivrede, točnije uzgoja žitarica za stoku. Konzumacija mesa u svijetu raste, s tim će rasti i poljoprivredne površine.
Dio CO2 ostaje u drvenoj masi, može se saditi vrste drveća koja brzo rastu i onda njihovo drvo pirolizom pretvarati u ugljen koji za razliku od drva i lišća ne truli pa može dugoročno služiti kao rezervoar CO2.
Torrio888 is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.11.2015., 00:41   #51
Uz ranije spomenutog Forest Mana, odlicnog dokumentarca, onome tko nije pogledao preporucam i Čovek koji je sadio drveće (The Man Who Planted Trees) 1987 - takoder jako poucna prica i primjer svima nama. Mozda bar nekome malo podigne svijest, i to je vec nesto. Bas svako stablo je bitno i vrednije je nego sto vecina mozda misli. Kome to nije sada mozda bas jasno, jednom ce postati, vjerujem. Tko god ima priliku i mogucnost, a realno imamo svi na odreden nacin osim ako ne trazimo neka opravdanja i izgovore, neka posadi bar jedno drvo. Svima ce biti na mnogostruku korist. I stabla i mi smo dio prirode i medusobno smo povezani, a takvim odnosom prema drvecu i prirodi Zemlja i Svijet mogu postati samo bolje i jos ugodnije mjesto. Ako prirodi dajemo, priroda ce nam nam to i vratiti, visestruko. Nemjerljivo s materijalistickim svijetom, samo mozda vecini oci nisu dovoljno otvorene, sto se vidi iz dana u dan. Ali pozitivna je stvar sto uvijek ima ljudi koji drugacije razmisljaju i napravit ce bar nesto po tim pitanjima. Kad pocnemo vise djelovati i nastojati nesto napraviti oko toga samo moze krenuti na bolje. Vratimo prirodi ono sto smo joj uzeli, direktno ili indirektno, bit ce zahvalna, a k tome ce nam se i to vratiti i postici cemo odrzivi prirodni ciklus ovdje na Planeti. Nekima je to mozda jednostavno na odreden nacin bezveze, ali ima onih kojima je jasno, a kome nije postat ce vec jednom. I malo je puno. Hvala
__________________
The Truth Is Out There

Zadnje uređivanje Aeternus : 15.11.2015. at 00:59.
Aeternus is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.11.2015., 17:20   #52
Quote:
Aeternus kaže: Pogledaj post
Uz ranije spomenutog Forest Mana, odlicnog dokumentarca, onome tko nije pogledao preporucam i Čovek koji je sadio drveće (The Man Who Planted Trees) 1987 - takoder jako poucna prica i primjer svima nama. Mozda bar nekome malo podigne svijest, i to je vec nesto. Bas svako stablo je bitno i vrednije je nego sto vecina mozda misli. Kome to nije sada mozda bas jasno, jednom ce postati, vjerujem. Tko god ima priliku i mogucnost, a realno imamo svi na odreden nacin osim ako ne trazimo neka opravdanja i izgovore, neka posadi bar jedno drvo. Svima ce biti na mnogostruku korist. I stabla i mi smo dio prirode i medusobno smo povezani, a takvim odnosom prema drvecu i prirodi Zemlja i Svijet mogu postati samo bolje i jos ugodnije mjesto. Ako prirodi dajemo, priroda ce nam nam to i vratiti, visestruko. Nemjerljivo s materijalistickim svijetom, samo mozda vecini oci nisu dovoljno otvorene, sto se vidi iz dana u dan. Ali pozitivna je stvar sto uvijek ima ljudi koji drugacije razmisljaju i napravit ce bar nesto po tim pitanjima. Kad pocnemo vise djelovati i nastojati nesto napraviti oko toga samo moze krenuti na bolje. Vratimo prirodi ono sto smo joj uzeli, direktno ili indirektno, bit ce zahvalna, a k tome ce nam se i to vratiti i postici cemo odrzivi prirodni ciklus ovdje na Planeti. Nekima je to mozda jednostavno na odreden nacin bezveze, ali ima onih kojima je jasno, a kome nije postat ce vec jednom. I malo je puno. Hvala
Apsolutno istinito.
Nije u pitanju samo CO2, vec sume su i tampon zone, smanjuju buku, prasinu, pa ne zovu za dzabe Amazonsku sumu plucima sveta...
Ja se svaki put najezim kad vidim reklame za tolaet papir gde promovisu mekani od celuloze, nemojte uzimati reciklirani blablabla, ap da aj da posecemo drvo da bi mekano brisali... Strasno.
8mart8 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.11.2015., 01:51   #53
Upravo to, podrucje CO2 na kojem drvece uspjesno djeluje samo je jedno od brojnih korisnih funkcija koje drvece i pruza. Osim toga sto navodis, jos recimo, stvara hladovinu, svojom mrezom korijenja drzi tlo na okupu, kod gradevinsko/stambenih objekata smanjuje djelovanje vjetra na njega, ono je staniste za brojne zivotinje sto ne moramo posebno niti naglasavati, reducira direktan utjecaj suncevog zracenja, i ono po meni gotovo najvaznije, zivjeti i uz sebe biti okruzen drvecem je ogromno bogatstvo, puno je ugodnije i ljepse zivjeti kada imas oko sebe stabla, to je neprocjenjivo s bilo cime sto covjek moze izgraditi, u brojnim pogledima djeluje pozitivno na covjeka i njegov zivot, neki su toga svjesni, dok drugi tome ne pridaju paznju. Naravno, ima tu jos pozitivnih uloga drveca. Zivjeti u skladu s prirodom i njezinim zakonima ispravan je nacin, samo mi se cini da kao rasa cesto radimo suprotno tomu, ali u jednom trenutku ljudi ce postati svjesniji toga. Tome jednostavno moramo pridodati vise paznje, stanje sa drvecem i sumama se nece samo od sebe promijeniti, samo da svatko krene od sebe i napravi bar nesto, i obicnu sitnicu, i to moze biti jako puno. Sada nas je vec velika brojka na planetu, treba nam sve vise podrucja i resursa, samim time pritisak na planet i sumske ekosustave je sve veci, negdje postoji granica i mjesto ravnoteze, kada taj meduodnos previse narusimo, mislim da ce biti puno teze uspostaviti staro stanje, zato bi bilo jako mudro kada bismo globalno razmisljali unaprijed i dugorocno, ali ne znam koliko je to zbilja moguce na svjetskoj razini buduci da se razmislja dosta nepromisljeno, kratkorocno i gdje svatko gleda svoju osobnu korist samo da se sto prije dode do novca, a priroda trpi. Trpjet ce ona i pamtiti sve to neko vrijeme i onda ce nam se to sve obiti o glavu ako na vrijeme ne pocnemo promisljati o tome. A kao sto vidimo iz godine u godinu, razni ekstremi u prirodi sve su cesci, cinjenica je da se dogadaju odredene promjene u prirodnom sustavu, a to nam je jedno od uzastopnih, a mozda i posljednjih upozorenja da reagiramo i pocnemo provoditi mjere koje su u skladu s prirodom. Naravno, sume su tu samo jedan od faktora u cijeloj prici, ali svakako jedna od najbitnijih komponenti cijele slagalice. Jer sve je povezano u prirodi, ako u cijeloj toj piramidi dode do narusavanja jedne stepenice, pocet ce se urusavati i one druge.
Jasna stvar da nam je drvna masa potrebna, to je tako bilo oduvijek i to je normalna stvar, samo su sada potrebe mnogo vece i vecini u svijetu je cilj samo sto brze doci do drveta, a manji je broj onih koji razmisljaju i o drugoj strani medalje. Svako to stablo je trebalo primjerice 100-tinjak godina da postigne taj volumen i visinu, a covjek ga za svoje potrebe visestruko brze upotrijebi, u ovakvim uvjetima potraznje na svjetskom trzistu, priroda to tako brzo ne moze sama sve to nadoknaditi i zato bi mi tu trebali uskociti i ubrzati proces obnove. Ako smo spremni prirodi uzeti ta stabla, budimo ljudi i posteno joj to vratimo. Pridaje se tome paznje i ipak se nesto radi, no ne znam koliko je to zbilja dovoljno, nekako mi se vise cini da je to sve lijepo poslozeno na papiru, a stvarne okolnosti najcesce govore nesto drugacije.
Doduse, nije samo deforestacija velik problem, tu su i drugi utjecaji koji takoder direktno ili indirektno djeluju nepovoljno na sume pa i pojedinacna stabla, ali mi ljudi cesto puta slijepo mislimo da na ono sto ne vidimo ne treba obracati paznju, da se to ne dogada ili da to nije nas problem, vec okrecemo oci od problema, a problem je pred nama, samo zatvaramo oci pred njime i ne zelimo ga vidjeti.
To nije problem jednog pojedinca, drzave ili geografske regije, to je problem sviju nas, a o nama i ovisi kako cemo mu pristupiti. Hrvatska i ne stoji lose po tom pitanju, iako ima tu stvari koje bi se itekako mogle popraviti, no dobro, ne treba ulaziti sada u to. Ali opet, mi smo samo djelic planete, razmisljajmo globalno kada se radi o ovakim stvarima.
Kada pocnemo svjesno i svojom glavom razmisljati o prirodnim principima i dakako zivjeti u skladu s prirodom i prema prirodnim zakonima sve ce zasigurno krenuti na bolje. Iako se covjecanstvo, razmisljanja, ciljevi i nacin zivota sve vise i naglije mjenjaju, ja vjerujem da su usprkos tomu moguce odredene pozitivne promjene, samo treba postati malo aktivniji, svjesniji i poceti shvacati prirodu.
Svako stablo je tu radi nas, i mi smo tu radi njih, i svi smo jednako bitni kad se malo bolje razmisli, jedno smo, steta bi bilo narusavati tu cjelinu.
Vjerujem da su mnogi ovdje na forumu svega toga i vise nego svjesni i unose odredene promjene, a ne zive kao mase po ustaljenom kalupu, ali htio bi da i ostali koji citaju forum bar malo razmisle o ovome i eventualno poduzmu nesto, samo to mi je bila namjera, nista vise. Sve je to samo za opcu dobrobit, ono najbitnije u cjeloj prici. To je samo jedan dio mog osobnog razmisljanja i to je sve, netko se moze sloziti, drugi uopce ne mora, to je sasvim u redu, sve sto zelim je da ljudi promisle bar malo o ovom zajednickom pitanju i postanu svjesniji svoje okoline i onoga sto se dogada oko nas, da otvore sto vise oci, a ne zatvaraju ih pred problemom, aktivnost u bilo kojem obliku je bar neka aktivnost, od pasivnosti i nezainteresiranosti tesko da cemo sto usmjeriti u drugom i nekom pozitivnijem smjeru.
__________________
The Truth Is Out There
Aeternus is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.11.2015., 08:47   #54
Quote:
Torrio888 kaže: Pogledaj post
Dio CO2 ostaje u drvenoj masi, može se saditi vrste drveća koja brzo rastu i onda njihovo drvo pirolizom pretvarati u ugljen koji za razliku od drva i lišća ne truli pa može dugoročno služiti kao rezervoar CO2.
I što onda s tim ugljenom, negdje zauvijek slagati brda drvenog ugljena?
Odakle energija za pirolizu, iz spaljivanja fosilnih goriva?

Sistemski sadnja šume ima smisla zbog raznih razloga pa i CO2, ali nije rješenje, čak i kad bi se sve površine planeta posadile visokom šumom to bi iz atmosfere eliminiralo samo dio danas suvišnog CO2.
ZloPrase is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.11.2015., 10:43   #55
Ne treba sadnju suma gledat kao na jedino rjesenje jer to nije, vec kao na jednu od niza poduzetih mjera za smanjuvanje razina CO2.

Slazem se sa svime gore napisanim od Aeternusa.
__________________
T. 20.11.2004.-1.12.2013. S. 2014?-7.1.2023. Sometimes maybe good, sometimes maybe shit
JKD01 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.11.2015., 14:13   #56
Da, ZloPrase, to svakako ne bi bilo rjesenje zasaditi sve povrsine pod planetom sumama jer niti priroda sama to ne bi napravila. Npr. niti prije 200 godina kada su povrsine suma bile poprilicno vece jer se je manje krcilo, bilo je manje ljudi, manje potreba za drvnom masom, stanistem, itd. opet nije sve bilo pod sumama, priroda sama najbolje odreduje tu ravnotezu medu razlicitim tipovima stanistima, a mi bi ju samo trebali imitirati, i ne raditi protivno njezinim zakonima.
Cinjenica je da kako nestaju sume tako nestaje i brojna druga flora koja je vezana uz nju. Tu je ogromna bioraznolikost u pitanju. Jedno ide s drugim. Ako postepeno gubimo sumske povrsine, a paralelno s time ne nadoknadujemo te gubitike, tu pate i brojne druge biljne i zivotinjske vrste, mnoge vrste su ugrozene vec sada, i na zalost, nekima prijeti izumiranje.
Mora postojati i ta odredena heterogenost.
Mozda najveci problem je sto nas sada preko 7 milijardi, potrebe na svjetskom trzistu su ogromne, puno vece nego prije, nekada je priroda sve to mogla sama nadoknaditi prirodnim putem jer nas je bilo manje, ali danas, ako nastavimo u istom ritmu uisnitu ne znam kako ce sume svijeta izgledati do 2050. Sada je pravo vrijeme za djelovanje. Za svako posjeceno stablo, trebali bismo posaditi bar dva, tri mlada, ugrubo kazem. Ali sve me je strah pomisliti kako se u svijetu krecu stvari po tom pitanju. Vise se sjece nego sto se sadi, a priroda sama tesko da to moze pratiti, definitivno su potrebne odredene mjere sto je vecini ovdje i jasno; okvirno, reducirati velike sjece bar koliko je moguce, racionalnije koristiti produkte prirode, u ovom slucaju drvo, provoditi vecu kontrolu sto se, gdje i koliko radi, i ono mozda najbitnije SADITI mlada stabla na svim povrsinama gdje smo ih prirodi oduzeli, a i tamo gdje je to jos moguce i ima smisla.

Slazem se JKD01, po pitanju C02 sadnja suma sigurno nije jedina mjera, to su danas velike kolicine koje niti sume ne mogu primiti i ne mogu one rjesavati sve nase probleme koje si sami radimo. Mi smo ti koji u jako velikoj mjeri odredujemo njegovu koncentraciju u atmosferi i direktno mozemo utjecati na njegovu kolicinu. Kako si napravimo, tako ce nam i biti.

Kljucno je takoder da ne gledamo na sume samo kroz problem CO2, kao sto vidimo njihova uloga na brojnim poljima je neprocjenjivo vrijedna i korisna i to treba gledati na taj nacin, bar mislim da bismo trebali. Sadnjom svakog pojedinog stabla dobivamo jako puno, toliko su multifunkcionalna bica kao malo sto sto nas okruzuje.
Ne kaze se bezveze da su sume pluca svijeta, one to uistinu jesu.
Drvece je jedno od ogromnih prirodnih bogatstava, prije bilo kakvih odluka i zahvata u prirodi toga se moramo uvijek sjetiti, ponavljam trebali bismo.
Ako istovremeno ne sadimo dovoljno, u istom trenutku oduzimajuci stabla prirodi covjek kratkorocno mozda dobiva, ali na duge staze, ako cemo gledati samo na novac i materijalnu korist, svi gubimo. Jos uvijek nije kasno probuditi svijest o tome i slicnim pitanjima.
__________________
The Truth Is Out There
Aeternus is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.11.2015., 15:18   #57
Možda se na neki način šumama krivo daje epitet "plućima" kad većina kisika dolazi iz mora i oceana. Narvano da se njihov doprinos ne smije zanemarit, ali prije bi preživjeli (ako bi) nestanak šuma nego oceana.
U lutanjima bespuća www-a naletio sam na podatak koliki je čovjekov doprinos CO2 u odnosu na onaj koji stvara sama Zemlja. Koliko se sjećam taj doprinos i nije toliko velik. Problem je u tome što je Zemlja zatvoreni sustav sa određenim kapacitetom pa tako višak nema gdje otići, a ni ne može se brzo preraditi.
__________________
PPAF Foto VK Flickr
pobosutljanin is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.11.2015., 18:22   #58
Ne bi ulazio toliko u to razliku izmedu toga dvoje jer ne znam najbolje kako stoje sve te stvari oko toga, ali opet po meni nikako sada ne mozemo gledati sto je vise bitno, a sto manje, jer cijeli sustav je jednako vazan gledajuci na njega kao cjelinu, kad se jedna komponenta urusi samim time i na svemu drugome prije ili kasnije osjetiti ce se neke posljedice. To je kompleksan sustav gdje jedno za sobom vuce i ono drugo, tesko je odrediti granicu izmedu sustava, jer u cijeloj prirodi jedno djeluje na drugo i obrnuto.
Slazem se da su vode od uistinu iznimne vaznosti, ipak sve krece od vode, to bez danjega. Iako je sve medusobno povezano, vode i sume su dvije jako razlicite komponente, svaka je bitna na svoj nacin, davati jednome ili drugome prednost isto nas nece nikuda odvesti.
Hipotetski, koliko dugo bi pozivjeli bez suma jako je upitno, nestanak suma direktno ili indirektno povukao bi za sobom brojne druge posljedice, ubrzo bi to svi osjetili, a i kazem, nije samo C02 u pitanju, on je dio price. Pitanje je samo koliko dugo bi izdrzali. Ista stvar je i s oceanima, ne mozemo bez njih. Zato svemu treba vise-manje pridavati jedanku vaznost.
Nije covjek glavni uzrocnik CO2 u prirodi kao sto si i rekao, u povijesti zemlje njegove koncentracije jako su varirale, u pojedinim razdobljima bilo ga je vise, u drugima manje, ali zadnjih nekoliko desetljeca njegova koncentracija je opet porasla, a tu smo sigurno mi jedni od krivaca, iz toga proizlazi da u odredenoj mjeri mozemo kontrolirati situaciju. Ima Zemlja svoju mjeru i kapacitete, a sto nam slijedi ako ju opasno predoziramo svime i svacime... bolje da ne znamo, vec koliko god to mozemo, razmisljajmo unaprijed i cinimo radnje da sebi i prirodi olaksamo buducnost, velik dio igre ovisi i o nama kako igramo.
__________________
The Truth Is Out There
Aeternus is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.11.2015., 14:14   #59
da, treba podizati nove šume, ali ne s motivom da nam služe kao spremnik co2. šumom ako se ne gospodari, tj. ne drži ju se u optimalnoj fazi , co2 računica prelazi u negativnu. štob reklo da šuma ispušta više co2 već što ga asimilira. to se događa kad šuma pređe u terminalnu fazu svoga razvoja (prašume recimo, pritome ne mislimo na kišne šume). asimilacija co2 treba biti samo jedna od brojnih blagodati koje šuma daje. šume kao najkompleksnije ekosustave moramo čuvati, odnosno naći neku ravnotežu na globalnoj razini u vidu održivog gospodarenja. na lokalnoj razini( RH ) to nije problem. kod nas već 250 godina djeluje princip potrajnog gospodarenja(sječe se manje nego priraste,+ površina pod šumama se blago povećava). problem su zemlje gdje na šumu gleda isključivo kroz ekonomsku kategoriju. no kako god, drvo se ne može smatrati glavnim načinom borbe protiv povećanja količine c02.
Makyme is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.11.2015., 15:17   #60
Jednom prilikom upoznao sam čovjeka sa Paga koji je namjeravao osnovati udrugu za pošumljavanje Paga.
Kada sam ga pitao kako to namjerava učiniti,kada tamo stalno šibaju bure i vjetrovi,i zato je Pag ogoljen otok,on kaže da ima ideju zaštite mladog raslinja,odnosno mladica,koje bi pratio sa štitom do određene visine,a nakon toga bi mladice masline,borova,i ostalog posađenog drveća same imale snagu boriti se protiv bure.
Alemanskillen is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 18:46.