Je li teologija znanost?

[rambi]

geza kaže:
Edukacijski sustav dijeli čovjeka na onog koji ima mjerno - kiličinsku pamet i onoga koji ima intuitivnu pamet ( Pauli ).

Već ta činjenica humaniste stavlja u nezavidan položaj, jer edukacijski sustav proizvodi intelektualnu aorgonaciju mjerno - količinske pameti koja se akademskim autoritetom stavlja u poziciju progonitelja humanističkog znanstvenika u religiju i filozofiju, kao u neko sramotno i ponižavajuće umno područje. Iako mnogi humanistički orijentirani znanstvenici, i neznanstvenici, upozoravaju da egzaktna znanost i tenologija koja se proizvodi sve više liči na Frankeistajna, takva upozirena ostaju bez recepcije, ignoriraju se. Sprega egzaktne znanosti sa centrima financijske i tehnološke moći čini humaniste nepoželjnim i drugorazrednim . To uzrokuje, kaže Koretz, pojavu antiintelektualnog i antiznanstvenog trenda u ljudskom društvu koje može dovesti do inverznih procesa sa nesagledivim posljedicama, možda i do atrofije cijelog vrednosnog sustava Zapada.
Mali ispravak: teologija = ukupnost učenja o Bogu i religiji. Teologija je znanost o Bogu, a metodologija je ista metodologiji znanstvenog proučavanja Čovjeka!!
Pitanje: Postoji li Bog, analogno je pitanju postoji li Čovjek? Na prvo pitanje kao da nema odgovora ( Kung ), a na drugo kao da ima!? Bili bi zgodno čuti znanstveni dokaz da Skeptik postoji i upoznati metodologiju dokazivanja da Skeptik, ili ma tko drugi postoji ?

[Pandora10]

geza kaže:
Pitanje: Postoji li Bog, analogno je pitanju postoji li Čovjek? Na prvo pitanje kao da nema odgovora ( Kung ), a na drugo kao da ima!? Bili bi zgodno čuti znanstveni dokaz da Skeptik postoji i upoznati metodologiju dokazivanja da Skeptik, ili ma tko drugi postoji ?

To brate!I mene jaaako zanima odgovor na to pitanje.

[geza]

Evo nekoliko citata za one znanstvenike koji misle da je teologija i religija nekakva neznanstvena aktivnost čovjeka.

We are entering the greatest era of science-religion fusion since the Enlightenment last attempted to reconcile the two, three centuries ago.

Biologist Francis Collins, director of the National Human Genome Research Institute, insists that "a lot of scientists really don't know what they are missing by not exploring their spiritual feelings."

"The most beautiful thing we can experience is mysterious. It is the source of all true art and science."
— Albert Einstein, What I Believe
· Becoming a Freethinker and a Scientist by Albert Einstein
· The Development of Religion by Albert Einstein
· Note About Einstein's use of the word "God"; Albert Einstein
· On Prayer, Purpose, and the Soul by Albert Einstein
· Religion and Science: Irreconcilable? by Albert Einstein
· The Religiousness of Science by Albert Einstein
· Science and Religion by Albert Einstein)

What is Theology?
A basic definition of theology would be the science or study of God. Christianity’s God is an active being so this basic definition is insufficient since it does not include God’s works and his relationship with them. Theology must also seek God’s creation, especially man and God’s redemptive work as it relates to man.
Einstein said:

There is no difference between the past and the future in the 4-dimensional space-time-world. The present is only an illusion.

[geza]

Ovdje kao i mnogim drugm temama prisutna je podvojenost između onih koji još uvijek smatraju da je " dokaz " apsolutni znanstveni kriteriji kada se govori o pravoj znanosti, a to bi trebale biti tzv. prirodne znanosti u kojima prevalst imaju fizika i kemija i onih koji su sljedbenici spoznaje da " dokaz " više nije nikakav ozbiljan kriteriji znanosti, jer je znanost otkrila, da je interpretacija spoznaje daleko važnija od dokaza. U tom kontekstu obrazac ili matrica daleko je važnija od predmeta koji obrazac oblikuje, pa tako, već spomenuti veliki inovator Ray Kurzweil kaže:
" Za suvremenu znanost važno je znati da su obrasci fundamentalni ontološki realiteti, jer ono što pretstavljaju nije fizikalno. ( Dakle, vidimo, da Kurzweil pridaje naročito značenje obrascu - matrici, onome što nije fizikalno, pa se prema tome ne može dokazivati niti osporavati sa mjerno - količinskim instrumentom znanosti!! )
Uzmimo za primejr bilo koga od nas, kaže Kurzweil ( dodajem s ovog Foruma ). Što sam JA? Da li je to materija, predmet, tkanina? Što bilo da bilo, sigurno je da se ta tvar koja se zove JA mijenja vrlo brzo. Neke naše stanice nastaju i nestaju dnevno. Svaka naša kost za koju mislimo da postoji vječno, jer nalazimo kosti stare stolječima, mijenjaju se unutar jedne godine. Mnogi naši neuroni stalno su u promjeni. No daleko je važnije znati da se stanice mijenjaju vrlo brzo. Stanica nam izgleda ista, ali su njezini različiti dijelovi promijenjeni. Prema tome JA nisam isti materijal, nisam isti skup atoma i molekula kakv sam bio godinu dana prije. Ono što stalno postoji i što se ne mijenja jest obrazac - matrica ČOVJEKA. Zato prepoznavanje obrazca - matrice bit je ljudske inteligencije. 99 posto naše inteligencije je naša mogućnost prepoznavanja obrazaca - matrica. "
Tako misli Kurzweil, tako izgleda misli Pandora, tako msilim i ja, a vjerojatno i drugi. Prema tome treba upučivati inteligenciju čovjeka prema 99 - postotnoj inteligenciji, prema sposbnosti prepoznavanja obarazaca - matrica koje nisu materijalnog atomsko - molekularnog reda, već nekakvog drugog reda, reda obrazca - matrice , ili kalupa. Ovo što je ovdje napisano nije nikakva religijsko - teologijska ili filozofska
" akrobacija ", već je suvremena znanstvena spozanja, koju bi prije i iznad svega trebao poznavati znanstevnik, jer je razvoj, a time i ono što zovemo stvarnost ograničeno samo ljudskom imaginacijom koja koristi obrazce za modeliranje svijeta.

Stanoviti biolog Koretz smatra da je DNA tehnologija otvorila " pandorinu kutiju " iz koje izlaze utjecaji na svaki aspekt ljudskog života. Crvena crta tog revolucionarnog otkrića je da se s tim otkričem i praksom čovjek direktno umješao u posao Boga, htio to neko vidjeti ili ne, htio to neko priznati ili ne. Implikacije tog znanstvenog otkrića direktno dovode u pitanje cjelokupnu Zapadnu tradiciju po kojoj je čovjek samo derivat materijalne prirode, ili je slaboumni i nejaki derivat Boga. Tu dakako nije riječ samo o sposobnosti čovjeka da manipulira sa mikro i makro biologijom svijeta, jer se uz to javlja i mikrominijaturacija fizikalnog svijeta nanotenologijom. Eto svakome dodirne točke između zanosti i teologije, i obratno, između teologije i znanosti. Za one koji tu konvergenciju ne vide uvijek ostaju " dvije obale ":jedna koja " teće " nizvodno i druga koja " teće " uzvodno. Izbor je slobodan!
S onim što je prethodno napisano i s ovim ovdje, jasno je, da je teologija znanost kao i svaka druga sa svojim predmetom istraživanja i sa svojom metodologijom istraživanja. Nikakve razlike između teologije i fizike! Obje " dame " govore o početku i " tvorcu " svemira, svaka na svoj nepoznati način. Niti teologija zna tko je Bog, niti fizika zna što je početak. Ako se sjedine možda dođu do spoznaje, tko je Tvorac svemira i što je početak svemira. Možda???

[adriatic]

geza kaže:
What is Theology?
A basic definition of theology would be the science or study of God. Christianity’s God is an active being so this basic definition is insufficient since it does not include God’s works and his relationship with them. Theology must also seek God’s creation, especially man and God’s redemptive work as it relates to man.

A čiji je ovo tekst moliću lijepo?

I o kojem (čijem) Bogu je ovdje riječ ?

Za mene je teologija znanost o Bogu isto toliko koliko je astrologija znanost o zvijezdama.

[Aganor]

[QUOTE]adriatic kaže:
[B]A čiji je ovo tekst moliću lijepo?

I o kojem (čijem) Bogu je ovdje riječ ?

Za mene je teologija znanost o Bogu isto toliko koliko je astrologija
__________________________________________________ __


Daj molim te priopci nam sto si po zanimanju, osim komunjara!?
Oprali te kao "persilom", pa si bijel i bez ijedne mrlje inteligencije.
BOG, je i moj i tvoj, pa makar ti to nijekao! To je nemoguce potisnuti iz ljudskog razuma, jer Bog ga sam generira.

[Azriyel]

I tvoje znanje fizike je na "intuitivnoj" razini. Ono sto ti pises je najosnovnije u fizici vizualnoga procesa.
Koje stanice i koje vrste rodopsina se nalaze na retini, nije toliko relevantno za vid, koliko sinkronizacija cijeloga procesa percepcije, corticalne prerade i "suda" o vidjenom, a to sve istovremeno.. Taj proces nije jos objasnjen, niti psiholoski(svijest), niti fizioloski(Elektr.potencijali), niti fizikalno, koje cestice, polja ili vakuumi su na djelu.
________________________________________

Ovo neću komentirati... to kaže osoba koja mi je prvo pompozno rekla da ima "dokaz kako valne duljine svjetlosti nisu točno izmjerene", kao da išta na svijetu jest, i koja je otvorila X tema na forumu o komunizmu, kao da je ikada takav sustav u praxi postojao (mislim moderni komunizam, ne neki bušmanski model). Dakle... takva me osoba ne može uvrijediti...

A ipak je KONAČNO skužil šta hoću reći.

Dakle, fizikalni proces (koji on zove "najosnovnijim") je zapravo onom što on zove "relevantnim" totalno neprepoznatljivo. Tj., u konačnici, čovjek ne vidi ništa od fizikalnog procesa već samo BOJU kao njegov rezultat.
Ali čovjek je ipak uspio proučiti i prepoznati fizikalni proces (ma koliko možda i bio trivijalan) unatoč ograničenju vlastite percepcije koja mu pokazuje samo boju, a ne i valnu dužinu.
Dakle, percepcija ne ograničava baš čovjeka, jer da je čovjek apsolutno zatvoren u svom biološkom perceptivnom sustavu, nama nikada ne bi niti palo na pamet da vidimo što se "skriva" iza boja. Tj, um ograničen perceptivnim sustavom rekao bi "crvena boja". Um neograničen okom kao receptorom kaže, "vidiš, svjetlost valne duljine 750" (Hvala Ulix )

elem.

A i pitanje o kojoj je teologiji riječ i kojem bogu je isto OK... jer Aganor vjerojatno ne zna, ali "teologija" nije disciplina kojom raspolaže samo katolicizam gena kamenih... Da sam vjernik katolične vjere, rekla bih da je Bog poslao Aganora da nam svojim neznanjem bude kušnja. Ne očekuj daljnje odgovore od mene, Aganor, iako je bilo lijepo natjerati te da se konačno složiš sa mnom, uzelo je previše dragocijenog vremena... Ćaos!

Za mene je teologija [B]znanost o Bogu isto toliko koliko je astrologija

Što se tiče astrologije, to mi je baš bilo palo na pamet, da je usporedim s teologijom... S tim da se astrologija bavi djelom i astronomijom, i recimo može se povezati s prirodnim znanostima (recimo, ljudsko tijelo ima oko 80% vode, pa položaj Mjeseca koji utječe na vodu može utjecati i na tijelo čovjeka...), dok je teologija uglavnom teoretska disciplina, tako da mi je to ipak na kraju izmaklo... al je ipak interesantno... Možeš li to malo razraditi, Adriatic...?

Što se tiče toga da ja "znanošću" smatram uglavnom isključivo prirodne znanosti, to je gotovo točna tvrdnja... mea culpa. Razmisliti ću o tome... No ono što me "smeta" kod teologije da je proglasim znanošću jest da je ograničavajuća.
Tj., postoje pitanja koja se NE SMIJU postaviti... što je sasvim suprotno od onoga što bi znanost trebala biti.

Recimo, teologija počinje od ideje da bog postoji, a pitanje "postoji li bog" se ne smije potezati. Nije baš ful znanstven pristup...

[Pandora10]

Azriyel kaže:

Um neograničen okom kao receptorom kaže, "vidiš, svjetlost valne duljine 750" (Hvala Ulix )
...............
....postoje pitanja koja se NE SMIJU postaviti... što je sasvim suprotno od onoga što bi znanost trebala biti.

Recimo, teologija počinje od ideje da bog postoji, a pitanje "postoji li bog" se ne smije potezati. Nije baš ful znanstven pristup...

Ako um NIJE OGRANIČEN okom kao receptorom čime je ograničen i da li je uopće ograničen?

Ako um dakle neograničen okom prelazi granicu VIDLJIVOGA u područje nevidljivoga, može li sa sigurnošću reći GDJE JE GRANICA?Znanost je određena time što se "drži" granice poznatog kao jedinog sigurnog uporišta,i to samo po sebi uopće nije loše."Loše" bi bilo proglasiti "granicu" spoznaje konačnom ili jedinom istinom i iz toga izvlačiti neki konačni sud.

A što se tiče postavljanja pitanja,svaki normalni čovjek ne da ne smije potezati pitanje da li Bog postoji ,već to mora učiniti,a ako i ne učini,pitanje će mu se ..kad tad...SAMO POTEGNUTI ..... a stoga i postoji kako "znanost" koja se bavi nepoznatom prirodom stvarnosti tako i teologija kao "znanost" o Bogu..također kao nepoznatoj prirodi stvarnosti.

[geza]

Adriatic kaže:
" Za mene je teologija znanost o Bogu isto toliko koliko je astrologija znanost o zvijezdama. "

Ovo je tipičan primjer gospodina koji ima naročitu sposobnost zapažanja o parellizma između teologije i asrtologije. Zato na internetu već ima preko 1.000.000 web-ova na temu " stupidity "

[Azriyel]

Ako um NIJE OGRANIČEN okom kao receptorom čime je ograničen i da li je uopće ograničen?

Meni je dovoljno da znam da nije ograničen - ostalim pitanjima koja postavljaš, trebala bi se baviti filozofija... A ja se ne bavim filozofijom.

Znanost kreće od poznatog ka nepoznatom, ali dopušta rušenje poznatog ako, tokom otkrivanja nepoznatog dođe do činjenica koje ruše početnu postavku. Tako da to stvarno nije opće loše, jer se drži "granice", ali pošto dozvoljava njeno pomicanje onda stalno i napreduje...

."Loše" bi bilo proglasiti "granicu" spoznaje konačnom ili jedinom istinom i iz toga izvlačiti neki konačni sud.

E, upravo to... Teologija smatra da bog a priori postoji. Isto tako, postavlja granice do kojih čovjek smije ići, odnosno koje ne smije prijeći. Jedna od njih je i postojanje boga, tj. taj je aksiom u teologiji neupitan... Ja imam frenda koji to studira i imaju kolegije tipa "mariologija", "dogma", "biblija", ali u njima se uvijek kreće od "i stvori bog...", nikada od "tko je stvorio?". Ja ne govorim o tome da se pitanje ne postavlja u glavi, nego da ga se ne smije postaviti javno jer je top sumnja u boga, a to povlači kako božju kaznu tako i "zakonsku" u okviru crkvenih vlasti... Recimo, gubitak zaposlenja na teološkom fakultetu. Pri tom ne kažem da bi molekularni biolog bio vrlo cijenjen u krugu svoje profesije da javno iznosi stav da je žena nastala od Adamovog rebra, što se također percipira kao svojevrsna hereza...

Ali teologija se bavi i drugim stvarima koje nemaju direktne veze s bogom. Recimo, teologija X proučava druge religije i njihove dogme, recimo teologiju Y... ali na vrlo neznanstven način, govoreći o njima direktne neistine i nebuloze. Koje možda jesu, a možda nisu produkt neznanja teologa teologije X o teologiji Y. Recimo nedavni proglasi Vatikana o New Age-u službeni su stav Crkve prihvaćen od teologa, ali u tim proglasima nije se potrudilo niti proučiti što je to, točno, New Age, niti pitati neke spomenute skupine, npr. Wiccane "ekipa, smatrate li se vi New Age-om", niti odvojiti vjerske od drugih uvjerenja (recimo feminist/i/ice mogu vrlo lako biti katolici, pravoslavci, buddhisti a ne nužno pripadnici New Agea!).
Je li i to znanstveni pristup? Sa stajališta društvenih znanosti?

[Pandora10]

Naravno da nije....ali ja teologiju ne vidim takvom ili bar ne bi takva trebala biti a niti je to o čemu govoriš "jedina" prava teologija.Posebna je pak priča crkva i njezin "autoritet" koji neko može a i ne mora priznati po tom pitanju.

[geza]

Azriyel, ti pričaš klasiku: s jedne strane ljudski um s druge strane priroda. Um penetreira u prirodu i korak po korak spoznaje prirodne zakone i prirodne fenomne. Tih zakona i fenomena je toliko da je put znanosti beskonačno dug ......., uvijek nova spoznaja, nova spoznaja, nova spozanja ...........nikad kraja znanstvenim spoznajama..... ( jel to tvoja intepretacija ?).
S druge strane je religijska dogma Bog - tvorac prirode koju upravo znanstveni um spoznaje. On - Bog je po sebi granica spoznaje, pa je time i granica znanosti, što ti očigledno ne priznaješ i ne prihvačaš.

Ajmo tvojim putom samo u dva konteksta:

1. a.) Znanost sama kaže da je na " Pragu posljednjih spoznaja " , što znaći da
manjka samo " prag " spoznaje i taj prag se smješta na distancu od t na -
43 poslije Big - Banga.
Znanstvenici kažu da znanost nikada neće spoznati što je saržaj od tih t na
- 43 do t - 0, a u nikojem slučaju što je iza t - 0.

Azriyele jeli to granica znanosti ili nije?

b. ) Religija za tih t na - 43 , t - o i iza t - 0 kaž da je Bog - tvorac svemira, i tog
Boga - tvorca ljudski um nemože spoznati.

Reci sada, koja je razlika između znanstvene i religijske granice? Ma, prijatelju
nikakva!! I teologija i znanost staju na istoj granici. To je Istina, a sve drugo je
blabla.....

2. Znanstvenik je čovjek s evolucijskom inteligencijom do koje dolazi znanstvenim
induktivnim napredovanjem kako je naznačeno u a.), s čim se dakako slažeš.
Moje pitanje je: Što čovjek radi od iskona do danas gomilajući induktivna znanja o
prirodi ( zakoni, pojave i fenomeni ) ? Odgovor je: Ne radi drugo nego saznaje -
spozanje što priroda jest, uključujući i prirodu svog mozga!
Što se za cijelo to vrijeme " gomilanja znanja " događa s čovjekom i njegovim
osjetilima?
Kad si ( sebi, a ne meni ) odgovoriš na ovo pitanje, a odgovor je poznat i jednostavan
- produžavanje prirodnih osjetila , s lakoćom češ zaključiti, da znanost ostvaruje
upravo ono što religija - teologija zna i govori.

Kod ovakvih rasprava nužno je razlikovanje uloge znanstvenika koji otrkriva prirodne
zakone, pojave i fenomene i znanstvenika koji primjenjuje otkrivene zakone. Drugim
riječima, nužno je razlikovanje prirodoslovnog zananstevika i aplikativnog. Ovaj drugi
je znanstvenik teolog, jer stalno stvara nešto više i jaće od sebe samog, od čovjeka, a
to je bazni postulat religijske teologije.
Razumiješ li što je sa zadnjom rečenicom napisano?

O ovome bi Azriyele, oni koji se smatraju znanstvenci , trebali voditi rasprave, a ne o tome, da li je teologija znanost ili nije. U svim religijama i svim teologijama Bog je duboko povezan s čovjekom, odnosno čovjek s Bogom, pa zato kažem: Teologija Boga je istodobno znanost o Čovjeku, samo treba precizirati o kojem Čovjeku? O evolucijskom čovjeku Azriyele, ne o tebi, meni ili nekom drugom! Krucijalno pitanje je: Kuda evoluira taj i takav Čovjek? Znaš li ti kuda evoluira Čovjek? Ako neznaš, ili nemaš odgovora, onda istražuj, jer je to zadaća znanstvenika! Kad dođeš do rezultata, javi se, da vidimo do koje si spoznaje došao.
I za kraj: Konflikt između teologije i znanosti je konflikt Fojerbachovog doba, gdje se on pokazao totalnim neznalicom!! Danas, teologija i znanost govore drugim jezikom s tendencijom sjedinjenja, ili kako neki kažu " građenjem mostova ", a aktualna je i
" Design theory " koja izlazi iz krila znanosti. Sugeriram ti kreni tim putom, plodonosniji je od znanstvene staromodne materijalističke isključivosti i ponavljanja kako je zannost pametna, a teologija ( ili filozofija ) glupa.

[Azriyel]

Geza, NE, ja ne pričam o tom.

Moja rasprava o granici spoznaje bila je u kontekstu prethodno navedene tvrdnje da je sva znanost fikcija hjer je ljudski um ograničen percepcijom. Uopće nije bilo veze s teologijom, niti odnosa na nju, u tom djelu mog posta. Ja nisam govorila o tome da je znanost apsolutno neograničena, već o tome da joj fiziološki mehanizam percepcije nije granica. Ali ti moje postove uopće nisi čitao, a dokaz tomu je da nisi niti skužio da sam žensko, što bi znao da si pročitao cijelu moju diskusiju a ne samo pojurio odgovoriti na posljednji post. Dakle, NE, to nije bilo to što sam ja htjela reći.

Ne, ja ne prihvaćam da je "bog" granica bilo čega jer "bog" kakvim ga ti zamišljaš, po meni, uopće ne postoji. I tu cijela tvoja teorija pada u vodu jer ti ne možeš a priori dokazati da postoji. A samo nepostojanje dokaza da ne postoji nije dokaz da postoji.
Moj religijski pogled na svijet bio bi najpreciznije definiran kao neo-paganistički, a i to je vrlo neprecizno. Ali, opet, to je samo moj osobni problem i nema veze sa znanošću niti s ovim forumom.

_______

1. a.) Znanost sama kaže da je na " Pragu posljednjih spoznaja " , što znaći da
manjka samo " prag " spoznaje i taj prag se smješta na distancu od t na -
43 poslije Big - Banga.
Znanstvenici kažu da znanost nikada neće spoznati što je saržaj od tih t na
- 43 do t - 0, a u nikojem slučaju što je iza t - 0.

Azriyele jeli to granica znanosti ili nije?

b. ) Religija za tih t na - 43 , t - o i iza t - 0 kaž da je Bog - tvorac svemira, i tog
Boga - tvorca ljudski um nemože spoznati.

Reci sada, koja je razlika između znanstvene i religijske granice? Ma, prijatelju
nikakva!! I teologija i znanost staju na istoj granici. To je Istina, a sve drugo je
blabla.....
_____________________

Oprosti, ali ja nisam Aganor, ti ne možeš od nmene očekivati da odgovorim na pitanje je li nešto granica znanosti ili nije. Stoga, jedini odgovor koji ja mogu ponuditi jest: jel' to granica ili ne, ja ne znam a ne znaju ni ti znanstvenici. Oni to, zasad, samo tvrde. Dakle, remains to be seen...

Razlika je u tome:
Znanost kaže: "Mi ne znamo i nemamo dokaze". A kad se potegne pitanje Boga, znanost kaže "Mi ne znamo i nemamo dokaze".
Teologija kaže: "Mi znamo i imamo dokaze". A ne znaju i nemaju relevantne dokaze, osim vlastite vjere.

A, brate, vjerovati se može i u to da je iza te granice Napoleon, ili velika kornjača, ili zapravo mali bijeli zec, a takvi ljudi, koji to vjeruju, nisu znanstvenici. Pa hajmo tvojom logikom, pa se upitajmo zašto? Hajmo prihvatiti činjenicu da je iza granice mali bijeli zec. Pa onda složiti čitavu, sasvim logičnu teoriju (jer nam to silogizam dopušta) o tome kako je mali bijeli zec uzrok svega. I onda to nazovimo znanošću.
Pa možemo, brate... ako dovoljno _vjerujemo_ u početnu premisu.

A ipak, netko je već ovdje rekao - gdje počinje vjera, završava znanost...

Što se tiče ostatka tvog posta. Ja zbilja ne kužim ništa. Ja mogu prihvatiti da je, recimo, mehanizam mjerenja valne duljine svjetlosti "produžetak" ljudskog perceptivnog sustava, i očekivala sam da me netko sreže na tome. Al' tu možemo još malo diskutirati jer se postavlja pitanje je li prije kokoš ili jaje, jer je taj mehanizam smislio netko tko je već unaprijed znao što mjeri, kako, i zašto... Ali, sad, kakve veze to ima s mitološkim bićima, bogovima, vragovima itd., zbilja ne kužim.

Kao i tvrdnju da teologija stvara nešto veće i jače od sebe. Znači li to da ona stvara Boga? Onda se slažemo, ljudi su stvorili bogove. Ako to NE znači tome, onda mi zbilja ništa nije jasno... jer znanosti ne stvaraju. One proučavaju.
Ili pod "aplikativni znanstvenik" misliš na relaciju tipa fizičar - strojar? Čuj, strojari su napravili, recimo, hidrauličnu dizalicu koja je veća i jača od njih... iako se nisu bavili teologijom... ali što je to konkretno NAPRAVILA teologija? Osim što stoljećima priča, priča, priča... gdje je u jednoj teoretskoj disciplini - aplikativnost!?

Ja ne znam kuda evoluira čovjek i to nije dio mog istraživanja, (jer sam ja osobno strojar pa moram priznati da mi je to mrva nezanimljivo)kao niti zadaća neke pojedine znanosti. Ti si to lijepo sročio, ali recimo i kemija je znanost, a njoj se ne može postavljati takav cilj.
Zašto u tom aspektu teologija nije znanost?
Jer ona odgovor već ZNA.
A on piše u Bibliji.
Jesi li ikada pročitao tu knjigu?
E sad, postoji činjenica da se tekst može svakako tumačiti... ako je TO zadatak teologije, onda ona JEST znanost, kao i književnost. Dakle: Marulolog, Krležolog, teolog.

Meni je zbilja lijepo vidjeti da netko toliko stoji iza svojih ideja i iza svoje vjere kao ti, geza, no ja se jednostavno ne mogu s tobom složiti jer nemam vjeru... I TO je osnovna razlika znanosti i teologije. Da se netko složi s njutnovim 1. zakonom, ne mora imati nikakvu vjeru, on ga MORA prihvatiti. Jer je to tako... A teologija za PRVI POSTULAT ima vjeru. a ako nje nema, onda je cijela teologija, kao i biblija, ipak, jedno od brojnih djela fikcije...

I ne želim vrijeđati. Recimo, kažu da je katolička crkva najveća dobrotvorna institucija.
Skidam kapu.
A nešto ne mora biti znanost, da bi bilo vrijedno.

[geza]

Prije svega ovo je tema zanost i teologija i imao sam dojam da pišeš o tome. Budući kažeš kako te teologija ne zanima , onda mi nije jasno što tražiš na ovoj temi ? Da zastupaš znanstvena stajališta kontra teologijskih? Ako je to tvoja " misija " onda nasrčeš na pogrešnu osobu.
Da se ovdje ne čitaju postovi to je točno, da se rečenice i smisao rečenica izvrču i to je točno, a dokaz si i ti, jer ja nisam napisao da teologija stvara nešto veće i jaće od sebe, već sma napisao da aplikativna ZNANOST stvara nešto veće i jaće od stvaratelja- znanstvenika - čovjeka. Aplikativni znanstvenik nije relacija fizičar - strojar, već je aplikativni znanstvenik KREATOR predmeta, stvari, artefakata koji nas okružuju, koje koristimo, koja produžavaju naša osjetila, snagu, brzinu, domete....... Budući se u teologiju ne razumiješ, tako sma kažeš, onda nije ni čudo što postavljaš pitanje: " Što je to konkretno NAPRAVILA teologija? ", i kažeš " stoljećima priča, priča, priča... gdje je u jednoj teoretskoj disciplini - aplikativnost!? " Ovo je divan dokaz mentalnih barijera s kojima živimo, jer ti izgleda nemaš intelektualne mogućnosti za teorijsku postavku da je Bog stvorio Čovjeka i da su konkretan -aplikativni proizvod te teorije Eva i Adam. Za tebe je to vjerojatno nekakva glupava religijska pričica ranaga " opijuma za narod " , a to je činjnica istog ranga kao što je činjenica da znanstvenik na temelju teorijske postavke u CERNU stvara česticu antimaterije. Osim toga, za tebe je pojam Boga neka mutna misaona tvorevina, bez smisla i značenja, a svi, ama baš svi koji se ozbiljnije bave fenomenom teologije i znanosti pojam Boga poistovjećuju s pojmom Tvorca.
Dakle, Bog = Tvorac = aplikativni znanstvenik - tvorac nuklerane podmorce, atomske bombe, Kolumbije i naravno tvorac ovce Doly i Čovjeka!!.
Budući da mnogi smatraju, a i ja među njima, da je aplikativni zanstvenik po definiciji TVORAC stvari od plinskog upaljaća do kolumbije koja se upravo raspala, od obićnih naočala do elektronskog mikroskopa i teleskopa Hubble, od pištolja do nuklearne bombe, od drvene brodice do nuklearne podmornice, od ovce Doly do čovjeka i td, i td. Taj tvorački genije znanstvenika je genije teologije, a ne prirodnih znanosti, jer znanstvenik time stvara stvari koje su više, jaće, močnije od čovjeka, koje nadilaze čovjekove prirodne parametre i približava ih parametrima Boga - Tvorca. To je činjenica, a ne religijska mašta!
Kažeš da je razlika između teologije i znanosti u tome što teologija već ZNA, a znanost tek saznaje. Naravno, ovakvo gledište je potpuno pogrešno, jer teologija zna da je Bog stvorio čovjeka, ali nezna kako i tko je Bog, a zananost zna kako se stvara čovjek, a nema pojma zašto to zna i koja je svrha tog znanja, isto kao što zna napraviti nukleranu bombu, ali nema pojma zašto je energiju zvijezad spustio na Zemlju.
Budući sugeriraš da pročitam Bibliju ( sic ), ja tebe upućujem da pročitaš:
Vladimir Antonov
General Theology —
the Science about God

“Reality”, 2002
ISBN 83-902754-9-4
© V.V.Antonov, 2002

i naravno još kojekakve druge knjižice, uključujući i one koje je napisao Einstein, citirao sam ih, a ti naravno nisi ni primjetila.

[Hiarcs]

Znanost je ono što je u skladu sa eksperimentom, a teologija je ono što je u skladu sa Biblijom.

Kako je znanost tijekom vremena napredovala tako su i teolozi morali mijenjati i prilagođavati svoju teologiju.

Teologija se stvara tako što se skupi nekoliko beskorisnih debelih parazita, i oni onda međusobno mudruju što je istina a što nije. I na kraju rasprave donose naredbu u što treba vjerovati.
To se onda zove teološka "znanost".

Kao prvo teološka metodologija nije ni najmanje znanstvena, a kao drugo Biblija je bajka.

[Aganor]

[QUOTE]Hiarcs kaže:

Kao prvo teološka metodologija nije ni najmanje znanstvena, a kao drugo Biblija je bajka.
__________________________________________________ _

A kao trece, ti samo lupetas, jer onda je sva znanost jedna bajka! Ako mozes, onda mi dokazi, da je moja tvrdnja pogresna?
Voila?

[rambi]

geza kaže:
Teologija je znanost o Bogu, a metodologija je ista metodologiji znanstvenog proučavanja Čovjeka!!
Pitanje: Postoji li Bog, analogno je pitanju postoji li Čovjek? Na prvo pitanje kao da nema odgovora ( Kung ), a na drugo kao da ima!? Bili bi zgodno čuti znanstveni dokaz da Skeptik postoji i upoznati metodologiju dokazivanja da Skeptik, ili ma tko drugi postoji ?

Ja jos uvijek cekam odgovor na ovo pitanje .

[Azriyel]

Geza,

zbilja mi se ne da čitati tvoj maratonski post, ali ne, ja nemam volje prihvatiti tvoju religiju da razumijem tvoju teologiju. Ne vjerujem u Adama ni u Evu niti u ono slavno rebro. Ne vidim u tome ništa znanstveno...

Ja sam raspravljala u mojim postovima o onome o čemu jesam jer je to bilo potegnuto kao pod-tema ove teme, a tvoj je problem što i nakon mog upozorenja nisi pročitao moju raspravi a nastavio si je komentirati... osim toga, ti kažeš, citiram, :

O ovome bi Azriyele, oni koji se smatraju znanstvenci , trebali voditi rasprave, a ne o tome, da li je teologija znanost ili nije.

Dakle, da sam gad, sad bih te pitala zašto ti postaš ovdje... ali nisam pa neću...

Ja ne vjerujem u boga u kakvoga ti vjeruješ, i ne mogu prihvatiti niti jedan tvoj argument. Ja ne smatram da je pričica o Adamuu i Evi nešto tipa "opijuma za narod", samo mislim da nije činjenično potkrepljena i da nije znanstveno dokazana. Kao što nije niti mitologija koju ja, kao vjernik druge vjere, prihvaćam, i smatram istinitom ali ne i znanstvenom.

Pošto je ova tema izišla iz sfere znanosti, pa čak i filozofije, i prešla na ono polje gdje se moraju dovoditi u pitanje ne znanja i činjenice već nečija osobna uvjerenja, a što se po mom sudu ne smije stavljati pod upitnik, ovo je ujedno i moj poslijednji post na ovu temu. Have fun, that's what life's about!

[Pandora10]

rambi kaže:
Ja jos uvijek cekam odgovor na ovo pitanje .

I ja...i ja ...

[skeptik]

rambi kaže:
Ja jos uvijek cekam odgovor na ovo pitanje .

Dakle, pitanje je bilo glasilo:
"Bili bi zgodno čuti znanstveni dokaz da Skeptik postoji i upoznati metodologiju dokazivanja da
Skeptik, ili ma tko drugi postoji ?"

U znanosti prvo treba definirati pojam cija se egzistencija nastoji dokazati (ili opovrgnuti). Pocnimo, dakle, s definicijom skeptika:

Definicija:
Skeptik je virtuelna osoba koja diskutira na IMF-forumu pod imenom "skeptik".

E sada, buduci da je osnov znanstvene metodologije empirija, treba smisliti neku manifestaciju gore definiranog skeptika koja bi se mogla provjeriti empirijski. Treba ju smisliti tako da se nalazenje takve manifestacije ne moze interpretirati nikako drugacije nego kao postojanje skeptika.

Ideja eksperimenta:
Otici na web stranicu IMF foruma i pogledati da li se tamo javlja virtuelna osoba pod imenom skeptik. Ako se javlja, to je onda, po definiciji skeptika, empirijski - dakle znanstveni - dokaz da skeptik zaista postoji.

Opis eksperimenta i rezultat:
Ja sam gore opisani eksperiment ponovio oko 500 puta. U svih 500 slucajeva rezultat eksperimenta je bio pozitivan. Iz toga se moze zakljuciti da moji eksperimenti potvrdjuju tezu o postojanju skeptika.

Diskusija:
Ovaj pozitivan rezultat treba biti i ostalima motivacija da ponove ova mjerenja na isti ili slican nacin, tj. da se svatko sam uvjeri da skeptik zaista postoji.

Eto, tako funkcionira znanost. Naravno, kao i svaka metodologija, tako i znanstvena ima svojih nedostataka. Ako je nesto znanstveno dokazano, to jos ne znaci da je to 100% sigurno tocno. No ovdje i nije cilj dokazati da je znanstvena metodologija apsolutno pouzdana. Cilj je samo utvrditi da li teologija koristi znanstvenu, ili pak neku drugu metodologiju.