Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 16.01.2018., 20:00   #1
Andrijica Šimić (19. st.): Hercegovački Robin Hood

Prije točno 147 godina u Runovićima uhićen Andrijica Šimić

Quote:
Andrijica je, po narodnim predanjima, otkupljivao osmansku zemlju za Viničane i gradio im kuće te im darovao konje i krave, što je razlog zašto ga i danas u Zagori i Hercegovini smatraju za narodnog junaka. Stekao je nadimak hercegovački Robin Hood.

Legendarnog hrvatskog hajduka Andrijicu Šimića, poznatog kao kralj gorskih klanaca, uhitila je austro-ugarska vojska 14. siječnja 1871. u mjestu Runovići, u zaleđu Biokova. Hajduk koji je svojim djelovanjem postao legenda među stanovništvom u Dalmaciji i Hercegovini, s obje strane granice (Austro-Ugarske i Osmanskog Carstva) uhićen je dok je spavao u kući obitelji Ante Garca koja ga je izdala radi pozamašne nagrade. Prema predaji tom prigodom Šimić je prokleo svog izdajnika riječima: „Moje noge nad vašim glavama bile”. Uskoro su uhvaćeni i preostali članovi njegove družine u zaseoku Prodani, kod Zagvozda, pišu Imotske novine.

Andrijica Šimić rodio se u siromašnoj obitelji u Alagovcu, nedaleko od Gruda, a u djetinjstvu deset godina je radio teške poslove kod age Tikvine u Mostaru. U hajduke se odmetnuo nakon što su mu osmanski poreznici opljačkali oca, a kadija, kojemu se obratio nije htio intervenirati nego je umalo i njega uhitio. Kad je odlučio postati hajduk, napadao je osmanske karavane, trgovce i kiridžije najčešće na potezu Imotski-Vrlika. Na planini Kamešnici i danas je poznata pećina koja se po njemu zove Šimića pećina. Zajedno sa svojom hajdučkom družinom znao je odlaziti i na pohode i do Kupresa, Glamoča, Duvna, Mostara, pa sve do Sarajeva i Travnika. Kako je pljačkao i po austro-ugarskom teritoriju i njihove vlasti su ga željele uhvatiti po svaku cijenu.

Andrijica je, po narodnim predanjima, otkupljivao osmansku zemlju za Viničane i gradio im kuće te im darovao konje i krave, što je razlog zašto ga i danas u Zagori i Hercegovini smatraju za narodnog junaka. Stekao je nadimak hercegovački Robin Hood.

Austro-ugarske vlasti 31. kolovoza 1872. osudile su Andrijicu Šimića i njegovu družinu, ukupno 25 hajduka, na dugogodišnje kazne zatvora. Teretilo ih se za pljačku, razbojstva, iznude, ranjavanja i otimačine, ukupno 86 kaznenih djela, uglavnom građana Austro-Ugarske iz Imotskoga i Sinja, premda je Šimićeva družina hajdukovala i u Hercegovini. Suđenje je održano u Splitu i bila je prva sudska rasprava na hrvatskom jeziku u Dalmaciji. Andrijica je osuđen na doživotnu robiju, ali je nakon 30 godina pomilovan i pušten na slobodu.

I nakon 30 godina provedenih u zatvoru, kad je izišao, ostao je legenda. Na splitskoj Rivi priređen mu je veličanstven doček, dok je on po selima bio tretiran kao živa legenda, pričajući svoje priče do kraja života. Po kazivanjima i u starosti je imao zavidnu snagu i mogao preskočiti magarca s mjesta.
http://www.dnevnik.ba/teme/prije-toc...zdali-ga-garci
zrimo is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.01.2018., 20:06   #2
Još jedan hrvatski junak kojemu hrvatska historiografija ne pridaje zasluženu važnost

Priča o Mijatu Tomiću legendarnom hajduku koji nije mogao podnijeti nepravdu turskih kadija

Quote:
Kada se 1463. godine, nakon pustošenja i osvajanja Bosne, sultan Muhamed II vraćao iz Jajca kući, dao je kod Fojnice vikaru bosanskih franjevaca fra Andjelu Zvjezdoviću carsko pismo zvano Ahdnama, koje daje kršćanima slobodu vjere, da franjevci mogu bez smetnje vršiti službu Božju. Želio je da se opustošena zemlja vrati u normalno stanje. Ali turski upravitelji nisu se držali tog pisma pa su za Hrvate koji ostadoše vjerni svojoj katoličkoj vjeri nastala zaista teška vremena. Turske nepravde, zulumi i nasilje izazvali su revolt kod naroda te se mnogi ljudi odmetnuše u šume i planine da na svoj način potraže pravdu. Tako dođoše vremena hajduka. Narodna pjesma ‘Mijat Tomić odmeće se u hajduke’ govori jednu od priča o tome zbog čega se Mijat odmetnuo u planinu.

Turci su čitavo Duvanjsko polje prisvojili i pretvorili u svoj begluk. Tako je u njihove ruke došla i Jabuka livada Mijata Tomića. Jednog dana Suzica kadija ‘silo Ture od Županjca grada’ skupio oko 200 kosaca da pokose Mijatovu livadu Jabuku. Za vođu im odredi samog Mijata Tomića. Svi se kosci skupili, a Mijata nema. Ne bi dugo kad eto i Mijata. Nije to bilo pravo Muratu subaši (poljaru) pa on Mijatu progovara: ‘Bre, đidijo Vlašće neoprano! Turski begluk u tebe je šala?’ Traže sablju, htjede Miji odsjeći glavu. Skoči Mijat i dohvati šaru pušku. Puče šara i pogodi Murata ‘u zlo mjesto gdje mu srce kuca’. Tad Mijat reče: ‘Stan’te, kosci, ne kos’te livade! Jabuka je moja djedovina, dok mene u životu bude, da vidimo ‘ko smije kosit? ‘Ko je junak neka za mnom ide: evo njima haran harambaša!’ I tako se odmetnu Mijat Tomić u hajduke.

Harački pohodi iz Vran planine

Pošao je sa svojom družinom koja je brojala između 20 i 40 ljudi, u Vran planinu. Odatle su poduzimali svoje haračke pohode širom Bosne i Hercegovine. U bližoj okolini Vran planine nalazilo se selo Pomen, kao i Doljani. Preko Makljena, Prozora i Pomena vodio je jedan od glavnih turskih putova za Hercegovinu i Dalmaciju. Drugi turski put vodio je dolinom Neretve do ušća Rame, a zatim preko Tovarnice. Oba ova puta su se sastajala u Doljanima. Put je dalje vodio preko Risovca ka Blidinjskom jezeru, gdje se opet granao na više strana. Kako su na Pomenu živjele hrvatske obitelji Mijat nije na putu koji je išao preko Pomena dočekivao Turke ni njihove trgovce. Ali zato je na turskom drumu preko Tovarnice imao prostrte kabanice i od turskih trgovaca naplaćivao prolazninu.

Na svakog robom natovarenog konja vlasnik je morao Mijatu platiti pet zlatnih dukata ili koliko bi Mijat odredio. Ako bi se netko suprotstavio i nije htio platiti pa se još mašio oružja da će pucati na Mijata, ne bi imao vremena završiti što je naumio, jer bi prije zapucali hajduci raspoređeni oko puta. U takvim slučajevima bi katkad uspjeli zarobiti kakvog bogatog turskog trgovca ili nekog dostojanstvenika te bi za njega tražili otkupninu ili zamjenu za svog zarobljenog druga. Veći dio plijena: robe, novca i oružja oni su dijelili sirotinji. Poslije takvih okršaja hajduci ne bi više na tom mjestu pazili ni čuvali postavljenu kabanicu nego su išli širom Bosne i Hercegovine i postavljali su druge zasjede na druge turske puteve.

Doljanski kraj je bio vrlo pogodan za hajdukovanje, jer je brdovit i šumovit, kroz njega su prolazili važni turski putevi. Tu je bilo Mijatovo glavno gnijezdo. Tu je on imao svoje jatake i kumove. Tu je i poginuo. Po svom junaštvu Mijat Tomić se pročuo po cijeloj Bosni i Hercegovini, jer je Turcima natjerao strah u kosti. A isto tako pročuo se Mijat po svojoj dobroti jer je štitio i pomagao siromašne i potlačene.

U većini pjesama o smrti Mijata Tomića se govori da ga je izdao njegov kum Ilija Bobovac, a ubio ga neki Arapin. Mijatov sestrić Marijan je ranjenoga Mijata pokušao odnijeti u Vran, ali je Mijat izdahnuo pod Sovićkim vratima. Tu se, na njivi Pošćeci, kažu, nalazi grob hajduka Mijata Tomića.

U Hercegovini neki smatraju da je prezime Naletilić postalo tako što je nekoj djevojci ‘naletilo’ Mijatovo dijete. U Orlacu (Raštanima donjim kod Mostara) nalazi se hajdučka pećina koju narod zove Pećina Mijata Tomića.
https://poskok.info/prica-o-mijatu-t...urskih-kadija/
zrimo is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.01.2018., 20:31   #3
Lani je bracni par Perić iz Duvna/Tgrada snimio igrani film o Mijatu Tomicu, pod nazivom "Hajduk", to sam otkrila neki dan trazeci nesto o njemu. Film se trenutno prikazuje po Hercegovini, ne znam hoće li i po Hrvatskoj, iako u filmu ima i glumaca iz Hrvatske.
Najava filma/trailer/ se moze pogledati na YT.

Tocno je da se nasa historiografija premalo bavi s dobrim brojem hrv junaka, na veliku zalost.
U nedjelju je bila komemorativna misa za Gvozdansko (bila mi je kolegica), nekako je i tema Gvozdansko slabo obradjena, a prosla tesko stradanje i od Turaka i 1943 i u DR.
__________________
"Bog je s tugom znao reći: anđeli oko nogu imaju kuglu, đavli krila na leđima." (Alexandre Romanes)
"Ako vam je težak stijeg čestitosti, utaknite ga u zemlju gdje počivaju naše kosti - mi ćemo ga držati."
"Bolje zapaliti i najmanju šibicu u mraku, nego se pjeniti i/ili piskarati o tami."
nasmijanonebo is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.01.2018., 20:42   #4
S obzirom da je iz Bh mogli bi ga i Bošnjaci svojatati kao svoga, nego nešto im se ne da.
Kexx is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.01.2018., 22:44   #5
Proširio sam naslov, tako da posjetiteljima foruma bude jasnije o čemu se radi.

Kada je uspoređen s Robinom Hoodom? Ima li zapisa za to još u XIX. st.? Pitam zato, jer bi bilo zanimljivo znati da je priča o Robinu Hoodu bila poznata u Hercegovini u ono doba.
__________________
User:
Đe si ba, šta ima?
ChatGPT:
Dobro sam, hvala na pitanju! Kao AI, nemam roditelje poput ljudi, pa nemam "ba". Kako mogu pomoći?
Zoran Oštrić is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.01.2018., 00:42   #6
Poredba je novijeg doba zbog toga jer su opljačkano dijelili narodu, kao da se Hercegovini i Dalmaciji znalo za Robina tada.

Andrija je bio slavan i po izlasku iz robije, navodno je i HNK Hajduk iz Splita dobio po njemu ime.
zrimo is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.01.2018., 09:34   #7
Quote:
Zoran Oštrić kaže: Pogledaj post
Proširio sam naslov, tako da posjetiteljima foruma bude jasnije o čemu se radi.

Kada je uspoređen s Robinom Hoodom? Ima li zapisa za to još u XIX. st.? Pitam zato, jer bi bilo zanimljivo znati da je priča o Robinu Hoodu bila poznata u Hercegovini u ono doba.
Mislim da su svi ti "naš robin hood" ili "robin hood iz Litve", "katalonski robin hood" uglavnom nazivi nastali u drugoj polovici 20. stoljeća.

Osim anglofonih zemalja, mislim da se u ostatku svijeta prije Hollywooda nije baš znalo za njega
__________________
.
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.01.2018., 14:41   #8
Sam lik i djelo Andrije Šimića je poznato na jugu Hrvatske možda i ponajviše od svih hajduka.
Andrija je bio poslijedni hajduk a njegove priče su pratile i tadašnje novine po izlasku iz zatvora kao i sami proces suđenja.
Većina ljudi na jugu zna za Matiju Gubca dok je na sjeveru obratno, vjerovatno veoma mali broj zna za Andriju Šimića ili Mijata Tomića.
zrimo is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.01.2018., 14:44   #9
Quote:
zrimo kaže: Pogledaj post

Andrija je bio slavan i po izlasku iz robije, navodno je i HNK Hajduk iz Splita dobio po njemu ime.
Ovo je točno, čitala sam izvještaj za suđenja i onodobne članke u novinama u vezi Šimića, narod je jako pratio sve vezano uz Šimića. Hajduk je po njemu dobio ime.
__________________
"Bog je s tugom znao reći: anđeli oko nogu imaju kuglu, đavli krila na leđima." (Alexandre Romanes)
"Ako vam je težak stijeg čestitosti, utaknite ga u zemlju gdje počivaju naše kosti - mi ćemo ga držati."
"Bolje zapaliti i najmanju šibicu u mraku, nego se pjeniti i/ili piskarati o tami."
nasmijanonebo is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 15:59.