Odgovaram na pitanja i glumim frajera II

[Nosonja_]

http://www.telegraph.co.uk/news/worl...les-claim.html

U članku se spominju diplomati, pa postoji li ikakvi diplomat koji je izjavio da je vidija da kineska armija puca na prosvjednike? Koliko ja znam ne postoji Spominja sam da su 1989-e bile lako dostupne prijenosne VHS kamere, ali ne samo to, što su snimile nadzorne kamere ambasada? Izgleda ništa jer nisu imale što snimiti. Kina je te godine bila još relativno zatvorena ali ipak je bila daleko otvorenija nego recimo 1969-e, i tada su sve značajnije novinske agencije na svijetu imale dopisnike u Pekingu, kako nisu snimili pokolj Da nitko nije mogao iznijeti jednu kazetu, jednu filmsku rolu ili jednu polaroaid fotografiju

[Nosonja_]

rustaveli kaže:

Sami kineski funkcioneri su navodili da je poginulo cca 250 ljudi, kako je barbarus rekao nema logike da sami sebi pakuju ubojstva koja se nisu dogodila.

Assange je redikul (otprilike nešto u rangu živozidaša u nas) i rusko/kineski igrač, vjerodostojnost 0 bodova.

Pa možda su samo rekli istinu, 250 mrtvih a ne tisuće ili deseci tisuća kako su amerikanci javili, isti oni amerikanci koji su javili o nepostojećim iračkim nuklearnim postrojenjima ili koji su izrežirali napad kemijskim oružjem od strane sirijske vojske. Po linku kineska armija je imala gubitaka u Pekingu 1989-e, ako je tako to je bio pokušaj državnog udara, kineska armija je imala dužnost da brani vlast.

U vezi Asanža, je biće jer je redikul zato ga žele uhvatiti i sudit

[rustaveli]

Nosonja_ kaže:

http://www.telegraph.co.uk/news/worl...les-claim.html

U članku se spominju diplomati, pa postoji li ikakvi diplomat koji je izjavio da je vidija da kineska armija puca na prosvjednike? Koliko ja znam ne postoji Spominja sam da su 1989-e bile lako dostupne prijenosne VHS kamere, ali ne samo to, što su snimile nadzorne kamere ambasada? Izgleda ništa jer nisu imale što snimiti. Kina je te godine bila još relativno zatvorena ali ipak je bila daleko otvorenija nego recimo 1969-e, i tada su sve značajnije novinske agencije na svijetu imale dopisnike u Pekingu, kako nisu snimili pokolj Da nitko nije mogao iznijeti jednu kazetu, jednu filmsku rolu ili jednu polaroaid fotografiju

Kao prvo, sami prosvjedi su medijski bili jako dobro popraćeni i primjećeni jer su vremenski koincidirali s vrlo značajnim dolaskom Gorbačova u posjet Deng Xiao-pingu u svibnju 1989.
Kao drugo, izravne snimke gušenja prosvjeda su jako oskudne (ali ne i nepostojeće!) jer je uoči toga bilo proglašeno i sprovedeno izvanredno stanje u sklopu kojeg su temeljito stali na kraj zapadnoj sedmoj sili. Naravno da se s "primjenom sile" ne slažem, ali Kinezi su to obavili maksimalno revno za razliku od recimo pijanih pučista u Moskvi 91.
Kao treće, naravno da počiniocu ne možeš vjerovati na riječ pa je brojka sasvim sigurno viša od 250.
Kao četvrto, Asanž je redikul jer sve u svijetu sagledava kao teoriju zavjere.

[Nosonja_]

Ok, di su snimke?

[rustaveli]

Nosonja_ kaže:

Ok, di su snimke?

Na primjer, tu.

Već sam objasnio zašto nema spektakularnijih snimaka

[Nosonja_]

rustaveli kaže:

Na primjer, tu.

Već sam objasnio zašto nema spektakularnijih snimaka

Zato što su " Temeljito stali na kraj zapadnoj sedmoj sili"

Kako su im to stali na kraj? Protjerani? Ako su potjerani, kad su protjerani? Što su javili sovjetski novinari? Dopisnik Tanjuga? Diplomatske poruke? Jesam li dobro skonta da su ambasade vrlo blizu trga?

[rustaveli]

Nosonja_ kaže:

Zato što su " Temeljito stali na kraj zapadnoj sedmoj sili"

Kako su im to stali na kraj? Protjerani? Ako su potjerani, kad su protjerani? Što su javili sovjetski novinari? Dopisnik Tanjuga? Diplomatske poruke? Jesam li dobro skonta da su ambasade vrlo blizu trga?

Bilo je uvedeno izvanredno stanje i provedena cenzura. Bile su presječene veze dopisnika sa stranim kućama, neki su bili i zatvoreni, većina je protjerana nakon oružane intervencije i zaplijenjeni su im materijali. Na službenim kineskim fotografijama jasno se vidi da armija nije cvijećem i bombonima rastjerala prosvjede. Je li pritom ubijeno 200-ak demonstranata (po službenim priopćenjima kineske KP) ili nekoliko tisuća (po verzijama kineskih disidenata i Zapada) je ovdje od sporedne važnosti jer je tema rasprave Asanžova trolačina kako se ništa nije dogodilo.

Btw, jasno je da primjenu sile protiv demonstranata na Tiananmenu treba shvaćati u kontekstu revolucija 1989. i pada komunizma te da je Deng Xiaoping na to gledao kao na biti ili ne biti, ali primjer Jiang Zemina, tada glavnog funkcionera u Šangaju i kasnijeg genseka, koji je u svome gradu uspio dijalogom i bez nasilja smiriti situaciju te sačuvati vlast jasno govori da je postojala alternativa čak i za pravovjerne komuniste.

[ecobarbarus]

Nosonja_ kaže:

Ok, di su snimke?

Pa za gotovo nijedan događaj tog tipa, pretpostavljam da bi ti htio snimke gdje se vide kako vojska ubija prosvjednike, ne postoje snimke ili postoje pa se nikada ne objave.

Postoji li tako snimka masovnih ubojstava srpskih paravojnih snaga nakon pada Vukovara? Ne postoji. Da li li je to stvaran događaj ili nije? Uvijek možeš tvrditi da ih je ubio netko drugi i podmetnuo to sprskim snagama, na kraju krajeva.

Gdje je snimka?

[Nosonja_]

ecobarbarus kaže:

Pa za gotovo nijedan događaj tog tipa, pretpostavljam da bi ti htio snimke gdje se vide kako vojska ubija prosvjednike, ne postoje snimke ili postoje pa se nikada ne objave.

Postoji li tako snimka masovnih ubojstava srpskih paravojnih snaga nakon pada Vukovara? Ne postoji. Da li li je to stvaran događaj ili nije? Uvijek možeš tvrditi da ih je ubio netko drugi i podmetnuo to sprskim snagama, na kraju krajeva.

Gdje je snimka?

Malo ti smiješna usporedba gradića usred ratnog sukoba i jednog od najvećih svjetskih gradova tokom demonstracija...

[manchild]

u kojem se dijelu Berlina nalazio Hitlerov bunker? istočnom ili zapadnom?

[Tomo1972]

manchild kaže:

u kojem se dijelu Berlina nalazio Hitlerov bunker? istočnom ili zapadnom?

Istočnom.

[manchild]

Tomo1972 kaže:

Istočnom.

hvala

[FeetF1]

Ovako. Jednom prilikom naisao sam na fotografiju u knjizi ispod koje je pisalo: Veterani Prvog svjetskog rata prosvjeduju - a radilo se tome da su veterani iz Prvog svjetskog prosvjedovali protiv onoga sto ce se razviti u Drugi svjetski. Na fotki su bili vecinom (ako ne i svi - invalidi, dakle sa stakama, bez noge ili nogu, ili ruku.) Nije pisalo gdje je fotografija snimljena, ali godina bi mogla biti 1939. Ne mogu naci tu knjigu (ako se dobro sjecam, bila je velikog formata, ekavsko izdanje, pretpostavljam iz sedamdesetih, u dva obimna sveska, mnostvo fotki i mislim da se zvala jednostavno: Drugi svetski rat.)
Eto, od svih slika tamo - ta s veteranima mi je bila najpotresnija i najdublje mi se zarezala u pamcenje.
Pokusavao sam guglati 'protests against WW II.', ali nisam dobio ocekivane rezultate.
Zna li netko mozda vise o tom prosvjedu - je li to bio samo jedan, ili ih je bilo vise, kad tocno i gdje je odrzan...?
Moze li netko izguglati tu fotku ili je negdje naci - ili pronaci ako je bilo vise fotki s tog prosvjeda?
Zahvaljujem!

[Tomo1972]

FeetF1 kaže:

Ovako. Jednom prilikom naisao sam na fotografiju u knjizi ispod koje je pisalo: Veterani Prvog svjetskog rata prosvjeduju - a radilo se tome da su veterani iz Prvog svjetskog prosvjedovali protiv onoga sto ce se razviti u Drugi svjetski. Na fotki su bili vecinom (ako ne i svi - invalidi, dakle sa stakama, bez noge ili nogu, ili ruku.) Nije pisalo gdje je fotografija snimljena, ali godina bi mogla biti 1939. Ne mogu naci tu knjigu (ako se dobro sjecam, bila je velikog formata, ekavsko izdanje, pretpostavljam iz sedamdesetih, u dva obimna sveska, mnostvo fotki i mislim da se zvala jednostavno: Drugi svetski rat.)
Eto, od svih slika tamo - ta s veteranima mi je bila najpotresnija i najdublje mi se zarezala u pamcenje.
Pokusavao sam guglati 'protests against WW II.', ali nisam dobio ocekivane rezultate.
Zna li netko mozda vise o tom prosvjedu - je li to bio samo jedan, ili ih je bilo vise, kad tocno i gdje je odrzan...?
Moze li netko izguglati tu fotku ili je negdje naci - ili pronaci ako je bilo vise fotki s tog prosvjeda?
Zahvaljujem!

Sjećam se i ja te slike te priče oko te slike (zapravo se više sjećam priče nego slike) i također me zanima nešto više o slici i ako bi netko mogao je tu staviti (ili link).

[lappino]

Knjiga je prijevod nizozemske knjige "Grootboek van de tweede wereldoorlog", i dobra je jer je napisana od strane (relativno) neutralnog posmatrača, iako "naše" izdanje ima dosta dodataka vezano za NOB.
Imam tu knjigu doma (na drugom kontinentu), pa budem pogledao.

Nego, evo jedna priča iz WW1 koja mi je jučer skoro pa ubila volju za životom.

U tadašnjoj Kraljevskoj talijanskoj vojsci, koja se duhom dosta razlikovala od one koju smo upoznali kroz WW2, dosta se tjeralo na "Juriš, drugovi!!!!", sve prema filozofiji njihovog vrhovnog komandanta Cadorne da "treba matematički izračunati koliko će neprijateljski mitraljez pobiti naših boraca, pa na juriš poslati 20% više". Nije stoga čudo da se ekipa znala pobuniti, pa je opet bilo dosta represija, strijeljanja itd.
Najpopularnija metoda je bila "desetkovanje": od neke postrojbe imao se strijeljati određeni broj (ne nužno 10%) nasumično odabranih ljudi, kad se nije željelo ulaziti u pitanje osobne odgovornosti.
Tako eto jednog dana 1917. godine, na Soči se pobunila neka postrojba koja se nije htjela vratiti u rovove odmah nakon što su iz tih istih rovova bili povučeni, ne bi li se oporavili nakon teških gubitaka. I onda je bilo pucnjave, krikova "dolje rat!", "dolje oficiri!" i tako. Komanda odluči za primjer strijeljati 10 boraca od 150. Pobuna se dogodila 28. u mjesecu a "sud", odnosno odluka o strijeljanju slučajne desetorice bila je donesena 30. u mjesecu. Problem je, međutim, nastao jer je postrojba u međuvremenu, 29-og, dobila popunu od 30 novih boraca (uglavnom starijih godišta). Pa je bilo pitanje: treba li uključiti imena ovih iz popune u spisak za odabir za strijeljanje? Pogađate li gdje to vodi?



Nastavak slijedi...

[lappino]

Naravno, odlučeno je da se i imena pridošlica ubace u bubanj, iz kojeg je onda bilo izvučeno deset imena, dva od kojih su bila od boraca iz popune. Bez obzira na to što u vrijeme događaja radi kojeg se vršilo strijeljanje uopće nisu bili u postrojbi, i veze nisu mogli imati s time.

Ali, "pravda" je bila neumoljiva, i desetorica boraca (uključivo s dvojicom koja nisu ni luk jela ni luk mirisala) su završili pred streljačkim strojem. Jedan od "staraca" iz popune se onesvjestio. Drugi je zamolio pukovnika za riječ.
"Reci, sinko!" (Uobičajena umanjenica prilikom oslovljavanja redovnih vojnika od strane časnika, bez obzira što je u ovom slučaju pukovnik bio mlađi od borca.)
"Pukovniče, ja nisam uopće bio ovdje za vrijeme pobune, jedini sam hranitelj svoje obitelji, molim za milost!"
"Sinko, reda mora biti. Ako nisi kriv, dragi Bog na nebu će to uzeti u obzir. Imaj vjere u Boga!"

("Paaaaa-li!)



Događaj je uzet iz jedne knjige sjećanja, ali se ne navodi u literaturi o inače dobro obrađenoj temi vojnih sudova u Italiji za vrijeme WW1, a računam da bi ovako sočno bizaran slučaj bio dobrim primjerom za raspašoj koji je tada vladao na bojišnici, pa ga treba uzeti s zrnom soli...

[Tomo1972]

Ladislav Napuljski je 1409. prodao Veneciji kraljevska prava na Dalmaciju, tj. prodao je nekoliko mjesta kojima je upravljao (Zadar, Vrana, Novigrad i Pag) za 100 000 zlatnih dukata (isprva je tražio 300 000 pa spustio cijenu na 100 000). Znam da je 100 000 zlatnih dukata tada bio sitniš, ali me zanima postoje li neke usporedbe s današnjim novcem? Koliko bi to iznosilo danas?

[lavore]

Tomo1972 kaže:

Ladislav Napuljski je 1409. prodao Veneciji kraljevska prava na Dalmaciju, tj. prodao je nekoliko mjesta kojima je upravljao (Zadar, Vrana, Novigrad i Pag) za 100 000 zlatnih dukata (isprva je tražio 300 000 pa spustio cijenu na 100 000). Znam da je 100 000 zlatnih dukata tada bio sitniš, ali me zanima postoje li neke usporedbe s današnjim novcem? Koliko bi to iznosilo danas?

6 solana na Pagu prodate su za 120 dukata.

[Nosonja_]

lavore kaže:

6 solana na Pagu prodate su za 120 dukata.

Ispada da su dalmatinska mjesta prodana jako skupo, a ne kako se u Hrvatskoj tvrdi za šaku dukata

[lavore]

Piše: "Da je pet tisuća dukata bio velik iznos, može se dočarati usporedbom s godišnjim iznosom od 12 500 dukata (što je 43–44 kilograma zlata) koji je Dubrovačka Republika isplaćivala Turcima: Maro je dakle potrošio gotovo trećinu godišnjega harača. Ako se taj iznos omjeri o podatak da je Držićev otac kuću u središtu Dubrovnika prodao za tisuću dukata, proizlazi da je Maro splavio novac dovoljan za pet kuća. Po drugoj računici, Maro je u Rimu potrošio iznos za koji se moglo kupiti pet tisuća krava (V. Miović, Dubrovačka diplomacija u Istambulu, 2003).

Znači ovdje 1 dukat=1 krava

ovo je 130 godina poslije Ladislava.