Teraformiranje Marsa

[AxMi-24]

A možda bi dan koji je duži od godine, manjak magnetnog polja isto bili problematični

[BrankoJ]

Naravno da bi dan/noć bio problem...

Ali najprije bi trebalo maknuti CO2, sa nekim umjetnim životom baziranim na siliciju (mikro roboti koji ga razgrađuju?). Jer oko 90 bara pritiska i 500 C je malo previše, za organske mikro 'radnike'.

Nakon toga bi trebalo dovesti vodu. Možda 50% oceana sa Zemlje? Možda prenijeti u obliku vodika, jer je kisik zarobljen u CO2?

Dušika je jako malo (u postocima). Šta znači podatak tipa 3.5% N2 u atmosferi... Koliko je to dušika u odnosu na dušik na Zemlji (maseno)?

Ima li netko podatak, koliko ima dušika ( u kg) na Veneri u odnosu na Zemlju?

Civilizacija koja bi mogla promjeniti atmosferu na Veneri, mogla bi od nje napraviti mjesto za život. Mislim da je to bolje od promjene Marsa, gdje je gravitacija 10 puta manja.

Inače, zašto Venera nema spin, a Zemlja ima? Ima li to kakve veze sa magnetnim poljem?

Meni su to nepoznanice...

[timon_]

A da umjesto seljenja vode iz jedne gravitacijske rupe (Zemlje) u drugu (Venera) jednostavno obiđemo asteroidni pojas i "pogurnemo" asteroide od leda na Veneru? Mislim da bi to bilo bolje od pretvaranje zemlje u pustinju. Je da bi takvo orbitalno bombadiranje onemogucilo stvaranje kolonija na povrsini kroz neko vrijeme, ali teraformiranje ionako nije brzi proces.

[Celestar1975]

Ima li teraformiranje marsa smisla s obzirom na po meni dvije velike prirodne zapreke tome procesu.

1. Mars nema globalno magnetsko polje da zaštiti atmosferu od otpuhivanja sunčevim vjetrom. Dakle ako bi i atmosferu učinili gušćom sunčev vijetar bi je sa vremenom otpuhao i vratio u sadašnje stanje.
2. Fobus je toliko blizu marsu da će se za par stotina tisuća godina srušiti na njegovu površinu, a ako bi marsovu atmosferu učinili gušćom to bi se zbog trenja moglo dogoditi i prije. Dakle, zamislite da smo mars uspjeli učiniti sličnim i Fobus kolonizatorima padne na glavu. Sav trud bi bio uzalud.

Još neznam način na koji bi se moglo aktivitirati magnetsko polje marsa i udljiti Fobus na sigurniju putanju. Po meni to su osnovni preduvijeti za početak teraformiranje marsa. Što vi mislite?

[Bad_to_the_Bone]

Što se tiče Phobosa, i posebno roka kada bi mogao pasti, čini se da bi još veći problem bio to što bi atmosfera koja bi se čak i stvorila taraformacijom, isčezla puno prije pada Phobosa, kao što je prvotna atmosfera Marsa isto tako isčezla.
A nova atmosfera se ne bi mogla vječno obnavljati, jednom kad sva voda ispari u svemir - Mars bi se opet zaledio za tisućicu godina nakon početka teraformacije.

A i meni također nije jasno kako bi život opstao bez zaštitnog magnetskog polja.

[Velo C. Raptor]

Tehnoloska razina potrebna za teraformiranje Marsa u svakom slucaju znaci i mogucnost rjesavanja ta dva problema, micanja Phobosa iz niske orbite, instalacija umjetnog magnetskog polja, bilo sa Marsa ili satelitima(dovuc asteroide pa na njima raditi velike generatore recimo) u orbiti.

[Bad_to_the_Bone]

A "gravitacijski generator" da nova atmosfera ne bi isparila kao stara?

[UrchinStar47]

Bad_to_the_Bone kaže:

A "gravitacijski generator" da nova atmosfera ne bi isparila kao stara?

Magnetsko polje ti je tu jedino bitno.

[soadfan]

Fobosu će trebati puno više od par stotina tisuća godina da padne na Mars...a navodno je još vjerojatnije da će se postepeno pretvoriti u prsten. Fobos vam je najmanji problem.

[Endimion17]

Da, Fobos vjerojatno neće pasti. To o padanju je bio daaavno pričao jedan znanstvenik, i čini se da nije bio u pravu, jer nije uzeo dovoljno varijabli u obzir.
Problem je magnetno polje. Ako je ovako slabašno, nema pomoći.

[Velo C. Raptor]

Endimion17 kaže:

Da, Fobos vjerojatno neće pasti. To o padanju je bio daaavno pričao jedan znanstvenik, i čini se da nije bio u pravu, jer nije uzeo dovoljno varijabli u obzir.
Problem je magnetno polje. Ako je ovako slabašno, nema pomoći.

Da, radi Rocheovog limita bi se prije raspao nego sto bi pao na povrsinu, osobito zbog toga sto se smatra da Phobos ili nije velike gustoce, ili je jako lagane gradje).

[Endimion17]

Velociraptor kaže:

Da, radi Rocheovog limita bi se prije raspao nego sto bi pao na povrsinu, osobito zbog toga sto se smatra da Phobos ili nije velike gustoce, ili je jako lagane gradje).

Koliko je Rocheova granica blizu značajnoj gustoći atmosfere? Hoću reći - ako bi Phobos došao do nje i krenuo u raspad, bi li to relativno brzo (u odnosu na sve ovo vrijeme njegovog neometanog kruženja) dovelo do povlačenja fragmenata uslijed atmosferskog kočenja?

[Velo C. Raptor]

Endimion17 kaže:

Koliko je Rocheova granica blizu značajnoj gustoći atmosfere? Hoću reći - ako bi Phobos došao do nje i krenuo u raspad, bi li to relativno brzo (u odnosu na sve ovo vrijeme njegovog neometanog kruženja) dovelo do povlačenja fragmenata uslijed atmosferskog kočenja?

zavisi od planeta do planeta, kao i gradje satelita... ali satelit se obicno raspadne dovoljno daleko od neke znacajnije atmosfere da obicno potraju neko dulje vrijeme. Tim prije jer ce manji planeti tipa Mars kojima je Rocheov limit relativno blizu povrsini imati znatno tanju atmosferu. Na wikipediji stoji da je za npr. Zemlju i Mjesec Rocheov limit 9496 km.

[Celestar1975]

Što se tiče marsa, on nema globalno magnetsko polje, ali ima niz lokalnih magnetskih polja od kojih su neka usporediva sa snagom zemaljskog magnetskog polja, prema tome unutar takvog kišobrana bi bili relativno sigurni od zračenja. No i to je problem jer sunčev vjetar otkida silnice magnetskog polja skupa sa zarobljenom atmosferom unutar njih. Što se tiče ozona on se ionako formira na marsovim polovima, kolko mi je poznato. Metan koji je otkriven na marsu od nekuda dolazi iako se jako brzo razgrađuje u marsovoj atmosferi. Dali metan proizvode metanogeni mikrorganizmi ili nastaje usljed neke geološke aktivnosti još se nezna, iako jedno neisključuje drugo. Uzmemo li u obzir još nedavnu vijest da je Mars pun zatrpanih ledenjaka mislim da potencijala za život ima.
Evo i jednog mogućeg scenarija u podzemlju marsa. Toplina iz unutrašnjosti otapa podzemni led u kojem žive metanogeni mikrorganizmi. Na idućoj razini tim se metanom mogu hraniti drugi mikrorganizmi.

Što se tiče Venere na kojoj dan traje 243 zemaljska dana, njoj bi trebalo nekako ubrzati rotaciju da se skrati dan i noć i pokrene magnetsko polje. Zatim bi se u oceane sumporne kiseline trebalo poslati neke mikrorganizme (možda genetski modificirane) koji se hrane sumporom. Nakon toga bi trebalo preusmjeriti komete da nastanu oceani od vode. I nakraju bi trebalo poslati modrozelene alge koje će u atmosferu ispuštati kisik. Osnovni problem ostaje kako ubrzati rotaciju planeta veličine Venere koja je velika kao Zemlja.
Što se tiče života na Veneri možda ga također ima u visokoj atmosferi na 30 km visine gdje su uvijeti slični zemaljskima, a koja rotira za samo 4 dana. Dakle moguće je da na toj visini postoje mikroorganizmi koji se hrane sa sumporom iz sumporne kiseline u oblacima. Također super rotacija atmosfere od 4 dana bi odgovarala mikrorganizmima.

Na kraju Mars će biti teraformiran neovisno oljudima jer je sunce što je starije sve sjajnije i jednog će dana temperature na marsu biti kao sada na zemlji, a onda će sav taj led iz zatrpanih ledenjaka, iz permafrosta i sa polova pokuljati u vidu tekuće vode na površinu.

P.S. Zamislite da napravimo baze na marsu, koje usljed teraformiranja počmu tonuti u blato.

[Bad_to_the_Bone]

UrchinStar47 kaže:

Magnetsko polje ti je tu jedino bitno.

Zbilja... Misliš da je magnetsko polje to koje spriječava atmosferu da ispari u svemir... ?

[UrchinStar47]

Bad_to_the_Bone kaže:

Zbilja... Misliš da je magnetsko polje to koje spriječava atmosferu da ispari u svemir... ?

Yup.

[red_shrike]

Znači, pitanje je kako pojačati magnetsko polje čitavog planeta. Meni se uvijek nešto više sviđala ideja teraformiranja Europe (mjesec oko Jupitera), osim onog nestašnog radioaktivnog polja u kojem se nalazi.

[horn]

Celestar1975 kaže:

Ima li teraformiranje marsa smisla s obzirom na po meni dvije velike prirodne zapreke tome procesu.

1. Mars nema globalno magnetsko polje da zaštiti atmosferu od otpuhivanja sunčevim vjetrom. Dakle ako bi i atmosferu učinili gušćom sunčev vijetar bi je sa vremenom otpuhao i vratio u sadašnje stanje.
2. Fobus je toliko blizu marsu da će se za par stotina tisuća godina srušiti na njegovu površinu, a ako bi marsovu atmosferu učinili gušćom to bi se zbog trenja moglo dogoditi i prije. Dakle, zamislite da smo mars uspjeli učiniti sličnim i Fobus kolonizatorima padne na glavu. Sav trud bi bio uzalud.

Još neznam način na koji bi se moglo aktivitirati magnetsko polje marsa i udljiti Fobus na sigurniju putanju. Po meni to su osnovni preduvijeti za početak teraformiranje marsa. Što vi mislite?

Elektromagnetno polje se može napraviti tako da bude prirodno kao i na Zemlji,
kao i nekim drugim nebeskim tijelima (planetama i satelitima).
Važno je konstantno jako gravitaciono utjecati na sami Mars a da izvor gravitacijskog utjecaja nebude sinhronizovan sa rotacijom Marsove površine (kore). Ako pogledamo u našem solarnom sistemu upravo takav utjecaj izaziva elektromagnetno polje kako na planetama tako i na njihovim satelitima što nakraju potvrđuju i Pluton i njegov pratilac koji nemaju elektomagnetno polje iz razloga potpune sinhronizacije.

[horn]

Bad_to_the_Bone kaže:

A "gravitacijski generator" da nova atmosfera ne bi isparila kao stara?

NIje potreban praviti umjetni gravitacijski generator koji bi trošio energiju i trebalo bi ga održavat kad se može pomoći u stvaranju prirodnog elektromagnetnog polja.
Mislim da i u nekoj religijskoj knjizi piše kako su pstavili mjesec na to mjesto u procesu stvaranja (tako nešto).

[horn]

Endimion17 kaže:

Da, Fobos vjerojatno neće pasti. To o padanju je bio daaavno pričao jedan znanstvenik, i čini se da nije bio u pravu, jer nije uzeo dovoljno varijabli u obzir.
Problem je magnetno polje. Ako je ovako slabašno, nema pomoći.

Elektromagnetno polje i jačina neće u budućnosti predstavljati problem.