|
|
03.10.2012., 16:37
|
#141
|
sNob
Registracija: Sep 2010.
Lokacija: Sk
Postova: 9,750
|
Quote:
lataejio kaže:
Problem je, bolje rečeno lakrdija, u tome što veličamo MVP zbog smiješnih 200 000 eura.
I ja sam naišao na članke o ovome što spominješ, ali nisam našao nikakve službene podatke. Odnosno, one koje sam našao prikazuju povlačenje od oko 90 % sredstava. Kao što sam našao izjavu veleposlanika EU koji rezultate RH naziva "ekstremno pozitivnima" i koji kao zaslužne za to ne navodi određene lokalne vlasti već govori o "kvalitetnoj i pravovremenoj pripremi dokumentacije te dobroj suradnji Ministarstva financija i drugih ministarstava i institucija".
Dakle, bilo bi za sve nas korisno i više bi saznali kada bi te točke a) i b) analizirali u obliku nekih konkretnih podataka i službenih brojki. Pogotovo ako govorimo o razdoblju koje još nije ni završilo.
|
Čitaš krive brojke, radi se o omjeru ugovorenih i ostvarenih projekata određenih dijelova IPa fonda (dakle koliko je projekata zaživjelo na vrijeme da već ugovorena sredstva po prihvaćenom projektu budu isplaćena), to je oko 90%; ukupno smo donedavno bili na 37% ukupne iskorištenosti fodnova, pa na 48% (zadnja brojka koju znam), a izgleda da je s novom vlasti i to skočilo malo i to samo u par mjeseci:
http://www.business.hr/eu-fondovi/is...-na-53-2-posto
Samo je jedan dio IPA fonda na 90% iskorištenosti, baš taj kojeg su inicirale lokalne samouprave, ostalo i nije najsjajnije (srednji red: IPA II je počeo dobro, onda otišao kvragu; IPA III i V, koji su najizdašniji, su ujedno i debelo najslabije iskorišteni):
http://www.hgk.hr/wp-content/uploads...E2%80%93-V.png
A u zadnjem redu možeš vidjeti da čak i od tih povučenih sredstava pola nikada nije bilo realizirano, uglavnom zbog nepravilnosti, pronevjera i loše provedbe projekata.
Tolko o HDZovim uspješnim projektima...
__________________
Anti-denialist - Success: 7 down
Zadnje uređivanje Pizvo : 03.10.2012. at 16:53.
|
|
|
03.10.2012., 18:05
|
#142
|
Registrirani korisnik
Registracija: Sep 2006.
Lokacija: Baden
Postova: 61,342
|
Ček,ček,ček...jel to netko pokušavao ugovorene brojke podvaliti pod realizirane projkete,a onda od drugih tražiti argumente?
Ali da,HDZ-e ova Vlada je bila prpeuna uspjeha,a Jandrokovića se ne može nazvati neuspješnim...
|
|
|
03.10.2012., 19:20
|
#143
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2011.
Postova: 5,254
|
Quote:
Pizvo kaže:
Čitaš krive brojke, radi se o omjeru ugovorenih i ostvarenih projekata određenih dijelova IPa fonda (dakle koliko je projekata zaživjelo na vrijeme da već ugovorena sredstva po prihvaćenom projektu budu isplaćena), to je oko 90%; ukupno smo donedavno bili na 37% ukupne iskorištenosti fodnova, pa na 48% (zadnja brojka koju znam), a izgleda da je s novom vlasti i to skočilo malo i to samo u par mjeseci:
http://www.business.hr/eu-fondovi/is...-na-53-2-posto
Samo je jedan dio IPA fonda na 90% iskorištenosti, baš taj kojeg su inicirale lokalne samouprave, ostalo i nije najsjajnije (srednji red: IPA II je počeo dobro, onda otišao kvragu; IPA III i V, koji su najizdašniji, su ujedno i debelo najslabije iskorišteni):
http://www.hgk.hr/wp-content/uploads...E2%80%93-V.png
A u zadnjem redu možeš vidjeti da čak i od tih povučenih sredstava pola nikada nije bilo realizirano, uglavnom zbog nepravilnosti, pronevjera i loše provedbe projekata.
Tolko o HDZovim uspješnim projektima...
|
Kažem, volio bih saznati što više o tome. Kao što sam prije rekao, nisam se time ranije bavio i sam se iznenadio kada sam našao o podatak 90 % iskorištenosti (ili ugovorenoga, kako bi već bilo točnije) i još više kada je Vandoren onako hvalio Šukera. A službenih podataka sam našao jako malo, zato sam te i pitao da pojasniš.
Zanima me još dosta toga i pokušat ću malo istražiti. Primjerice, Vandoren u onom članku kaže kako je za IPA 2007. krajnji rok za završetak provedbe projekata 17. studenoga 2012. godine, a za izvršenje svih plaćanja 17. studenoga 2013. godine. Dakle, traje li to još uvijek, je li ovih aktualnih 68 % još u tijeku, hoće li se taj broj i dalje mijenjati do kraja rokova završetka provedbe i izvršenja plaćanja ...
Ako opet pročitaš moje upise vidjet ćeš da naglasak nije na tome koliko je HDZ uspješan u izvlačenju novca ili realizaciji projekata (zato bih, recimo, volio znati je li uloga države ista u prvoj (izvlačenju) kao i u drugoj fazi (realizaciji)), već o iznosima kojima se barata dok mi radimo urnebes oko 200 000 eura. Gdje bi došli kada bi dizali u nebesa svakog ministra, svaku instituciju, svaku službu, svakog lokalnog čelnika, svaki projekt ... koji je povukao i realizirao nekoliko desetaka tisuća eura?
Europejci upravo naglašavaju kako je EU izvrsna prilika i gotovo pa nepresušan izvor novca kojeg samo treba pokupiti a onda se za neki sitniš hvalimo kao najvećom senzacijom.
U svakom slučaju, kada cijela ta priča završi iduće godine volio bih vidjeti detaljnu statistiku; koliko je novca u svakom fondu bilo na raspolaganju, koji su bili nositelji projekata za svaki od njih, u kojoj mjeri je nositelj država a u kojoj netko drugi, za što je novac bio namijenjen, tko je dobio novac i koliko ga je izvučeno, koliko je realizirano, koliko je realizirano u usporedbi s drugim državama, tko i zašto nije uspio, kolika je zasluga (ili krivica) države a kolika zasluga (ili krivica) lokalne samouprave ...
Ovo je samo prvih nekoliko pitanja i dilema koje mi padaju na pamet ovako na brzinu i koje mi ni sada nisu dovoljno jasne, a vjerujem da nisam jedini.
Zadnje uređivanje lataejio : 03.10.2012. at 19:46.
|
|
|
12.10.2012., 09:41
|
#144
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2007.
Postova: 3,860
|
Zvonimir Janko, svjetski poznati matematičar na pitanje nivinara HL o povezivanju hrvatskog juga s ostalom Hrvatskom:
" Ja mislim da je Pelješki most (ili još bolje tunel ispod mora jer je neusporedivo jeftiniji !) jedini način povezivanja Hrvatske sa svojim jugom. "
Kratko i jasno, da jasnije ne treba biti.
|
|
|
28.11.2012., 17:29
|
#145
|
Gable, Clark Gable
Registracija: Dec 2002.
Lokacija: Nemam pojma
Postova: 19,168
|
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvats...eski-most.html
HDZ amandmanom traži 330 milijuna kuna za Pelješki most
Mislim i ako je od ADEZEJA i ovo je previše.
Može dva pitanja: Koliko su puta isti otvarli radove i uložili u 8 godina svoje vladavine?
Kako ne shvatimo više da se netko ovdje igra s zdravom pameću?
__________________
No Pasarán!
Drastične situacije, zahtijevaju drastične mjere!
|
|
|
01.01.2013., 11:53
|
#147
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2007.
Postova: 3,860
|
Tema je od izvanredne važnosti. Već za šest mjeseci će se zagrijati do usijanja. A sada se nikoga ne tiče već 17 dana.
|
|
|
02.01.2013., 06:27
|
#148
|
Unknown artist
Registracija: Aug 2007.
Lokacija: Empire Of The Sun
Postova: 14,468
|
Jedino rijesenje koje bi sve zadovoljilo je razdvojivi pontonski most!
Svi bi bili zadovoljni , gradjevinari , brodograditelji , pomorci , brodovlasnici , EU , Hrvatska , BiH ..., pozicija , opozicija , protivnici , zagovaratelji ...
Zadnje uređivanje zacky : 02.01.2013. at 06:33.
|
|
|
02.01.2013., 09:43
|
#149
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2007.
Postova: 3,860
|
To (pontonski most) bi bilo najbolje - privremeno - rješenje. Čak sam radio skice za taj most. Most bi bez razdvajanja propuštao sva manja plovila, a otvaranje šireg prolaza vršilo bi se samo kad bi trebao proći veći plovni objekt.
|
|
|
02.01.2013., 09:49
|
#150
|
Sapere aude
Registracija: Nov 2011.
Postova: 821
|
A ako sagradimo tunel pod morem lijepo ćemo zeznuti BiH, moći će se promet odvijati neovisno o vremenu ( jaki vjetrovi) itd itd. A o tome da bi stečeno znanje mogli primijeniti poslije i kod spajanja nekih drugih otoka s kopnom da i ne govorim
|
|
|
02.01.2013., 09:56
|
#151
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2007.
Postova: 3,860
|
Quote:
vbureti kaže:
|
Dopunjujem gornji citirani prilog.
Zašto se ne postavi pravo pitanje kad je riječ o cestovnoj mreži na hrvatskom jugu : Kakva bi trebala biti cestovna mreža kad bi Hrvatska i BiH bile u jednoj državi odnosno carinskoj zajednici ili konkretno u EU ?
Novisno u neumskoj enklavi ostaje neriješeno pitanje prave cestovne veze Pelješca i Korčule s kopnom. Dakle, cestovno premošćivanje Neretvanskog kanala je dugoročno trajno rješenje za taj dio naše domovine. Zapravo, ne premošćivanje (most) nego povezivanje tunelom. Za takav postupak bi trebalo izmisliti ime kao npr. prokopavanje.
A propos koncepta za zadarsko područje. Autor Boženko Jelić predviđa elemenate "duljine 50 i širine 10 metara, koji bi se proizvodili na kopnu te potom poput lego kockica slagali pod morem". držim da bi bilo ekonomičnije graditi elemente na obali u moru i u dužini od nekoliko stotina metara (300 - 400) i takve otegliti na mjesto potapljanja i spajanja pod morem. Time bi se imalo 6 do 8 puta manje spajanja. Za pormorski tunel u dužini od 5 do 8 km to bi bilo svega 16 do 12 spajanja odnosno 26 do 20 spajanja. Takvu tehniku izgradnje podmorskih tunela prakticiraju na sjeveru Europe i drugdje po svijetu.
http://dalje.com/hr-hrvatska/hsp-dr-...og-juga/438381
http://www.jutarnji.hr/hsp-predlaze-...-dno-/1039298/
Authors: Tkalčić, Damir; Šarić, Darko; Drakulić, Miodrag; Dušek, Aleksej
Title: URONJENI TUNELI KAO RJEŠENJE PRIJELAZA NA PELJEŠAC
Source: PROMETNA POVEZANOST DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE / Radić, Jure (ed). - Dubrovnik : HRVATSKI INŽENJERSKI SAVEZ , 2004. 103-108.
Part of a CC journal: NE
Meeting: PROMETNA POVEZANOST DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE
Location and date: Dubrovnik, Hrvatska, 25.-26.03.2004.
Keywords: tunel, uronjeni tunel
Abstract:
U radu je prikazano nekoliko vrsta uronjenih tunela te načini gradnje svakog od njih. Uronjeni tuneli se u Hrvatskoj ne primjenjuju kao rješenje prijelaza preko vodenih prepreka. Njihova primjena svakako bi olakšala neke zahvate u gradovima ali i u prilici prelaska na otoke. U radu su navedene osnovne karakteristike podvodnih, potopljenih i plutajućih tunela koji mogu predstavljati rješenje za neke od prijelaza vodenih prepreka. Navedene su pozitivne i negativne strane gradnje ovakovih tunela. Izvršena je usporedba tunela i mosta kao rješenja za prijelaz na Pelješac.
P.S,
Imam u pdf-u što više ne nalazim na internetu "Uronjeni tuneli" sa zornim prikazom takve vrste tunela. Tu su elemeti u dužini od 176 metara. Možda sam pretjerao s dužinom od 300 do 400 metara. Držao sam se činjence da se grade brodovi dugački preko 300 metara, pa zašto ti tunelski elementi ne bi mogli biti dugački 300 do 400 metara. Pa i mostovi se grade "u komadu" od preko 400 metara. Za tunelski element bi to morao biti manji prolem.
Zadnje uređivanje vbureti : 02.01.2013. at 10:56.
|
|
|
04.01.2013., 03:10
|
#152
|
Unknown artist
Registracija: Aug 2007.
Lokacija: Empire Of The Sun
Postova: 14,468
|
Quote:
vbureti kaže:
To (pontonski most) bi bilo najbolje - privremeno - rješenje. Čak sam radio skice za taj most. Most bi bez razdvajanja propuštao sva manja plovila, a otvaranje šireg prolaza vršilo bi se samo kad bi trebao proći veći plovni objekt.
|
Problem sa tunelom je sto se previse spusta,tj. spusta cestu duboko,a zatim
se cesta ponovo penje na Peljesac.Zato tunel nije dobro rijesenje.
Po tome bi prije tunel bio privremeno!
Ali ako tunel,recimo prozirni dodas na ponton onda imas i tunel i most!
Nesto kao mostovi okruga Madison,samo prozirni,sa otvorima za vertikalnu ventilaciju recimo!
Sto ce reci da si ponovo sve zadovoljio ukljucujuci i tebe
|
|
|
04.01.2013., 14:09
|
#153
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2007.
Postova: 3,860
|
Zacky, za koliko se spušta ? Za 30-tak metara. Ne bi imalo smisla graditi bušeni tunel na 50-takmetara ispod čvrste stijene, jer bi to niveletu tunela dovelo na preko -150 metara izpod razine mora. U obzir dolazi potopljeni ili pak uronjeni tunel koji bi išao na 30-tak metara ispod razine mora. Ta je razlika beznačajna. Na Pelješcu ne bi trebalo voditi cestu sa mnoštvom zavoja u brdo. Ako bi tunel izlazio na Pelješac kod mjesta Crkvice, tada bi jedan krak išao u smjeru Dubrovnika uz blagi uspon bez velikih zavoja. Drug bi krak išao prema zapadu u pravcu Oskorušnog tj. upravo prema Korčuli bez velikih zavoja i prevelikog uspona. Pogledati kartu s izohipsama.
Nije mi jasno zašto bi se na ponton trebao stavljati tunel ? Nepotrebni trošak. Ponton bi ipak djelovao kao šaka u oko za tamošnji krajolik . Niti most, ma kako bio lijep, ne bi ga uljepšao. Tunel pak ostasvio bi nedirnutu ljepotu Neretvanskog i Malostonskog kanala.
Zadnje uređivanje vbureti : 04.01.2013. at 14:16.
|
|
|
04.01.2013., 22:21
|
#154
|
Unknown artist
Registracija: Aug 2007.
Lokacija: Empire Of The Sun
Postova: 14,468
|
Quote:
vbureti kaže:
Zacky, za koliko se spušta ? Za 30-tak metara. Ne bi imalo smisla graditi bušeni tunel na 50-takmetara ispod čvrste stijene, jer bi to niveletu tunela dovelo na preko -150 metara izpod razine mora. U obzir dolazi potopljeni ili pak uronjeni tunel koji bi išao na 30-tak metara ispod razine mora. Ta je razlika beznačajna. Na Pelješcu ne bi trebalo voditi cestu sa mnoštvom zavoja u brdo. Ako bi tunel izlazio na Pelješac kod mjesta Crkvice, tada bi jedan krak išao u smjeru Dubrovnika uz blagi uspon bez velikih zavoja. Drug bi krak išao prema zapadu u pravcu Oskorušnog tj. upravo prema Korčuli bez velikih zavoja i prevelikog uspona. Pogledati kartu s izohipsama.
Nije mi jasno zašto bi se na ponton trebao stavljati tunel ? Nepotrebni trošak. Ponton bi ipak djelovao kao šaka u oko za tamošnji krajolik . Niti most, ma kako bio lijep, ne bi ga uljepšao. Tunel pak ostasvio bi nedirnutu ljepotu Neretvanskog i Malostonskog kanala.
|
Prometni strucnjaci ne misle tako,nastoji se izbjec svakao uspinjanje i spustanje
koliko je moguce.Vec je spustanje na otprilike ili malo vise od razine mo ra problem!Kamo li 30 metara pod vodu! To se gleda kao nepotreban utrosak goriva i kocnica,a i produzuje se put!
Tunel na pontonu bi bio dobra zastita od vjetra,kise i mora za vozila i ostali promet,sa nekakvim zavjesama i od sunca!
Zadnje uređivanje zacky : 04.01.2013. at 22:50.
|
|
|
05.01.2013., 01:12
|
#155
|
Provokator-Detonator
Registracija: Apr 2008.
Lokacija: Rue de Criminals 666, 21 000 Qeroumwille, PLJAČKASTAN
Postova: 15,539
|
Tunel na pontonu ne bi bio nikakva zaštita od vjetra već bi djelovao kao jedro koje bi generilalo ogromne sile na 2.5 km dugačkom pontonu. Lako što bi se ponton morao boriti protiv morskih struja, a nekada i divljeg mora, ali bi ga vjetar definitivno dokrajčio. Eventualnom bi mu pomoglo 8 teških sidara na svakih 50 m duljine...
__________________
I HATE THE PEOPLE WHO LOVE ME AND THEY HATE ME!
|
|
|
05.01.2013., 10:40
|
#156
|
Registrirani korisnik
Registracija: Nov 2003.
Lokacija: Zg
Postova: 9,581
|
O kakvim tunel pontonima vi raspravljate. Pa Bosanci ne „dozvoljavaju“ nizak most radi ometanja prometa a vi bi kompletno blokirali prolaz i barkama tim svojim idejama!
|
|
|
05.01.2013., 15:47
|
#157
|
Unregistered user
Registracija: Mar 2007.
Lokacija: Dubrovnik
Postova: 2,740
|
Quote:
vbureti kaže:
U obzir dolazi potopljeni ili pak uronjeni tunel koji bi išao na 30-tak metara ispod razine mora.
|
Vjerujem da bi takav tunel bio vječno prazan. Jer teško je zamisliti budalu koja bi pristala voziti se kroz tunel položen na 80-100 metara naslaga MULJA.
|
|
|
05.01.2013., 16:46
|
#158
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2007.
Postova: 3,860
|
Quote:
bracodbk kaže:
Vjerujem da bi takav tunel bio vječno prazan. Jer teško je zamisliti budalu koja bi pristala voziti se kroz tunel položen na 80-100 metara naslaga MULJA.
|
Tunel je tunel, a ne naslage mulja. Tunel može biti položen i na podlozi koja ne mora biti čvrsta stijena. To i jest prednost ovoga tunela nad onim bušenim u stijeni. Bušeni tunel se mora spustiti na 50 do 80 metara ispod gornjega dijela čvrste stijene, a potopljeni li uronjeni tunel polaže se na morsko dno odnosno plitko ukopava u dno tj. u mulj.
Kad bi automobilist na putu između Splita i Orebića bio na kušnji krenuti tunelom ili cestom preko Neuma i Stona i izgubiti najmanje 1 sat vožnje umjesto 5 minuta, tada bi posve sigurno izabrao tunel koj bi ležao na mulju.
Tunelom Učka prolazim često. Dužina je 5,3 km i s 50 % popusta platim za prolaz 14 kuna. Iz Rijeke sam u svom rodnom mjestu za 22-28 minuta (33 km) ovisno o prometu. Preko Učke ima cesta i izgubio bih najmanje 20 minuta s peljenjem vijugavom cestom s 500 m. nadmorske visine na oko 900 metara. Dakle, putovanje bi mi bilo produženo za najmanje 15 minuta. Prištedio bih tunelarinu 14 kuna i potrošio više benzina za 10-tak kuna više. To je računica. Uvijek idem tunelom. Vjerojatnost prometne nazgode također treba uračunati. Da nije tako, da se tuneli ne isplate tko bi ih bušio ?
Zadnje uređivanje vbureti : 05.01.2013. at 17:14.
|
|
|
05.01.2013., 16:58
|
#159
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2007.
Postova: 3,860
|
Razlika u razini od 30-ak metara je beznačajna
Quote:
zacky kaže:
Prometni strucnjaci ne misle tako,nastoji se izbjec svakao uspinjanje i spustanje
koliko je moguce.Vec je spustanje na otprilike ili malo vise od razine mo ra problem!Kamo li 30 metara pod vodu! To se gleda kao nepotreban utrosak goriva i kocnica,a i produzuje se put!
Tunel na pontonu bi bio dobra zastita od vjetra,kise i mora za vozila i ostali promet,sa nekakvim zavjesama i od sunca!
|
Kad se uzme u obzir spuštanje u tunel za 30-tak metara i izlazak na razinu mora od isto toliko nakon vožnje kroz tunel u njegovoj dužini od 3 - 5 -8 km to nije nikakva razlika. S mostom Komarna - Brijesta cesta bi se i tako morala penjati u brdo širokim zavojem i pri vrhu prijevoja tunelom u dužini od oko 2 km. To je tek ono što ne bi valjalo. Moja ideja trase bi omogućila postupni uspon do prijevoja bez tunela i velikih uspona i bez zavoja i u pravcu Dubrovnika i u pravcu Korčule. Imam studiju za taj projekt. Kad sam ga pregledao nisam se mogao načuditi koliko je gluposti ugrađeno u taj projekt i koliko truda u obarzlaganju da je nešto pametno što je zapravo idiotsko rješenje.
Jasno da je veliki "zalogaj" položiti i opremiti podmorski tunel Ploče - Crkvice, ali jedino bi to bilo pravo rješenje za središnji i zapadni Pelješac i za Korčulu, pa i za Vis. Vis bi se najednom našao nadomak cesti. Iz Dugoplja do Korčule za sat ugodne vožnje AC do Ploča i tunelom i brzom cestom preko Pelješca na Korčulu. Korčulu bi se moglo povezatis Pelješcem i mostom. Puno lakše nego li povezati mostom Komarnu s Brijestom.
|
|
|
05.01.2013., 19:39
|
#160
|
Provokator-Detonator
Registracija: Apr 2008.
Lokacija: Rue de Criminals 666, 21 000 Qeroumwille, PLJAČKASTAN
Postova: 15,539
|
Quote:
bracodbk kaže:
Vjerujem da bi takav tunel bio vječno prazan. Jer teško je zamisliti budalu koja bi pristala voziti se kroz tunel položen na 80-100 metara naslaga MULJA.
|
Tipična dubrovačka reakcionarna propaganda! Ljudi se neće voziti tunelom položenim na mulj ali će se voziti mostom položenim na mulj.
I dok most zbog svoje težine zahtijeva izuzetno čvrste i stabilne temelje, podmorski tunel ima najveći tehnički problem kako ga držati potopljenog na dnu., tj. on uvijek ima tendenciju izranjanja pa ga je potrebno balastiti betonom ili pričvrstiti vijcima za neke temelje.
Uostalom zbog velike površine oslanjanja (za razliku od mosta čija se cijela masa oslanja točkasto na nekoliko oslonaca) može se naslanjati na puno mekši teren bez straha od potonuća, čak i kada bi zanemarili sile uzgona koje ga tjeraju prema gore.
__________________
I HATE THE PEOPLE WHO LOVE ME AND THEY HATE ME!
|
|
|
|
|
Tematski alati |
|
Opcije prikaza |
Linearni mod
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 17:16.
|
|
|
|