Financiranje znanosti

[skeptik]

Aphex kaže:

Kako mjeriti korist i štetu?

Ne može ju se objektivno mjeriti (kad bi se moglo, tada i ne bi bilo ove rasprave), ali ju se može subjektivno procijeniti. Sadašnje stanje ulaganja u znanost rezultat je kompromisa između različitih procjena od strane različitih stručnjaka i interesnih skupina.

[netsky prospekt]

Pike B. kaže:

U slučaju da nije jasno, američkoj vladi *danas* fali 46000 miljardi dolara da bi mogla isplatiti razne socijalne beneficije koje je prema trenutno važećim zakonima obećala. Za usporedbu, svjetski BDP je trenutno 85000 milijardi dolara. Uglavnom... puno će ljudi biti veri, veri pisd of. Tako da kad čuješ nekoga kako priča da je problem s političarima jer ne ispunjavaju obećanja slobodno ga počasti šamarom

Sve je to lijepo ali ovo mi nije jasno

Ako je US bdp danas oko 15 000 milijardi dolara, onda ne može biti nikako 46 000 milijardi za isplatu godišnje? Pa to bi bila 3 bdp, to jasno ne može biti.

Dakle ili je tih 46 tisuća milijardi nekakav iznos kroz duže vremensko razdoblje, ili je tu neka greška s podacima?

Je li to sličan slučaj kao s hrvatskim dugom - dug je, ukupno, oko 30 milijardi eura ali godišnje se u sljedećih par godina vraća oko 1,5 milijarda (ne svih 30).

Kad je riječ o financiranju znanosti, to je kao što su neki napisali pitanje dogovora - pitanje je li društvo spremno financirati znanost?
Ako se spustimo još jednu stepenicu niže, pa uzmemo srednjoškolsko obrazovanje, u njemu definitivno nema profita, ono je čisti trošak. Nijedna srednja škola ne zarađuje - sve se financiraju. Prema tome, ako gledamo samo na dobit, sve srednje škole osim onih koje se plaćaju bi bile čisti trošak poreznih obveznika. Ali, po društvenom dogovoru, društvo se složilo s tim. Isto tako, društvo se slaže s financiranjem znanosti ( a usporedimo li iznose za financiranje znanosti i financiranje SŠ mislim da je ovo prvo smiješno u usporedbi, nisam sad guglao ali predmnijevam da je tako).

Dakle možemo se složiti da je znanost trošak, da je obrazovanje trošak, pa zašto mi to financiramo? Ne znam, meni bi u svakom slučaju bilo nemoralno tražiti da nakon što sam se ja naprimjer besplatno školovao sada drugi to plaćaju jer ja sad "ne dam da mi se skida iz moje plaće", a dok su drugi skidali sa svoje plaće nije mi uopće smetalo

[Aphex]

Stribor cumez kaže:

Zato jer se fundamentalno znanje nemoze patentirati. Trenutno postoji movement da se sto vise toga podvede pod patente, ali ja smatram da je to pogresno. Koliko sam upoznat i zestoko libertarijanska strana je vise kontra nego pro patenata.
1. Zanima me kako bi ti to onda zastitio svoja ulaganja?
2. Zasto bi ti ulagao ako ce mozda netko drugi? Klasican primjer za prisoner's dilemma.

Mislim da je sam koncept intelektuanog vlasništva kontradiktoran i besmislen, a u pravu si i da postoji ta struja unutar libertarijanskog pokreta.
Jedan odgovor na prvo pitanje je - to jednostavno nije ničija briga i ne trebam zakone o zaštiti "intelektualnog vlasništva" da mi osiguravaju profit. Svatko si može pokušati osigurati dobit od ulaganja na koji god način može ili želi. Po prirodi stvari, svako ulaganje je rizik i nema garancije da će se uloženo vratiti.

Drugi odgovor na prvo pitanje je da prednost nad drugima, a time i zaštitu svog ulaganja, postižem time što sam prvi koji je došao do nekog rješenja ili teorije. Dok drugi stignu kopirati, ja ću već vratiti dio uloženoga. Također, kada oni postignu neki napredak, ja ću moći kopirati njihove rezultate i time zaraditi na osnovu njihovog ulaganja kao što su oni zaradili od moga ulaganja.

Prisoner's dilema nema veze sa stvarnim svijetom. Ljudi se ne ponašaju kao racionalni agenti pretpostavljeni teorijom igara. Sve empirijske provjere, koliko mi je poznato, daju poraznu prediktivnu moć modela iz teorije igara.

Primjerice, svijet farmaceutske industrije je prije patenata bio vrlo živ i inovativan, možda ti bude interesantan ovaj tekst: http://levine.sscnet.ucla.edu/papers/ip.ch.9.m1004.pdf
Cijele industrije su i dan danas inovativne bez patentne zaštite.

Jedan prigovor tome koji sam čuo je da se znanost promijenila i da je danas nužno imati patentnu zaštitu, mada ne vidim kako taj argument ima smisla.

Poanta je - manjak patenata ne igra nikakvu ulogu u relativno manjem ulaganju u basic research u odnosu na applied. I da patente treba ukinuti općenito, ali to je sad druga tema.

Well predlazem ti da pokusas raditi bez njih. Tko zna mosda bi se pokazao uspjesnim?

Sigurno ti je poznat izraz "not even wrong". To je otprilike većina psihologije, sociologije i ekonomije - hrpa neprovjerljivih, tj. nonfalsifiable teorija i modela. Bilo bi bolje da se ne radi ništa.

Sto se mene tice za ovakav graf moze biti odgovorna i magija. Dokle god je graf takav nesto se dobro radi na proto ili fundamentalnom nivou.

Ma daj, pa ne govorim da je biologija smeće ili beskorisna, ali ne možeš poreći da nemamo detaljan matematički opis mehanizama života. Čekaju nas velika otkrića i napredak u biologiji.

Kritike psihologije, ekonomije i biologije spominjem zato što mislim da u svakoj postoji veliki potencijal za napredak. Praktički je potpuno nemoguće predvidjeti tko, gdje i kada će doći do otkrića u tim znanostima koja su analogna npr. teoriji relativnosti u fizici. Biologija ima darvinizam kao velik i revolucionaran preokret, ali psihologija i ekonomija nemaju (tj. barem u mainstreamu nemaju, ostalo je diskutabilno).

Budući da je nemoguće predvidjeti znanstveni napredak na basic razini u bilo kojoj znanosti, mislim da je to još jedan razlog za uskraćivanje javnog novca nekom ciljanom "basic research". Einstein nije radio na projektu koji se bavio relativnošću, do svoga otkrića je mogao doći i kao profesor na sveučilištu ili kao inžinjer u nekoj firmi.

Mozda i hoce. Mozda ce u buducnosti biti dovoljno uljudno pozdravljati na ulici da ne bude nikakvog nasilja. Hocemo li zbog toga ukinuti policiju?

Ne znam baš koliko je to dobra analogija. Možemo sačekati neko vrijeme s jako skupim javnim projektima jer će kasnije biti jeftiniji i moći će ih provesti neka veća firma, ili kasnije čak pojedinci u svojoj garaži.

[Štreberica]

Aphex kaže:

I da patente treba ukinuti općenito, ali to je sad druga tema.

Zašto?

Aphex kaže:

Budući da je nemoguće predvidjeti znanstveni napredak na basic razini u bilo kojoj znanosti, mislim da je to još jedan razlog za uskraćivanje javnog novca nekom ciljanom "basic research". Einstein nije radio na projektu koji se bavio relativnošću, do svoga otkrića je mogao doći i kao profesor na sveučilištu ili kao inžinjer u nekoj firmi.

Ali eksperimentalni znanstvenici (molekularni biolozi, kemičari, fizičari) nemaju puno šanse doći do nekih otkrića bez odgovarajućeg laboratorija, opreme. Drugo je pitanje što bi se sve moglo učiniti da ta oprema bude manje skupa odnosno dostupnija.

Aphex kaže:

Ne znam baš koliko je to dobra analogija. Možemo sačekati neko vrijeme s jako skupim javnim projektima jer će kasnije biti jeftiniji i moći će ih provesti neka veća firma, ili kasnije čak pojedinci u svojoj garaži.

Obično se nešto prvo izvede na skup način kako bi se kasnije mogli smisliti jeftiniji (to je slučaj i s ovim "ubrzivačem čestica" u garaži), i da netko nije prvo izveo na skup način možda nikad nitko ne bi uspio na jeftiniji.

Pike B. kaže:

Ovo što si navela nije dovoljno podataka. Ovisi koliki je očekivani dobitak. Ako nešto ima 1% šanse da se udvostruči to je negativno očekivanje i u to ne bih uložio ni za sljedeću sekundu, a kamoli 30 god, ali ako ima potencijal da se uveća >100 puta onda je pozitivno pa možemo razgovarat. ...

Puno hvala na obrazloženju Mislim da mi je sad puno jasnije. Iako mi trenutačno ne padaju na pamet načini procjene šansi da se udvostruči odnosno veličine konačne dobiti.

Pike B. kaže:

Bitna stvar je da ovo vrijedi samo pod određenim pretpostavkama
1.Izvjesnost privatnog vlasništva, nećeš se upuštati u takve podvige ako postoji značajna vjerojatnost da ti netko nakon nekog vremena konfiscira imovinu
2.Vladavina prava i poštivanje ugovora, kad imaš ugovor koji donosiocu za godinu dana isplaćuje određeni iznos to je onda zakon koji se provodi, a ne da se nariče o lihvarima, banksterima i traži od nekog da se takav ugovor ne sprovodi.
3.Stabilna valuta, jer preko nje se i vrše kalkulacije. Posebno bitno za dugoročna ulaganja. Devalviranje, inflatiranje i slične zanimacije unose dodatnu nepredvidivost i rizik i onemogućavaju racionalnu kalkulaciju.

Koliko mi se čini, te pretpostavke u Hrvatskoj i većini država danas baš i ne vrijede.

Pike B. kaže:

Tako da kad čuješ nekoga kako priča da je problem s političarima jer ne ispunjavaju obećanja slobodno ga počasti šamarom

Političari, odnosno općenito ljudi na kakvim god rukovodećim položajima, trebaju naučiti ne obećavati neispunivo.

[Aphex]

Štreberica kaže:

Zašto?

Zašto patente treba ukinuti?
Imam teoretski i utilitarni prigovor. Zato što mislim da ideje, postupci proizvodnje, softver, sve ono što se danas naziva intelektualnim vlasništvom zapravo ne može biti nazvano "vlasništvom" i često je zaštita intelektualnog vlasništva u konfliktu sa pravima na korištenje drugih formi vlasništva.
I zato što, prema nekim istraživanjima i interpretacijama tih istraživanja, patentni sustav smanjuje količinu inovacija, usporava napredak i trati korisne resurse na registraciju patenata i pravnu zaštitu i tužbe.

Ali eksperimentalni znanstvenici (molekularni biolozi, kemičari, fizičari) nemaju puno šanse doći do nekih otkrića bez odgovarajućeg laboratorija, opreme.

Slažem se, veću šansu za bitna otkrića bi imali znanstvenici koji bi rade u dobro opremljenim labosima, bilo sveučilišnim bilo privatnim R&D, ili nekim trećim labosima. Ne bi dobro opremljeni labosi nestali ako bi država prestala financirati znanost.

Obično se nešto prvo izvede na skup način kako bi se kasnije mogli smisliti jeftiniji (to je slučaj i s ovim "ubrzivačem čestica" u garaži), i da netko nije prvo izveo na skup način možda nikad nitko ne bi uspio na jeftiniji.

Možda, mada mislim da "prvo veliko i skupo, tek onda malo i jeftino" nije opće pravilo. Npr. računala su bila relativno mala dok ih nije dohvatila USA vlada i proizvele velike strojeve za vojsku i popise stanovništva. Možda su se mogla razvijati i bez te "kat zgrade" faze.

[vamvam]

Aphex kaže:

Mislim da je sam koncept intelektuanog vlasništva kontradiktoran i besmislen, a u pravu si i da postoji ta struja unutar libertarijanskog pokreta.

Ako poimanje vlasništva svedeš na rečenicu "ovo je MOJ konj", onda će se intelektualno vlasništvo činiti kao nešto što stvarno nema veze sa razumom. No, ako vlasništvo promatraš kao skup prava nad nekim vrijednostima, onda i nema puno razlike između intelektualnog i bilo kojeg drugog vlasništva.

Aphex kaže:

Jedan odgovor na prvo pitanje je - to jednostavno nije ničija briga i ne trebam zakone o zaštiti "intelektualnog vlasništva" da mi osiguravaju profit. Svatko si može pokušati osigurati dobit od ulaganja na koji god način može ili želi.

Ako svatko može osigurati dobit od ulaganja na koji god način može ili želi, šta je onda loše ako netko može i želi zakonom zaštititi intelektualno vlasništvo zato da bi zaštitio dobit od ulaganja?

Uostalom, na koji način uopće itko može osigurati dobit od ulaganja u intelektualno stvaralaštvo (ili bilo šta drugo) a da to nije isti onaj način na koji država štiti intelektualno vlasništvo (ili sve drugo)? Način na koji firme štite svoje interese je da propiše pravila koja vrijede da zaposlenike i sve ostale, a zatim ta pravila provodi milom ili silom uz prijetnju raznim kaznama i posljedicama. Država radi to isto, a ti sada tvrdiš da ista stvar odjednom postaje bolja ako ju napravi bilo tko osim države.

[Aphex]

vamvam kaže:

Ako poimanje vlasništva svedeš na rečenicu "ovo je MOJ konj", onda će se intelektualno vlasništvo činiti kao nešto što stvarno nema veze sa razumom. No, ako vlasništvo promatraš kao skup prava nad nekim vrijednostima, onda i nema puno razlike između intelektualnog i bilo kojeg drugog vlasništva.

Može biti. Kako točno definiraš "skup prava nad vrijednostima"? Ako imam konja, onda imam pravo jahati ga, upregnuti ga u kočiju, sudjelovati u utrkama, prodati ga... Imam pravo štititi svog konja od krađe i braniti bilo kome da ga koristi ako se ja ne slažem s tim.

Ako sam smislio proces proizvodnje kočije AFX i patentirao taj proces, onda imam pravo zabraniti drugima da koriste taj proces, iako je praktički sasvim moguće da i ja i drugi istovremeno koristimo taj proces. To nije moguće s konjem, jer ga istovremeno ne može koristiti više ljudi. Radi se o drugačijim vrijednostima, konja ne možeš kopirati.

Povijesno, patentna prava su prava na monopol i to bi bio prikladniji naziv. Ne radi se o pravu na ekskluzivno korištenje neke vrijednosti, nego o pravu na zabranu korištenja te vrijednosti svima drugima osim tebe.

Može se raspravljati je li ekonomski isplativo i društveno korisno dodjeljivati prava na monopol, ali ne vidim kako se može tvrditi da se radi o vlasništvu.

Ako svatko može osigurati dobit od ulaganja na koji god način može ili želi, šta je onda loše ako netko može i želi zakonom zaštititi intelektualno vlasništvo zato da bi zaštitio dobit od ulaganja?

Uostalom, na koji način uopće itko može osigurati dobit od ulaganja u intelektualno stvaralaštvo (ili bilo šta drugo) a da to nije isti onaj način na koji država štiti intelektualno vlasništvo (ili sve drugo)? Način na koji firme štite svoje interese je da propiše pravila koja vrijede da zaposlenike i sve ostale, a zatim ta pravila provodi milom ili silom uz prijetnju raznim kaznama i posljedicama. Država radi to isto, a ti sada tvrdiš da ista stvar odjednom postaje bolja ako ju napravi bilo tko osim države.

Ni patenti ne osiguravaju dobit i povrat uloženoga. Možda povećavaju vjerojatnost, ali nikada dobit nije 100% sigurna. Masa patenata nikada nije korištena u proizvodnji.

Zaštita ulaganja, tj. povećanje dobiti, je u mogućnosti kopiranja uspješnog proizvoda. Ako ulažeš u istraživanja i ne uspiješ ništa korisnoga pronaći, uvijek možeš kopirati proizvod konkurentske firme. Ako uspiješ pronaći nešto korisno, onda imaš vremena zaraditi prije nego što što drugi krenu s kopiranjem. Pogledaj modnu industriju - tamo se sve bazira na kopiranju i stalnim inovacijama.

I ne kažem da bi svaki pokušaj zaštite koji bi privatne kompanije napravile bio super i odličan i za diviti se. Svašta se može reći protiv pojedinih kompanija i svašta se može napraviti na ih se kazni - bilo bojkotom kupovine ili tužbom ili nekim trećim postupkom.

[Pike B.]

netsky prospekt kaže:

Sve je to lijepo ali ovo mi nije jasno

Ako je US bdp danas oko 15 000 milijardi dolara, onda ne može biti nikako 46 000 milijardi za isplatu godišnje? Pa to bi bila 3 bdp, to jasno ne može biti.

Dakle ili je tih 46 tisuća milijardi nekakav iznos kroz duže vremensko razdoblje, ili je tu neka greška s podacima?

Fali im 46000 milijardi dolara imovine sada kako bi ta imovina investirana kroz vrijeme pokrivala očekivani budući minus kroz buduće godine. Treba razlikovati stock vs flow, zna često zbunjivati. BDP je mjera flowa (hebat ga ne znam hrvatsku terminologiju), količina roba i usluga proizvedinih u određenom periodu. Stock je vrijednost imovine.
Npr. stan košta 100k E i to je vrijednost imovine (stock), ako ga iznajmljuješ za 300E/mj godišnji flow mu je 3600E i to bi išlo u BDP kao ostvarena usluga.

Kad Ameri rade kalkulaciju unfunded liabilitiesa gledaju s jedne strane na postojeće zakone koji obećavaju određene beneficije i rade projekciju kako će se ti troškovi kretati u budućnosti. S druge strane gledaju na postojeće zakone kojima se financiraju ti troškovi i gledaju kako će se kretati prihodi (očekivani ekonomski rast, demografija i sl.). Takve projekcije pokazuju minus za sve godine u budućnosti i ako se želi zadržati postojeći sustav taj minus će se morati pokrivati svake godine. Svaka ta godina minusa u budućnosti se onda diskontira na sadašnju vrijednost, zbroji i to su onda ukupne unfunded liabilities. Kad ga računaju obično uzmu neko konačno razdoblje, ali može se uzeti i za beskonačnost.
Dakle, ako predviđaš deficit u 23. godini od 100k E sada moraš imati 32557E koje ćeš uložiti (pretpostavka 5% prinosa) kako bi pokrio taj minus, za pokrit 24. godinu 31006E,...

Isti problem ti se već iskazuje kod nas. Mirovinski i zdravstveni sustavi se ne financiraju odavno samo iz za to predviđenih doprinosa jer da je tako mirovine bi bile valjda upola manje. Da bi se pokrivao taj minus prodaje se imovina u vlasništvu države (za mene jedina prava korist od welfare statea ), dižu drugi porezi i zadužuje. Za radikalniju reformu politički nitko nema dovoljnu potporu i stvar se odgađa pa dokle ide.

netsky prospekt kaže:

Kad je riječ o financiranju znanosti, to je kao što su neki napisali pitanje dogovora - pitanje je li društvo spremno financirati znanost?
Ako se spustimo još jednu stepenicu niže, pa uzmemo srednjoškolsko obrazovanje, u njemu definitivno nema profita, ono je čisti trošak. Nijedna srednja škola ne zarađuje - sve se financiraju. Prema tome, ako gledamo samo na dobit, sve srednje škole osim onih koje se plaćaju bi bile čisti trošak poreznih obveznika. Ali, po društvenom dogovoru, društvo se složilo s tim. Isto tako, društvo se slaže s financiranjem znanosti ( a usporedimo li iznose za financiranje znanosti i financiranje SŠ mislim da je ovo prvo smiješno u usporedbi, nisam sad guglao ali predmnijevam da je tako).

Ne bih sad u širinu oko teorija društvenog ugovora, ali on je u najboljem slučaju kategorija s vrlo širokim spektrom interpretacija i dosta zavaravajućeg naziva, a u najgorem naivna bajka za odrasle.
No neka je i tako, pretpostavimo društveni ugovor i tako to... rasprava je o konzekvencama tako donešene odluke i kakve bi one bile ako bi odluka bila drugačija. Može se odlučiti jesti ćevape i nuttelu i to ima svoje posljedice, može se odlučiti jesti blitva i riba pa to ima drugačije posljedice. Ono što ne možeš je izabrati prvo, a očekivati konzekvence drugog izbora.

netsky prospekt kaže:

Dakle možemo se složiti da je znanost trošak, da je obrazovanje trošak, pa zašto mi to financiramo? Ne znam, meni bi u svakom slučaju bilo nemoralno tražiti da nakon što sam se ja naprimjer besplatno školovao sada drugi to plaćaju jer ja sad "ne dam da mi se skida iz moje plaće", a dok su drugi skidali sa svoje plaće nije mi uopće smetalo

Moje i tvoje školovanje su platili moji i tvoji roditelji radeći. Kakav god sustav bio roditelji su ti koji plaćaju, a sustavi mogu biti manje ili više efikasni, manje ili više prilagođeni potrebama,...

[Pike B.]

Štreberica kaže:

Puno hvala na obrazloženju Mislim da mi je sad puno jasnije. Iako mi trenutačno ne padaju na pamet načini procjene šansi da se udvostruči odnosno veličine konačne dobiti.

Kako bi Niels Bohr rekao: It's hard to make predictions, especially about the future.
Nema lakog načina, koristiš sve što možeš i pogađaš. Nitko još nije izmislio način kako predvidjeti budućnost. Zato i postoji tržište, da koristi svo dostupno znanje i da što bolje kvantificira takve stvari. Tko pogađa bolje dobija, tko loše taj gubi, svatko može probat, a račun dobiti i gubitaka je sudac.

Štreberica kaže:

Koliko mi se čini, te pretpostavke u Hrvatskoj i većini država danas baš i ne vrijede.

Yap, a sad i znaš zašto je dobar dio zemalja siromašan, a drugi ima probleme. Uvijek postoji dovoljno veliki broj ljudi koji će te pretpostavke smatrati većim ili manjim zlom pa će ih htjeti ukinuti.

Rijetko tko vjeruje u 250 godina stara mudrovanja...
"Little else is requisite to carry a state to the highest degree of opulence from the lowest barbarism, but peace, easy taxes, and a tolerable administration of justice: all the rest being brought about by the natural course of things." - Adam Smith

Štreberica kaže:

Političari, odnosno općenito ljudi na kakvim god rukovodećim položajima, trebaju naučiti ne obećavati neispunivo.

Eh, vidi ti se da si mlada, čuvaj se muškog društva

vamvam kaže:

Ako poimanje vlasništva svedeš na rečenicu "ovo je MOJ konj", onda će se intelektualno vlasništvo činiti kao nešto što stvarno nema veze sa razumom. No, ako vlasništvo promatraš kao skup prava nad nekim vrijednostima, onda i nema puno razlike između intelektualnog i bilo kojeg drugog vlasništva.

Jel ti normalno da pojam vlasništva ima rok trajanja?
Jel ti normalno da ti netko ograniči na koji način možeš transformirati vlastitu imovinu zato jer je to netko prije tebe napravio i nije li to onda narušavanje tvog vlasništva?

[Frogger]

Malo o ulaganju u znanost u Hrvatskoj, opisuje koordinatorica EK za Hrvatsku za područje istraživanja i razvoja:
http://www.poslovni.hr/hrvatska/evo-...B+page+statusi

[ivh8]

Frogger kaže:

Malo o ulaganju u znanost u Hrvatskoj, opisuje koordinatorica EK za Hrvatsku za područje istraživanja i razvoja:
http://www.poslovni.hr/hrvatska/evo-...B+page+statusi

"Govorimo o pametnoj specijalizaciji, znači analizi nacionalnog gospodarstva i određivanju ciljeva u što ulagati kako bi Hrvatska mogla najefikasnije i održivo rasti u budućnosti, a od hrvatske vlade smo iznenađujuće dobili podatke da se želite fokusirati na čak 13 industrija i još se raspitujete može li se tako velik popis proširiti na još dvije do tri industrije", kaže Friederichs.

...iz mzosa su pitanja vjerojatno proslijedili faksevima, pa je odgovor očekivan.

[Stronger Free]

ivh8 kaže:

...iz mzosa su pitanja vjerojatno proslijedili faksevima, pa je odgovor očekivan.

Očekivan naravno, mi se stalno vrtimo u petlji nerealiziranih potencijala, neotkrivene genijalnosti i zanemarene izvrsnosti. Ukratko, jaki smo na riječima i postavljanju dalekih ciljeva.

[kumek]

Stronger Free kaže:

Očekivan naravno, mi se stalno vrtimo u petlji nerealiziranih potencijala, neotkrivene genijalnosti i zanemarene izvrsnosti. Ukratko, jaki smo na riječima i postavljanju dalekih ciljeva.

http://www.topuniversities.com/node/...-rankings/2013

[Štreberica]

kumek kaže:

http://www.topuniversities.com/node/...-rankings/2013

Dakle ne u petlji nego u silaznoj spirali Naravno, uvijek je pitanje koliko to rangiranje ima smisla (koliko je pouzdano i čega je pokazatelj... osim bezvrijednosti moje preddiplome za neke svrhe ). A nije ipak ni Sveučilište (u Zagrebu ili sva skupa) sva hrvatska znanost, pa ni najveći dio.

Iako me danas jedan profesor pokušao razuvjeriti, i dalje mi se čini da nam ne bi ni veće financiranje puno pomoglo, osobito što se sveučilišta (kvalitete nastave i znanosti na njemu) tiče, jer najviše nedostaje znanja, ponegdje i radnih navika (naravno, financiranje bi trebalo i oko toga pomoći, i mislim da bi pomoglo, ali vrlo polako, ne znam kome bi se to isplatilo).

[ivh8]

Štreberica kaže:

Iako me danas jedan profesor pokušao razuvjeriti, i dalje mi se čini da nam ne bi ni veće financiranje puno pomoglo, osobito što se sveučilišta (kvalitete nastave i znanosti na njemu) tiče, jer najviše nedostaje znanja, ponegdje i radnih navika (naravno, financiranje bi trebalo i oko toga pomoći, i mislim da bi pomoglo, ali vrlo polako, ne znam kome bi se to isplatilo).

Neka profesor malo razmisli o američkim radnim navikama, umjesto da muze ovu jadnu državu.
http://www.youtube.com/watch?v=qbl3xawt6DM

[ivh8]

http://radio.hrt.hr/radio-sljeme/cla...ciliste/34082/

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš rekao je na konferenciji za novinare kako bi to sveučilište, ali i šira zajednica, imali koristi da se sveučilišni rad prati sustavno, analitički i s kritičkim opservacijama koje neće biti proizvoljne već utemeljene na činjenicama.

pa sustavno vas se kritizira na temelju činjenica, pa ništa. Vi i dalje akademski solidarno po starom.

Time bi se, za razliku od sadašnje niske analitičke razine praćenja Sveučilišta, izbjegle i usputne jednostrane ocjene, poput one o padu zagrebačkoga Sveučilišta na svjetskim listama koja rangiraju kvalitetu sveučilišta, istaknuo je Bjeliš. Uz napomenu da se rangiranje sveučilišta provodi po raznim metodologijama, rektor je objasnio da, po nekim pokazateljima poput veće uspješnosti studiranja i kraćega vremena studiranja, zagrebačko Sveučilište pokazuje blagi rast.

fantastičan uspjeh. Samo... zašto ne postoji rang lista sveučilišta na kojima se najbrže studira?
Ili recimo sveučilišta koja proizvedu najviše doktora po uloženom dolaru. Tu šišamo Amerikance bez problema.
https://www.forum.hr/showthread.php?t=790361

Ipak, istaknuo je Bjeliš, ako se u znanost i istraživanje nastavi ulagati na dosadašnji način, te ako i dalje u sveučilišni sustav znanosti i istraživanja ne budu ulazili mladi istraživači koji su prisiljeni odlaziti u inozemstvo,

...dirljiva briga za mlade.
Ali čemu ti mladi uopće?
Da vam brže ispravljaju ispite?
Mislim, pa nećete valjda mlade upotrijebiti za znanstveni rad, kad, em, to ni vama baš ne ide, em nije baš previše bitno za napredovanje.

Sveučilište će nastaviti zaostajati na globalnoj skali. "Sveučilište je sada najlošije u klubu najboljih, ali bismo uskoro, ako se nastavi dosadašnji način ulaganja, mogli biti najbolji među lošima",

...još i to, sav se tresem pri pomisli....
Mislim da se rektor već potajno bacio na realizaciju ove brutalne prijetnje
http://www.unizg.hr/novosti-pojedina...33d436ac364b8/

ustvrdio je rektor i dodao kako bi "na mjestu onih koji ulažu u Sveučilište bio zadovoljan međunarodnom sveučilišnom pozicijom". Svoje stajalište Bjeliš je potkrijepio riječima da je Hrvatska na dnu europskih lista kada je riječ o ulaganjima u obrazovanje i istraživanje.

hm...kako se uzme... s obzorom na ostvarene rezultate, mogli bi biti zadovoljni što već nisu ukinuti ...možda bi to bilo rješenje... u biti.... u tom slučaju bi se vjerojatno ponovno sredilo neko prigodno priopćenje ustavnog suda .....šteta...

jel bi možda htjeli da vam se financira onih 13 plus 2-3 omiljenih industrija, pa da vam se otvori još koji novi smjer, studij, možda padne i kakav novi fakultetić....? jer, izmišljanje znanstvene kompetencije i nastave osigurava budućnost (vama naravno, ne društvu)

[ivh8]

evo, već se obistinilo ...novca za nove studije nikad ne manjka...
http://www.politikaplus.com/novost/9...ruzanih-snaga-

glavno da su fotelje, pardon katedre, već podijeljene:

Nastavu na studijskim programima izvodit će nastavnici s 11 fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Fakulteta političkih znanosti, Fakulteta organizacije i informatike, Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, Rudarsko-geološko-naftnog).

vidim da će biti honoračić tu, honorarčić tamo, norma sati lete na sve strane.... tko će pisati znanstvene radove, mjeriti se s konkuerncijom, pisati eu projekte, kad može i jednostavnije.... + satnica popunjena + usput se nešto zaradi...

Osnovano je dakle još nekoliko studija za potrebe akademske zajednice.
Nadam se da je sada svakome jasno zašto fali novca u sustavu znanosti.
:klap: