'Mislim da naše sveučilište nije moguće popraviti'

[kumek]

Serengeti kaže:

Ako tupimo mantru da su zanstvena istraživanja nužna za razvoj hrvatskog gospodarstva -- onda je bitno da se potiče ovaj model koji sam iznio. Da se više uključe i zainteresiraju firme (iz svih domena industrije od kemijske, do automatike). Mislim, jedino tako zanost može imati pozitivni efekt na gospodarstvo. Inače neki apstraktan zanstveni rad, objavljen na konferenciji, domaćoj, stranoj nema baš nekog upliva. A da ne govorim o društvenim područjima. I što nama znali znan rad. doc. dr. sc. Marije Selak (Peti dan) i njezino laprdanje o bioetici, mada je sama rekla da nema svoj stav o bitnim bioetičkim temam tipa eutanazija ili pobočaj...

Znanstvena istraživanja nisu samo važna za razvoj gospodarstva, to je kratkovidno gledanje na znanost. Mnoge stvari se pokazuju značajnima nakon nekog vremena. Nije jedina znanost primjenjena znanost niti to treba biti. Jer ako jest gomilu izuma danas ne bi imao. Da ti sad idem objašnjavati kako je nastala recimo magnentna rezonancija, pogledaj originalni rad i reci mi da ti netko nekaj takvog predloži da li bi ikada financirao?
Marija selak je šuft i sa znanošću ima veze kao i hasanbegović..jednako kao i krava s politikom..molim te da nju ne ubrajaš u tipične znanstvenike. Društvene i humanističke znanosti su jednako važne jer nije sve gospodarski razvoj. Doduše kod nas je u tim područjima loša situacija.

[kumek]

Serengeti kaže:

Ma problem je što bi se ta sredstva za visoku znanost istraživanje, razvoj trebala dijeliti više kompanijama koje imaju svoj research- develoment (RD). Na kraju tako je u njemačkoj. Ondje velike tehnološke kompanije, automobilska industrija, siemens, bosch dobivaju svoj dio kolača od fondova za znanost. I tu se prije svega radi o konkretnim, primjenjivim rješenjima. SIgurno puno više primjenjivijim nego kad radi ekipa salonskih docenata ili profesora koja nema niti dana radnog staža izvan katedre.

problem je što je naša industrija naravno puno slabija od njemačke ili američke. Imamo tek nekoliko kompanija koje imaju svoje razvojne odjele Končar, Pliva i još nekolicina. Po meni bi nositelji znanstvenih projekata trebale biti te kompanije. Recimo da se Končarov institut dikretno natječe s fakultetima oko dobivanja novca od strane hrvatske zaklade za zanost -HZZ i europkskh fondova. ne bih onemogućio FSBu, FERu i drugim fakultetima da oni ne participiraju. Ali sada imamo monopol. Da se znanstveni projekti oslanjaju na profesorske timove (bez ozira radi li se o domaćim ili inozemnim timovima)
Zašto se recimo neka organizacija/kompanija/privatni institut ne bi mogao natjecati za sredstva kao što se to natječe neki fakultet? Očito da to dokazuje postojane snažnog monopola koji onemogućava svim potencijalnim sudionicima jednaki tretman?


E sad, mnogi će zamjeriti što bi se tada previše unijela komercijalizacija. Slažem se s jednim aspektom toga. Ali sama komercijalizacija i liberalizacija u suštini ne bi puno naštetila znanosti. Čitav naš kapitalistički sustav se zasniva na liberalizaciji jer ona podiže na kraju kvalitetu barem ja tako mislim. Recimo vjerojatno većina će se zalagati za liberalizaciju taxi usluge, a ne da šahist s radio taxi tablama naplati vožnju pet puta skuplje. I svi će pozraviti liberalizaciju. slično vrijedi za raspodjelu velike količine novaca namjenjene za tu znanost.

Ne zalažem se da se apsolutno znan istraživanje fakulteta ugase (ponajviše kako društvena područja ne bi bila zakinuta jer očito oni nemaju nikakve veze s industrijom). Ali sada je činjenica da oni imaju isključivi monopol. A njihova suradnja sa industrijom jednostavno šteka, niti velika većina prof. s tehničkih faxeva uopće ima želju i volju za jačim sponama sa industrijom i nečim konkretnim. Moja iskustva nažaost to potvrđuju.

Natječu se ti privatni instituti za znanost itekako. Opet pokazuješ neznanje..... zapravo je daleko veća lova available za suradnju znanosti i gospodarstva od deset hrzz godišnjih budžeta. Pogledaj projekte i iznose koje je dobio recimo privatni institut genos...pa samo on ima love više od godišnjeg budžeta hrzz-a.....koliko ih je financirano iz zaklade? Točno NULA. Pogledaj iznose projekata na eufondovi i tko se na njih može javiti. Eto ti cekom projekata. Eto ti projekata centara izvrsnosti gdje su valjda dvije trećine u konzorcijima privatne firme....da sad dalje ne nabrajam.....za razliku od hrzz-a to je ozbiljna lova.

[Beljki]

ivh8 kaže:

I potpno je očekivano da šutite kad s docentskom pozicijom dobivate de facto tenure. Time volja za bilo kakvu promjenu radpidno pada.
A ako i kao pojedinac želiš nešto promijeniti, neugodno ti je ići protiv onih koji su ti omogućili poziciju.
Cijeli sustav napredovanja je tako organiziran da za svaki korak trebaš nekakvu suglasnost ljudi oko sebe i stalno ti se daje na znanje da za svaki uspjeh moraš nekome iz svoje okoline biti zahvalan, a ne da napreduješ zahvaljujući vlastitim sposobnostima.

To jest problem, ali drugi dio citiranog je ponesto u suprotosti sa prvim.Upravo zato sto je do trajnog zvanja pozicija nesigurna i ovisi o volji raznih komisija onih koji jesu u trajnim zvanjima, ovi posljednji imaju neformalnu moc nad mladjim kolegama (ali i zbog toga sto ako nes psebno ne zatalasaju neformalno imaju relativno sigurno biranje). Nekakavo ni vrit ni mimo stanje.

ivh8 kaže:

1. tenure je u americi iznimka, a ne pravilo jer njihova sveučilišta ne vode pijani milijarderi za razliku od hrvatske gdje postoji samo uhljebljenje ili ništa. Reizbor je smiješan i ne mijenja ništa na stvari.

Nije po ovome sto na brzinu procitah , u javnim skolama je vecina predavaca tenjurd, u privatnim je manje, ali i dalje nikakva iznimka (nekad je postotak bio visi, no sa porastom kapaciteta pocelo se zaposljavati vise vanjskih suradnika koji su pak kod nas rijetka iznimka)

Nisam siguran koliko se moze usporedjivati, tj nisam siguran da mi imamo dovoljno veliko "znanstveno trziste" da se moze funkcionirati pokrivanjem pozicija sa velikim brojem part-time "slobodnih znanstvenika". Tj niti takvih kadrova ima dovoljno niti institucija i projekata na kojima bi isti mogli sarajuci raditi ima dovoljno .

[ivh8]

Amerikancu je to dobrovoljna opcija. Može cijeli život raditi projekte i ne mora se "umrežavat" s nikim, ako ne želi.

čega ima više ne znam i nemam sada vremena tražiti.
ja govorim o de facto nesmjenjivosti i to na početku karijere jer je tu problem, a ne o statusu ljudi koji su na sredini ili pred penzijom.

hrvatski docent je najniži rang koji je ovlašten za samostalno istraživanje i obavljanje nastave.
i nema govora da bi takav negdje dobio tenure ili drugi oblik nesmjenjivosti.
i na temelju čega uopće, ako osim doktorata nije ništa samostalno radio?

usporedba s hrvatskom je u biti nevaljana zato što su ljudi u americi i njemačkoj prisiljeni mijenjati institucije upravo zato da bi umrežavanje i izigravanje sustava bilo teže, pa kad nekoga izaberu, to ipak ima veću vjerodostojnost nego u hrvatskoj gdje se biraju između sebe.
Nijemci imaju čak i pravni izraz za izbor od strane domaćih.


u vezi problema male države
ja bih to riješio ovako:
Na natječaju se uzima ne-unizg kandidata čim udovoljava minimalnim uvjetima.
pa nek se usude postavit uvjete za dječji vrtić. brzo bi im se obilo o glavu kad bi navalili iz rijeke ili splita u zagreb ili možda iz prekograničnih zemalja.

da su predavanja na engleskom pojavilo bi se sigurno zainteresiranih i sa zapada koji bi preselili u zg barem na par godina, ali dovoljno da se razbije klanovska organizacija.

[kumek]

ivh8 kaže:

Amerikancu je to dobrovoljna opcija. Može cijeli život raditi projekte i ne mora se "umrežavat" s nikim, ako ne želi.

čega ima više ne znam i nemam sada vremena tražiti.
ja govorim o de facto nesmjenjivosti i to na početku karijere jer je tu problem, a ne o statusu ljudi koji su na sredini ili pred penzijom.

hrvatski docent je najniži rang koji je ovlašten za samostalno istraživanje i obavljanje nastave.
i nema govora da bi takav negdje dobio tenure ili drugi oblik nesmjenjivosti.
i na temelju čega uopće, ako osim doktorata nije ništa samostalno radio?

usporedba s hrvatskom je u biti nevaljana zato što su ljudi u americi i njemačkoj prisiljeni mijenjati institucije upravo zato da bi umrežavanje i izigravanje sustava bilo teže, pa kad nekoga izaberu, to ipak ima veću vjerodostojnost nego u hrvatskoj gdje se biraju između sebe.
Nijemci imaju čak i pravni izraz za izbor od strane domaćih.


u vezi problema male države
ja bih to riješio ovako:
Na natječaju se uzima ne-unizg kandidata čim udovoljava minimalnim uvjetima.
pa nek se usude postavit uvjete za dječji vrtić. brzo bi im se obilo o glavu kad bi navalili iz rijeke ili splita u zagreb ili možda iz prekograničnih zemalja.

da su predavanja na engleskom pojavilo bi se sigurno zainteresiranih i sa zapada koji bi preselili u zg barem na par godina, ali dovoljno da se razbije klanovska organizacija.

Ne razumijem kako bi to točno pomoglo? Pa niti jedna zemlja nema to pravilo na ovom svijetu. U njemačkoj se ne prakticira da radiš recimo habilitaciju tamo gdje si doktorirao ali nije da se ne dešava. Osim toga to je velika zemlja s puno sveučilišta. Zašto netko s unizg ne bi radio na unizg? Pa gdje bi ti trebali raditi i zašto? Zašto bih uzeo ne unizg kandidata s minimalnim uvjetima umjesto recimo unizg kandidata s maksimalnim uvjetima? Pa to je točno suprotno od onog što želiš. Što sa smjerovima kojih ima samo na unizg? Zašto bih uzeo bilo koga sa zapada? Samo zato jer je sa zapada.
Studij na engleskom? Koja to zemlja ima studij samo na engleskom a da nije s engleskog govornog područja? Jel ti uopće razmisliš prije nego što nekaj napišeš?

[C. F. Gauss]

kumek kaže:

U njemačkoj se ne prakticira da radiš recimo habilitaciju tamo gdje si doktorirao ali nije da se ne dešava.

To se tu zove incest. Sprijecava sirenje znanja (i vodi u akad. nepotizam).

kumek kaže:

Osim toga to je velika zemlja s puno sveučilišta. Zašto netko s unizg ne bi radio na unizg?

Zato sto je to incest i najbolji recept za zaostajanje. Imao sam jednom izvanrednog studenta iz Libanona (danas, 7 godina i 40 publikacija kasnije, radi na Ivy league univ. u US). Tada me cudilo koliko je dobar u usporedbi sa drugim arapskim studentima (posto iz arapskih zemalja na zalost vecinski imamo samo lose studente, mozda i zato posto njihovi najbolji apsolventi idu u GB i US ili na poznate njemacke univerzitete a ne na nase malo veleuciliste). Pitao sam ga gdje je studirao, odgovor "American University of Beirut"...aha...nikad cuo... Kad sam pogledao na njihovoj stranici gdje objavljuju nove profesore/suradnike, nije me vise cudilo, od prvih 15 sto sam preletio, samo jedan nije doktorirao i radio na zapadu.

Pa gdje bi ti trebali raditi i zašto?

Pa moze raditi na univ. ZGu, ali prije mora ici radit barem postdoc na drugom univerzitetu ili institutu, a kod ovako male zemlje to znaci negdje vani. Isto tako, u ZG moraju dolaziti ljudi iz drugij univerziteta i instituta.

Koja to zemlja ima studij samo na engleskom a da nije s engleskog govornog područja? Jel ti uopće razmisliš prije nego što nekaj napišeš?

To ima cak kod nas (na veleucilistu na kojem radim), a kamoli univerziteti. Ne samo predmeti na engleskom, bas cijeli studij (Bachelor i Master). Studenti tih studija su najcesce ljudi iz vecih tranzicijskih zemalja (Rusija, Indija, Brazil itd.) ali isto tako i Nijemci.

[Serengeti]

Naravno da u stranim sveučilištima ne teče med i mlijeko. Naravno da i tamo ima svih onih problema o kojima se na ovoj temi priča. U manjoj ili većoj mjeri, nebitno. To su sve veći sustavi, velike zemlje s mnoštvo došljaka, pa je manja mogućnost stvaranja klanova, nepotizma, ali ima i toga.

U razvijenim zemljama s jačim industrijama postoji veća fluktuacija. Akademski kadar može prijeći u privatne firme, organizacije, kompanije i njihove istraživačke centre. U zemljama poput Hrv, Srbije, Mađarske postoje jasno manje mogućnosti.

Što se tiče mogućnosti da entiteti koji nisu sveučiišta/fakulteti koriste novac iz fondova za znanost (Horizont 2020 i nove ) volio bih vidjeti neku statistiku, da vidimo hrvatske prilike? Može link...

Čini mi se da te kompanije i sastavnice budu u svojstvu vanjskih suradnika/kolaboratora, koje angažiraju akademski krugovi, a ne da oni budu nositelji, dakle šefovi svega toga. Pa i imamo onda uvijek kompromitiran odnos, da eto neka istraživačka grupa angažira jedno ili dvoje kolega van sveučilišta za neki projekt. A ti kolege upisuju magisterij/doktorat na istom tom fakultetu, pa uvijek postoji podređeni odnos.

I još veći je problem što se pridaje prevelika pažnja samom objavljivanju radova. Na kraju tu krivim cijeli taj znanstveni sustav izvan Hrvatske. Pa pogledajte recimo Horizont2020. Ispada, ne da ispada, nego faktički jest najbitnije zadovoljiti formalne uvjete, objaviti radove u tim časopisima, imati validirane/ recenzirane radove. Nigdje se ne evaluira, barem ne na takoj isrcpnoj razini, koliki je značaj tog istraživanja za konkretnu primjenu u industriji. Recimo je li neka konkretna industrija implemntirala iskoristila to što se istraživalo, i kakav je efekt toga.

Mislim, to je sada već druga tema. Ali samo to tzv. znanstveno istraživanje svodi se na apstrakciju, i da je najbitnije eto rezultate istraživanja prezentirati u lijepom članku, imati pozitivnu rezenciju i gotova priča. A na kraju ko mari, jel su rezultati toga ostali u ladici ili zaista ugledali svjetlo dana. A sami recenzenti su eto etablirani pripadnici tog academic cirlclea is čitavog svijeta.

Prema tome znanost postaje sama sebi svrha. I to je jednostavno tako. Ali to prelazi tematski ovkir ove teme.

Mogli bi polemizirati, što je sve onda znanost. Naravno da ne može sve imati praktičnu primjenu, neke stvari nikako. Ali barem iz tehničkih i prirodnih znanosti moglo bi se više poraditi na primjenjivosti/ iskoristivosti istraživanja a ne o suhoparnom teoretiziranju i koje zavšava objavom u u časopisu i amen.


Pa danas se više ljudi bav znanošću, nego ikad prije. I jesmo li doznali nešto revolucionarno novo u zadnja dva ili tri desetljeća? - Ne. To može značiti da smo došli do zasićenja, i da nečemo otkriti neke nove stvari koje bi promjenile svijet jer su sve one već otkrivene. Slažem se. Ali naravno da ima postora za napredak.
Problem je generalno jer današnja znanost ide u širinu, a ne dovoljno u dubinu. I taj čitav sustav koči zapravo kreativnost. Uči se gradivo, velika količina, što okupira umove mladih studenata. I čini mi se da to guši kreativnost. A repeticija i akumliranje gotovog znanja, a tako se podučava matematika/ fizika na fakultetima guši neke nove vidike koji mogu generirati nova otkrića.

[red_shrike]

Fundamentalna istraživanja tipično nemaju nikakvu primjenu kada se na njima bavi. Primjerice, kada su pitali Maxwella kakvu bi primjenu mogli imati EM valovi, on je rekao nikada nikakvu. Baš zbog toga mora postojati kod evaluacija jasna razlika između R&D sa direktnom primjenom (npr. kod istraživačkih doktorata) i fundamentalnih istraživanja.

[ivh8]

kumek kaže:

Ne razumijem kako bi to točno pomoglo? Pa niti jedna zemlja nema to pravilo na ovom svijetu.

njemačka je imala čak takve zakone, jer su se tamo isto znale događat svakakve stvari. Ne znam kako je to sada točno, ali mislim da većina sveučilišta ima pravila o sprečavanju Hausberufunga u svojim statutima. Isto u Francuskoj. U svakom slučaju praktički se više ne događa.

kumek kaže:

U njemačkoj se ne prakticira da radiš recimo habilitaciju tamo gdje si doktorirao ali nije da se ne dešava. Osim toga to je velika zemlja s puno sveučilišta. Zašto netko s unizg ne bi radio na unizg? Pa gdje bi ti trebali raditi i zašto? Zašto bih uzeo ne unizg kandidata s minimalnim uvjetima umjesto recimo unizg kandidata s maksimalnim uvjetima?Pa to je točno suprotno od onog što želiš.

to je trik, tako da napišeš pristojne minimalne uvjete za izbor. Diktiranje konkretnih uvjeta izvana je neefikasno jer će se svatko sjetit reći da baš za njegovo područje nema dovoljno časopisa s visokim IF. (i bio bi vjerojatno u pravu ako nije prirodnjak)
pretpostavka je da ćeš se orijentirati po uvjetima koje zadovoljavaju tvoji ljudi kojima pokušavaš namjestiti stolicu. i da ćeš tako propisati minimalni uvjet. dakle stranac koji to zadovolji je otprilike jedanko dobar kao tvoj.
a brojanje članaka jedan po jeda ionako nije baš pouzdan pokazatelj kvalitete, to se radi ako se ne zna drugačije. međutim stranac je dobar utoliko što pokazuje da je kadroviranje izvan moći fakultetskih autoriteta i tako razbija klanovsku organizaciju.
Moć klanova je zasnovana na vjerovanju kandidata (posebno dok je još novak i prihvaća razne svinjarije pretpostavljnih) da mu ti ljudi mogu pomoći u budućnosti, kasnije to vodi stvaranju osjećaja obaveze prema tim istima.
Valjda ne moram objašnjavati da je u interesu vlasnika/države stvaranje profesionalnog poslovniog odnosa među osobljem, a ne odnosa u kojem dominiraju neformalne trgovine, obećanja i spletke.

kumek kaže:

Što sa smjerovima kojih ima samo na unizg?

to će reć i politolozi. ili masa filozofa Odgovor: otvorite se svijetu ili zatvorite butigu. ne možete razvijat svoju privatnu znanost. odnosno možete ali ne na državni račun.
slično je argumentirao smerdel, da se ne može nekog prisilit da piše na engleskom samo zato jer nema dovoljno kvalitetnog časopisa na hrvatskom

kumek kaže:

Zašto bih uzeo bilo koga sa zapada? Samo zato jer je sa zapada.
Studij na engleskom? Koja to zemlja ima studij samo na engleskom a da nije s engleskog govornog područja? Jel ti uopće razmisliš prije nego što nekaj napišeš?

samo zato jer nije iz klana, svejedno od kud je, i zato što je po uvjetima koje si sam propisao dovoljno dobar. U biti statistički gledano dobit ćeš boljeg kandidata od svojeg ako se otvoriš velikom svijetu.

zašto engleski? zato što si malen a hoćeš bit svjetski, pitaj skandinavce, arape. engleski je novi latinski.

[kumek]

C. F. Gauss kaže:

To se tu zove incest. Sprijecava sirenje znanja (i vodi u akad. nepotizam).



Zato sto je to incest i najbolji recept za zaostajanje. Imao sam jednom izvanrednog studenta iz Libanona (danas, 7 godina i 40 publikacija kasnije, radi na Ivy league univ. u US). Tada me cudilo koliko je dobar u usporedbi sa drugim arapskim studentima (posto iz arapskih zemalja na zalost vecinski imamo samo lose studente, mozda i zato posto njihovi najbolji apsolventi idu u GB i US ili na poznate njemacke univerzitete a ne na nase malo veleuciliste). Pitao sam ga gdje je studirao, odgovor "American University of Beirut"...aha...nikad cuo... Kad sam pogledao na njihovoj stranici gdje objavljuju nove profesore/suradnike, nije me vise cudilo, od prvih 15 sto sam preletio, samo jedan nije doktorirao i radio na zapadu.



Pa moze raditi na univ. ZGu, ali prije mora ici radit barem postdoc na drugom univerzitetu ili institutu, a kod ovako male zemlje to znaci negdje vani. Isto tako, u ZG moraju dolaziti ljudi iz drugij univerziteta i instituta.




To ima cak kod nas (na veleucilistu na kojem radim), a kamoli univerziteti. Ne samo predmeti na engleskom, bas cijeli studij (Bachelor i Master). Studenti tih studija su najcesce ljudi iz vecih tranzicijskih zemalja (Rusija, Indija, Brazil itd.) ali isto tako i Nijemci.

Pažljivije čitati upise....

1. Nije istina. Imam gomilu kolega koji rade izvanrednu znanost na fakultetima gdje su studirali? Hoćeš imena?
2. Postdoc.....apsolutno, pa to sam negdje iznad i naveo
3. Pažljivo čitati upis. Govorim o ISKLJUČIVO engleskom studiju koji bi ti eventualno doveo strance a ne dodatnim englesklim studijem koji izvode naši za honorar. Studij na engleskom ako i privuče strane predavače u našim uvjetima (što neće.... da ne spominjem probleme s prostorom, njihovim financiranjem etc) opet moraš imati nastavnike na hrvatskom pa to ne rješava primarni problem.

Treba zaboraviti na strane predavače kao rješenje jer oni koji bi tu došli za ovu lovu teško da su bolji od naših.

[red_shrike]

kumek kaže:

Treba zaboraviti na strane predavače kao rješenje jer oni koji bi tu došli za ovu lovu teško da su bolji od naših.

Pazi sad, revolucionarna ideja, POVEČAŠ lovu

[random101]

kad smo kod love, ovakvo stanje je i zbog toga nastalo, lova se kanalizira na gluposti i krade, u znanost se ulazu mrvice i opcenito je zadnja rupa na svirali, kupuju se avioni i tenkovi za stotine milja umjesto da se ulaze u bolji kadar i znanost, mislim kak ce znanost napredovat ako drustvo opcenito ide prema dole to je sve povezano u jednoj drzavi

[kumek]

red_shrike kaže:

Pazi sad, revolucionarna ideja, POVEČAŠ lovu

Nije samo novac na žalost. To su pokušali englezi prije dvadesetak godina tako da privuku svoje najbolje ljude koji su bili u US. Gotovo nikakav rezultat...nije samo lova nego cijeli sustav a on je tamo daleko bolji nego kod nas.
Nema tu leba...valja primjeniti kriterije koji su ostvarivi. Dodatni problem je što institucija ne odgovara za svoj znanstveni rad i ljude koje zapošljava nikome odnosno potpuno je u sustavu financiranja insititucija svejedno koliko publicira i kakve projekte ima pa onda posljedično nije niti važno koga zapošljava.
Sad stvarno ima puno mogućnosti a dijelu ljudi ne pada napamet pisati grantove....ista im plaća. Dobar početak bi bio kao što je napravila srbija da dio plaće ovisi o znanstvenim rezultatima a ja bih još dodao i da novac koji dobija institucija isto ovisi o znanstvenim rezultatima, broju grantova, patenata etc...

[ivh8]

kumek kaže:

Pažljivije čitati upise....

1. Nije istina. Imam gomilu kolega koji rade izvanrednu znanost na fakultetima gdje su studirali? Hoćeš imena?
2. Postdoc.....apsolutno, pa to sam negdje iznad i naveo
3. Pažljivo čitati upis. Govorim o ISKLJUČIVO engleskom studiju koji bi ti eventualno doveo strance a ne dodatnim englesklim studijem koji izvode naši za honorar. Studij na engleskom ako i privuče strane predavače u našim uvjetima (što neće.... da ne spominjem probleme s prostorom, njihovim financiranjem etc) opet moraš imati nastavnike na hrvatskom pa to ne rješava primarni problem.

Treba zaboraviti na strane predavače kao rješenje jer oni koji bi tu došli za ovu lovu teško da su bolji od naših.

1. i ta gomila je statistički signifikantna u kojem smislu?
gomila izvandrednih koja se inkomodira i odlazi u druge gradove i države graditi karijeru je daleko veća od ove tvoje. Opće je prihvaćeno da je to tako bolje i potpuno je besmisleno to negirati.

3. nisi baš informiran

danska, 5 mil. stanovnika
sveučilište DTU

BSc. studiji: pola ponuđenih kolegija na danskom, pola na engleskom
MSc. sve engleski
http://kurser.dtu.dk/search
Dakle možeš studirati od početka do kraja ISKLJUČIVO s engleskim.

lova?
po eurostatu objavljenom ove godine hrvatska troši preko 20% znanstvenog buđeta za društvene i humanistiku. EU prosjek je ispod 5% a između 5 i 20 je samo slovenija s 10
i nije ti kriv boras. da uhljebi s tvog faksa posjeduju integritet išli bi s tim u javnost i rekli bi da to tako ne ide, da žele radit znanost i da im skinu paraztite s vrata i da prestanu trošit novac za kopiranje propalog unizg koncepta po cijeloj zemlji.

već sam napisao: on line predavanja za 1. godinu i online knjige za sve. 1. godina je ogromno opterećenje za proračun mzosa od domova, menze do nastave i k tome besmisleno, jer većina upisanih ne zna o čemu se radi, upisali su se tako, jer valjda nemaju pametnijeg posla.

nitko ne očekuje reformu unizg. to je propali slučaj kao što je rečeno.

nego treba osnovnati novo englesko sveučilište s malim brojem studija, s novcem i prostorom koje je oduzeto od starog i postepeno širit i unizg ukidati ili čekat da izumru.

[kumek]

ivh8 kaže:

1. i ta gomila je statistički signifikantna u kojem smislu?
gomila izvandrednih koja se inkomodira i odlazi u druge gradove i države graditi karijeru je daleko veća od ove tvoje. Opće je prihvaćeno da je to tako bolje i potpuno je besmisleno to negirati.

3. nisi baš informiran

danska, 5 mil. stanovnika
sveučilište DTU

BSc. studiji: pola ponuđenih kolegija na danskom, pola na engleskom
MSc. sve engleski
http://kurser.dtu.dk/search
Dakle možeš studirati od početka do kraja ISKLJUČIVO s engleskim.

lova?
po eurostatu objavljenom ove godine hrvatska troši preko 20% znanstvenog buđeta za društvene i humanistiku. EU prosjek je ispod 5% a između 5 i 20 je samo slovenija s 10
i nije ti kriv boras. da uhljebi s tvog faksa posjeduju integritet išli bi s tim u javnost i rekli bi da to tako ne ide, da žele radit znanost i da im skinu paraztite s vrata i da prestanu trošit novac za kopiranje propalog unizg koncepta po cijeloj zemlji.

već sam napisao: on line predavanja za 1. godinu i online knjige za sve. 1. godina je ogromno opterećenje za proračun mzosa od domova, menze do nastave i k tome besmisleno, jer većina upisanih ne zna o čemu se radi, upisali su se tako, jer valjda nemaju pametnijeg posla.

nitko ne očekuje reformu unizg. to je propali slučaj kao što je rečeno.

nego treba osnovnati novo englesko sveučilište s malim brojem studija, s novcem i prostorom koje je oduzeto od starog i postepeno širit i unizg ukidati ili čekat da izumru.

Ti zaista imaš problema s razumijevanjem...

1. U prirodoslovnim i donekle u biomedicinskim znanostima koje poznajem da, ako ne vjeruješ provjeri znanstveni krajobraz prije nekoliko godina. To je rezultat visokih kriterija u napredovanju. Kad bi svi imali više kriterije napredovanja i to bi bilo bolje.

2. Zašto bi odlazak nekoga iz zagreba u split ili iz splita u zagreb automatizmom donio kvalitetu to je samo tebi jasno. Pa ti bi odavde izbacio nekoga tko zadovoljava trostruke kriterije a doveo nekoga tko zadovoljava minimalne. Ne znam kako ne vidiš da je cijeli tvoj pristup u potpunosti formaliziran besmislenim zabranama. Nisi niti jedan jedini argument dao po ćemu bi netko iz splita ili rijeke bio bolji od nekog iz zagreba osim eto nije dio klana...kako si to točno siguran da nije i odakle ti to da je samim time što je iz splita kvalitetan...a znam..minimalno kvalitetan.?

3. Kako se to razlikuje od onoga o čemu ja govorim..a i da se razlikuje koliko je to statistički signifikantno?

On-line predavanja za prvu i drugu godinu su nebuloza koju je netko tresnuo u ovoj raspravi o kojoj čak niti ne želim razgovarati. Nevjerojatno je kaj ljudima sve pada na pamet.....

Boras meni nije ništa kriv, on je kreten koji zapravo s mojim poslom nema gotovo ništa. Sveučilište dijeli onu ionako smješnu lovicu na glupave potpore, daje stipendije za posjete i putovanja i to je više manje to.... sveučilište samo po sebi nema gotovo nikakvu realnu moć. Što tebi točno znači 20 % nisam siguran. Na koji novac misliš? Na potpore? Na ukupni novac koji uključuje gomilu eu novca? Na hrzz? Na sve skupa? Ostatak kaj si napisao o uhljebima i ovo poslije je galimatijas koji ništa ne znači.

[red_shrike]

kumek kaže:

On-line predavanja za prvu i drugu godinu su nebuloza koju je netko tresnuo u ovoj raspravi o kojoj čak niti ne želim razgovarati. Nevjerojatno je kaj ljudima sve pada na pamet.....

Mene ipak zanima što je problem sa online predavanjem na prvoj godini? Tak i tak 99% toga je ispredavano ex cathedra, a ne FER-u ionako imaš sve materijale online. Broj profesora koji toleriraju više od 1-2 pitanja je mizerija a neki otvoreno i kažu da ne žele da se postavljaju pitanja. Osim labosa koji bi se mogli reorganizirati malo, fakat nema razloga da ne bude online jer se na to de facto i svodi.

[ivh8]

@kumek
1. ne bi imali više kriterije jer ih ne žele i nikad ih neće željeti. i sustav je takav da im to prolazi.
prodaješ priču o zapošljavanju vlastitih koju su nijemci francuzi odbacili prije 30 i više godina. a amerikancima nikad nije ni pala na pamet.


2. Pa propiši visoke minimalne kriterije. Institucija si sama treba propisati kriterije, a ne da to radi neko državno tijelo. U tom kontekstu je zapošljavanje svojih sukob interesa. Isto kao javna nabava u kojoj naručuješ proizvod od prijatelja.
Zabrana nije besmislena nego osigurač da sustav funkcionira onako kako je zamišljen.

da, bit svakog sustava je formalizacija. Odlučivanje po diskrecijskom pravu upravo vodi ovome što se vidi. Sve je loše, a negdje je malo bolje jer je onaj koji odlučuje malo odgovorniji.

Bilo bi dobro da objasniš zašto je tvoje područje koje stalno hvališ pristaje na te strože kriterije. a drugi ne.

on-line: možda nemaš predođbu kako izgledaju pune dvorane nekih većih fakulteta na 1. godini. to bi se moglo na velikoj većini fakulteta implementirati. Bolje ti smisli argument zašto ne.


3. pa ne znam... možda ti imaš poroblema sa razumijevanjem. tu si napisao

kumek kaže:

Studij na engleskom? Koja to zemlja ima studij samo na engleskom a da nije s engleskog govornog područja? Jel ti uopće razmisliš prije nego što nekaj napišeš?

kumek kaže:

3. Pažljivo čitati upis. Govorim o ISKLJUČIVO engleskom studiju koji bi ti eventualno doveo strance a ne dodatnim englesklim studijem koji izvode naši za honorar.

postao sam ti primjer da vidiš da DTU funkcionira u potpunosti kao englesko sveučilište s time da neki kolegiji koji su ponuđeni na Bsc studijima su samo na danskom što je irelevantno. to ne upisuješ ako nisi danac.

kakvi honorari?
radi se o kompletnom tehničkom sveučilištu od managementa do raznog inženjerstva. mogao si malo pogledat. i kako stoje na rang listama.

na engleskom je ukupno ponuđeno preko 1000 kolegija na bsc msc i phd. a ovih danskih bsc je koliko vidim 200.

Ideja je da mala država može osigurati izvrsnost samo ako makne jezičnu barijeru.

[kumek]

red_shrike kaže:

Mene ipak zanima što je problem sa online predavanjem na prvoj godini? Tak i tak 99% toga je ispredavano ex cathedra, a ne FER-u ionako imaš sve materijale online. Broj profesora koji toleriraju više od 1-2 pitanja je mizerija a neki otvoreno i kažu da ne žele da se postavljaju pitanja. Osim labosa koji bi se mogli reorganizirati malo, fakat nema razloga da ne bude online jer se na to de facto i svodi.

Naravno evo već ima i harvard on-line studij...ali i dalje budale plačaju 100 k dolara da eto bespotrebno tamo šeću....
evo primjerice nu našijeh stanfordovaca a ni sobu ne treba napustiti. https://www.24sata.hr/news/on-line-s...m-faksu-445725

[kumek]

ivh8 kaže:

@kumek
1. ne bi imali više kriterije jer ih ne žele i nikad ih neće željeti. i sustav je takav da im to prolazi.
prodaješ priču o zapošljavanju vlastitih koju su nijemci francuzi odbacili prije 30 i više godina. a amerikancima nikad nije ni pala na pamet.


2. Pa propiši visoke minimalne kriterije. Institucija si sama treba propisati kriterije, a ne da to radi neko državno tijelo. U tom kontekstu je zapošljavanje svojih sukob interesa. Isto kao javna nabava u kojoj naručuješ proizvod od prijatelja.
Zabrana nije besmislena nego osigurač da sustav funkcionira onako kako je zamišljen.

da, bit svakog sustava je formalizacija. Odlučivanje po diskrecijskom pravu upravo vodi ovome što se vidi. Sve je loše, a negdje je malo bolje jer je onaj koji odlučuje malo odgovorniji.

Bilo bi dobro da objasniš zašto je tvoje područje koje stalno hvališ pristaje na te strože kriterije. a drugi ne.

on-line: možda nemaš predođbu kako izgledaju pune dvorane nekih većih fakulteta na 1. godini. to bi se moglo na velikoj većini fakulteta implementirati. Bolje ti smisli argument zašto ne.


3. pa ne znam... možda ti imaš poroblema sa razumijevanjem. tu si napisao



postao sam ti primjer da vidiš da DTU funkcionira u potpunosti kao englesko sveučilište s time da neki kolegiji koji su ponuđeni na Bsc studijima su samo na danskom što je irelevantno. to ne upisuješ ako nisi danac.

kakvi honorari?
radi se o kompletnom tehničkom sveučilištu od managementa do raznog inženjerstva. mogao si malo pogledat. i kako stoje na rang listama.

na engleskom je ukupno ponuđeno preko 1000 kolegija na bsc msc i phd. a ovih danskih bsc je koliko vidim 200.

Ideja je da mala država može osigurati izvrsnost samo ako makne jezičnu barijeru.

1. S kriterijima se slažem...da se dignu bilo bi daleko bolje...
Nijemci i francuzi nisu isto što i male zemlje...ovo bi ti trebalo napisati na špigl u ogledalu. To je potpuno neprimjenjljivo na male zemlje. Uz to, nije da ne zapošljavaju vlastite...zašto ne bi ako su OK. Ja znam nekoliko primjera doduše u US se toliko putuje i toliko ima ponuda za posao da je i statistički teško doći na vlastito sveučilište. Ne postoji NIKAKAV zakon koji to zabranjuje..a ti bi u malu zemlju uveo zakon. Gledaj.... loša ti je ideja i koliko god po njoj drvio i dalje je loša.


2. Da mogu bih. Moji su najviši u zemlji. Zabrana je potpuno besmislena. Uostalom nemam ja problem sa zapošljavanjem iz vlastite grupe ukoliko čovjek zadovoljava dobre kriterije. NEMA takvih propisanih zakona NIGDJE a pogotovo si to ne može dopustiti mala zemlja kao rh gdje je kvalitetnih realno malo.

3. To sveučilište je samo jedno od desetaka u danskoj i dalje ima kolegije na danskom i dalje ima nastavu na danskom. Oni su se dijelom orijentirali na strance i to realno nema nikakve veze s danskim sustavom gdje se kao i u svakoj drugoj zemlji predaje na vlastitom jeziku. Ne vidim kako bi točno organizacija sveučilišta na engleskom riješila problem na hrvatskim sveučilištima samim time što je na engleskom. I dalje ti ostaje problem plaćanja tih ljudi koji bi eventualno došli a nekako i ne vidim zašto bi ti bili kvalitetniji od postojećih na rh sveučiištima obzirom na lovu. To u danskoj je tehničko sveučilište. koliko ja razumijem mi nemamo toliki problem s tehničkim disciplinama nego s humanističkim i društvenim. Nevertheless koliko si još takvih našao uz to da ćemo se teško mjeriti s bogatom danskom? Ovo tvoje je neprimjenljivo, skupo i bez ikakve garancije kvalitete.
Drugim rijećima....loša ideja.

[ivh8]

Nemam vrementa i ne da mi se sada tražiti po statutima da nešto dokazujem nekome čiji je jedini argument "to tako ne funkcionira kod nas".

Stav da radno mjesto treba preuzeti vlastiti učenik je negacija sveučilišta od kad sveučilište postoji.
Sveučilište nije majstorska radionica.

Zabrana nije apsolutna nego preferiranje vanjskog, isto tako i zg studenta koji je doktoriaro vani, koji sada realno nema šanse.
Ako je na instituciji uvjet postdoc i javi se vanjski koji ga nema, a domaći ima, onda se slobodno zaposli domaćeg. Ako ga imaju svi onda je nadmetanje među vanjskima.
Dakle ne može se dogoditi da institucija mora zaposliti nekog lošeg.

Ali ako je propisivanje uvjeta elegantno prebačeno nekakvom nacionalnom vijeću onda su kriteriji niski, a kvaliteta ovisi o preferencijama onih koju odlučuju, a sustav i procedura kao da je i nema.

DTU je najstarije i najbolje u Danskoj i okolici. Letimičnim pogledom kroz imena osoblja vidi se da svaki zavod ima nekoliko profesora koji nisu Danci.
Ne znam što još treba dokazivati. Graduate studiji su samo engleski.
Normalno da imaju undergraduate studije i na Danskom.