| Na rubu znanosti Istraživanja bez granica |
|
Pogledaj rezultate ankete: GMO u prehrani?
|
|
Da
|
   
|
113 |
35.09% |
|
Ne
|
  
|
209 |
64.91% |
|
|
27.03.2007., 15:15
|
#61
|
|
U samoizolaciji
Registracija: Feb 2007.
Postova: 272
|
Quote:
Aerial_51 kaže:
(which reminds me... ako je izvorska voda u prirodi već stotinama godina, zašto onda ima rok trajanja kad dođe u dućan !?!? )
|
Zbog plastike |
|
|
|
27.03.2007., 15:15
|
#62
|
|
U samoizolaciji
Registracija: Feb 2007.
Postova: 272
|
Quote:
Aerial_51 kaže:
je o  |
jeo jeo ti si mmmmmmmmmmmm ne mogu |
|
|
|
|
27.03.2007., 15:20
|
#63
|
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2006.
Postova: 26,953
|
[QUOTE=El Ninho;7889609]
Quote:
Priča i počinje tako što nezavisnom znanstveniku (Arpad Pusztai) nisu dozvolil objavljivanje rezultata istraživanja utjecaja GMO hrane na štakore, štoviše, zabranili su mu bilokakav istup u javnosti.
Nisu niti državne institucije imune na utjecaj korporacija i lobija. FDA je pod pritiskom u jednoj godini povećala dozvoljenu količinu antibiotika u stoci gotovo 100 puta. To je nužno, između ostalog, ako želiš davati kravama hormone rasta rBGH ili rBST koji povećavaju mliječnost.
|
da, o tome govorim, to mora biti jako striktno. mislim, nije sva GM hrana ista, ona je onakva kakvom je modificiramo, ali zato promjene treba dobro pratiti.
Quote:
|
Nije to isto, ovo je rekombinantna tehnika koja nikada ne bi nastala u prirodi (spajanje različitih organizama, biljke - bakterije i slično). Nisam siguran da tvorac križanaca zna sve potencijalne opasnosti.
|
nije isto gledano biološki, ali etično, je tu negdje. ne mislim na posljedice, to je biološki, nego čisto na etičke i religijske stavove. |
|
|
|
|
27.03.2007., 15:27
|
#64
|
|
Eye wide open
Registracija: Nov 2006.
Postova: 6,116
|
[quote=Endimion17;7889935]
Quote:
El Ninho kaže:
nije isto gledano biološki, ali etično, je tu negdje. ne mislim na posljedice, to je biološki, nego čisto na etičke i religijske stavove.
|
Heh, dat ću te na "Religiju", pa'š vidjet religijske stavove. 
__________________
Greenov zakon o raspravi: "Sve je moguće, ako ne znate o čemu govorite."
|
|
|
|
|
27.03.2007., 15:31
|
#65
|
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2006.
Postova: 26,953
|
|
|
|
|
|
27.03.2007., 15:34
|
#66
|
|
U samoizolaciji
Registracija: Feb 2007.
Postova: 272
|
|
|
|
|
|
27.03.2007., 15:41
|
#67
|
|
Eye wide open
Registracija: Nov 2006.
Postova: 6,116
|
__________________
Greenov zakon o raspravi: "Sve je moguće, ako ne znate o čemu govorite."
|
|
|
|
|
27.03.2007., 15:50
|
#68
|
|
For the sake of the Whole
Registracija: Aug 2006.
Lokacija: Zagreb
Postova: 1,885
|
Jeste li se kad zapitali otkud su nam došli pšenica, riža, ječam, zob, raž, heljda, kukuruz i ostale žitarice?
Ja jesam i malo sam bio iznenađen kad sam shvatio da su to kultivirane divlje trave, budući da znam da nema ničeg sličnog žitaricama među divljim travama.
Doista, čini se da su to jedinstvene biljke, svaka nastala na svojem području svijeta. Danas se već svaka sadi po većini kontinenata.
Kako su naši "stari" kultivirali neku tamo divlju travetinu, kad nema šanse da su iz takve križanjem dobili rižu ili pšenicu. To ne ide. Treba se imati biljku sličnih svojstava da bi se dobila novi soj križanjem.
Mislim da kužite gdje ciljam - žitarice nisu dobivene križanjem, nego su nam dane genetskim inženjeringom. Pitanja ostaju tko, kada točno i zašto.
No, ovdje neću niti pokušati odgovarati na ta pitanja, nego samo ukazati na to da te žitarice nisu savršene. Naprotiv, neke sorte su dosta neotporne na bilo kakve kemikalije, lako stradavaju od nevremena i sl. Da o njihovoj neidealnoj probavljivosti ne pričam.
Dakle, možda je nama cilj uočiti te njihove nesavršenosti i pokušati ih unaprijediti za vlastito dobro. Što mislite?
__________________
"This is the true joy in life, the being used for a purpose recognized by yourself as a mighty one; the being a force of Nature instead of a feverish selfish little clod of ailments and grievances complaining that the world will not devote itself to making you happy. - Shaw, G. B."
|
|
|
|
|
27.03.2007., 15:55
|
#69
|
|
U samoizolaciji
Registracija: Feb 2007.
Postova: 272
|
Quote:
MoW kaže:
Dakle, možda je nama cilj uočiti te njihove nesavršenosti i pokušati ih unaprijediti za vlastito dobro. Što mislite?
|
Što je savršeno?  |
|
|
|
|
27.03.2007., 15:55
|
#70
|
|
U samoizolaciji
Registracija: Feb 2007.
Postova: 272
|
|
|
|
|
|
27.03.2007., 16:12
|
#71
|
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2006.
Postova: 26,953
|
Quote:
MoW kaže:
Jeste li se kad zapitali otkud su nam došli pšenica, riža, ječam, zob, raž, heljda, kukuruz i ostale žitarice?
Ja jesam i malo sam bio iznenađen kad sam shvatio da su to kultivirane divlje trave, budući da znam da nema ničeg sličnog žitaricama među divljim travama.
Doista, čini se da su to jedinstvene biljke, svaka nastala na svojem području svijeta. Danas se već svaka sadi po većini kontinenata.
Kako su naši "stari" kultivirali neku tamo divlju travetinu, kad nema šanse da su iz takve križanjem dobili rižu ili pšenicu. To ne ide. Treba se imati biljku sličnih svojstava da bi se dobila novi soj križanjem.
Mislim da kužite gdje ciljam - žitarice nisu dobivene križanjem, nego su nam dane genetskim inženjeringom. Pitanja ostaju tko, kada točno i zašto.
No, ovdje neću niti pokušati odgovarati na ta pitanja, nego samo ukazati na to da te žitarice nisu savršene. Naprotiv, neke sorte su dosta neotporne na bilo kakve kemikalije, lako stradavaju od nevremena i sl. Da o njihovoj neidealnoj probavljivosti ne pričam.
Dakle, možda je nama cilj uočiti te njihove nesavršenosti i pokušati ih unaprijediti za vlastito dobro. Što mislite?
|
zašto se ne bi moglo dobiti korisnu žitaricu? prije par tisuća godina su očito već postojale te, ajmo ih nazvati, žitarice, ali sitnog zrna, divlje. Ali, glad ne bira, ljudi su i to jeli, i pomalo sadili, izdvajali najbolje. križanje je došlo tek kasnije.
nema razloga misliti da su dobivene genetskim inženjeringom, dosta je samo uporno kultiviranje kroz generacije i generacije. kao i sve, isprva ide jako sporo, a onda sve brže i brže, zato danas imamo krupna zrna, hranjivija od onih prvih, ali i manje otporna na razne bolesti, jer se ipak uzgajaju, a ne rastu u divljini... |
|
|
|
|
27.03.2007., 17:10
|
#72
|
|
nezainteresiran
Registracija: Apr 2006.
Postova: 623
|
pr. za kukuruz..nastao je od teozinte..ona sada postoji jos jedino u mexicu.
a sta se tice straha o invazivnosti vrste(endimione ovo tebi ide) nakon sto modificiraju vrstu,,recimo ucine ih otpornima ili ih ucinu da ne izazivaju alergije(takva soja sljedece godine ce se pustit u trziste,a psenica i ostale isto vrlo skoro kad izvrse istrazivanja) onda se rade istrazivanja u stvarnom svijetu provjerava se odnos sa divljom sortom,hibridima,postojanost i sve te probleme a onda predaju rezultate drzavnoj komisiji koja to provjeri..inace i hrvatska je izglasala zakon o gmo hrani 2005. god tako da nemate bojazan o takvim stvarima..sve bude rigorozno provjereno..treba imati istrazivanja sa odgovorenim svim pitanjima koja se postave i to bude na negdje vise od 100strana tako da se sve prode i biljka je sposobna za komercijalizaciju  |
|
|
|
|
27.03.2007., 17:45
|
#73
|
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2006.
Postova: 26,953
|
^^ponekad je korisno što živimo u ovakvoj zemlji. još kad bi krenuli putem informatizacije, bilo bi super, ali... hm |
|
|
|
|
27.03.2007., 18:43
|
#74
|
|
Registrirani korisnik
Registracija: Oct 2006.
Postova: 71
|
Quote:
El Ninho kaže:
|
O, hvala lijepo! |
|
|
|
|
27.03.2007., 18:50
|
#75
|
|
For the sake of the Whole
Registracija: Aug 2006.
Lokacija: Zagreb
Postova: 1,885
|
Quote:
Endimion17 kaže:
zašto se ne bi moglo dobiti korisnu žitaricu? prije par tisuća godina su očito već postojale te, ajmo ih nazvati, žitarice, ali sitnog zrna, divlje. Ali, glad ne bira, ljudi su i to jeli, i pomalo sadili, izdvajali najbolje. križanje je došlo tek kasnije.
nema razloga misliti da su dobivene genetskim inženjeringom, dosta je samo uporno kultiviranje kroz generacije i generacije. kao i sve, isprva ide jako sporo, a onda sve brže i brže, zato danas imamo krupna zrna, hranjivija od onih prvih, ali i manje otporna na razne bolesti, jer se ipak uzgajaju, a ne rastu u divljini...
|
Nema dokaza za moju tvrdnju, slažem se. Ali mi je čudno da bi gotovi svi prelazni oblici izumrli u zadnjih 7000 godina. Istina, postoji teozinta u Meksiku, divlja riža u Japanu i sjevernoj Americi. Ne znam je li od njih moguće dobiti ovakvu rižu i kukuruz kakvu danas imamo, čak iz kroz mnogo generacija. Možda, ali teško.
Htio da mi biolozi točno objasne proces kultivacije i otkud recimo pšenica, zob, raž, zob, ječam i ostale.
__________________
"This is the true joy in life, the being used for a purpose recognized by yourself as a mighty one; the being a force of Nature instead of a feverish selfish little clod of ailments and grievances complaining that the world will not devote itself to making you happy. - Shaw, G. B."
|
|
|
|
|
27.03.2007., 20:00
|
#76
|
|
nezainteresiran
Registracija: Apr 2006.
Postova: 623
|
proces udomacivanja koji se radi vec tisucljecima se temelji na spontanim mutacijama te onda odabiranjem toga boljeg vojstva i daljnje uzgajanje upravo istog..a ako ste ucili bar malo genetike u srednjoj skoli i culi za mendela onda znate za nasljedivanje svojstava..
metode:
povratno krizanje-znaci imas recimo kukuruz i teozintu..teozinta je otporna na nesto a kukuruz osjetljiv..krizas ih i dobijes hibrid..onda taj hibrid krizas sa kukuruzom x puta i uvijek biras samo one koje izgledaju kao kukuruz a otporne kao teozinta..i tako reduciras gene iste i dobijes kukuruz sa genom za otpornost+malo gena koji se nalaze uz taj tako da tim nacinom neznas tocni geneticki sastav
mutageneza:zracis ih i uzrokujes mutacije,opet biras one koje imaju potrebna svojstva i krizas ih sa zeljenom biljkom..opet se ne zna tocan sastav
gebeticko inzenjerstvo - izrezes potreban gen i ugradis ga u biljku te je repliciras..nema krizanja,,,znas tocan genetski sastav
npr. tako su pomocu gmo-a napravili lijek za karijes al jebiga lobi dentista je prejak tako da to nece sazivjet  |
|
|
|
|
27.03.2007., 20:12
|
#77
|
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2006.
Postova: 26,953
|
Quote:
cosmonaut kaže:
npr. tako su pomocu gmo-a napravili lijek za karijes al jebiga lobi dentista je prejak tako da to nece sazivjet |
to ti je malo premasivna teorija zavjere... 
kakav lijek za karijes? odakle ti ta informacija? |
|
|
|
|
27.03.2007., 22:04
|
#78
|
|
nezainteresiran
Registracija: Apr 2006.
Postova: 623
|
Quote:
Endimion17 kaže:
to ti je malo premasivna teorija zavjere...
kakav lijek za karijes? odakle ti ta informacija? |
pa stvar nije komplicirana al malo ljudi zaraduje od toga i karijesa se rijesis za ciatv zivot..
dakle glavni uzrocnik karijesa je streptococcus mutans..e sad ona uzrokuje karijes zbog enzima laktoza-dehidrogenaza..njega su izrezali i zamjenili sa alkohol-dehidrogenazom(dakle ona izlucuje alkohol )..e sad trebali su nac nacin kako sa ovim sojem sredit prosli,tj. naci nacin da bude invazivna..to su rjesili tako sto su nasli soj koji proizvodi antibiotik mutacin1140(djeluje tako da unistava samo bakterije u istom sloju zuba..a posto se u tom sloju na lazi doticni streptococcus stvar je rjesena) i nad tim sojem napravili ovu zamjenu enzima.
sad procjene su bile da bi lijek kostao 100dolara ,jednom ga dobio i to je to..al zaradu bi imali samo oni koji bi to radili jer se te bakterije kao i svake druge prenose slinom..znaci poljubcima  tako da cak nebi svi ni tih 100dolara platili.a to se izgleda nesvida pohlepnim ljudima |
|
|
|
|
27.03.2007., 22:21
|
#79
|
|
Registrirani korisnik
Registracija: Mar 2007.
Postova: 1,704
|
gmo-om se postaje amer
JEW.S.A.
|
|
|
|
|
27.03.2007., 22:22
|
#80
|
|
U samoizolaciji
Registracija: Feb 2007.
Postova: 272
|
Šta je Amer?
|
|
|
|
|
|
| Tematski alati |
|
|
| Opcije prikaza |
 Linearni mod
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 01:59.
|
|
|
|
