Natrag   Forum.hr > Društvo > Svijet oko nas > Poljoprivreda

Poljoprivreda Kako privređivati plodovima zemlje

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 13.11.2009., 09:57   #1
Hidroponija

Pozdrav svima.

Zapocinjem ovu temu jer me zanima sto ovdje prisutni poljoprivrednici misle o tome.


Da li ste upoznati sa tom tehnologijom?

Sto mislite o takvom nacinu uzgoja sa ekonomskog i zdravstvenog aspekta?

Da li namjeravate zapoceti takvu proizvodnju?

Da li je moguce uzgojiti voce ili povrce takvom tehnologijim, a da bude "ekoloski" uzgojeno?

...
Dzovaniii is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2009., 19:45   #2
imam ja u stanu mini rajcicu koju uzgajam hidroponskim nacinom i za sada jako dobro cak me iznenadilo urodom.
Mislim da je to buducnost jer je skoro svopovrce moguc euzgajati za svoje potrebe u stanu samo treba ideje i malo mjesta
homosapiens is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.11.2009., 12:12   #3
Bas razmisljam da pocnem uzgajati rajcicu u stanu (vise iz hobija) i naletim na tvoj post

Imas kakve smjernice za pocetnika? Literaturu i barem ukratko od kuda si poceo?
johnny2211 is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.11.2009., 19:07   #4
Kupio sam dva paketa razlicite vrste mini rajcica u jednom trg. lancu izvadio sjemenke koje sam zatim posadio u dvije case da proklijaju i izrastu cca 15cm visine.
U svaku casu sam stavio obicnog humusa i 7 sjemenki.

Kasnije sam pripremio plasticne male loncanice 4kom promjera 15cm u koji sam stavio aquaclay podlogu koja se kupi u pet shopovima jako je lagan i porozna ne sadrzi u sebi nikakve hranjive tvari.
U te posudice sam presadio po dvije stabljike rajcice, a posudice sam umetnuo u jednu vecu pvc posudu sa poklopcem na kojem sam izdubio rupe taman da stanu posudice sa rajcicom i da rajcica moze pustiti korijenje u tu veliku posudu u kojoj se nalazi hranjiva voda koju cirkulira mala akavristicka pumpica 200l/h.

Hranjivu vodu ne pravim sa nikakvim kupovnim prepratima vec posto se bavim biljnom akvaristikom i imam biljne akvarije kod kuce koji su puni riba i raznog bilja kojeg gnojim redovito sa makroelementima i mikroelementima jednostavno tu vodu iz akvarija dodajem u ovu veliku pvc posudu u kojoj cirkulira voda i to je to...

Inace sam ideju nasao na netu ima malih milijun primjera hidroponskog uzgoja samo malo guglaj
homosapiens is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.11.2009., 11:06   #5
Kul, fala na odgovoru.
johnny2211 is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.11.2009., 13:27   #6


To je "aquaponija" i ta voda je osim mikro i makroelementima obogacena i ribljim izmetom.
Dzovaniii is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.11.2009., 21:30   #7
A sta je riblji izmet nego makroelementi (fosfati, nitrati, nitriti...) samo sto mi ta kolicina ribljeg izmeta nije dovoljan za rast bilja, pa moram dodavati jos posebno makroelemente u obliku koji mi nedostaje prema testerima...
homosapiens is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.11.2009., 10:47   #8
Slazem s tobom da je u hidroponiji buducnost, pogotovo u kucnoj ili hobi hidroponiji, a kao najbolji od svih hidroponskih sustava je upravo taj koji ti imas "aquaponija".

Istina je da se organska gnojiva svode makro i mikro elemente, ali osim toga ima jos tvari za koje ja smatram da obogacuju tu otopinu kao sto su neki elementi koji nisu esencijalni, ali su korisni,
prirodni antibiotici koji biljci pomazu da bude otpornija na neke bolesti,
osim toga sam oblik tih hranjiva moze biti drugaciji kelati ili sl,
tko zna kakav jos utjecaj moze imati ta organska tvar u otopini a da mi ni ne znamo za to.

Vjerujem (ali ne mogu biti siguran) da doprinosi boljem ukusu.
Dzovaniii is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.01.2010., 21:37   #9
Quote:
Dzovaniii kaže: Pogledaj post
Pozdrav svima.

Zapocinjem ovu temu jer me zanima sto ovdje prisutni poljoprivrednici misle o tome.


Da li ste upoznati sa tom tehnologijom?

Sto mislite o takvom nacinu uzgoja sa ekonomskog i zdravstvenog aspekta?

Da li namjeravate zapoceti takvu proizvodnju?

Da li je moguce uzgojiti voce ili povrce takvom tehnologijim, a da bude "ekoloski" uzgojeno?

...
Svake godine posjetim sajam u Amsterdamu,tamo se stvarno mogu vidjeti najnovije tehnologije uzgoja cvijeća i povrća...
Činjenica je da su proizvođači opreme za hidroponiju sa aspekta ekonomske održivosti takve proizvodnje prisiljeni na nove tehnike uzgoja...
Kod njih se sve manje koristi kamena vuna i perlit,a sve više prirodni materijali,kao što su razni prirodni supstrati...
Razlog je preskupa proizvodnja i kasniji problem zbrinjavanja otpada...
Činjenica je da kamena vuna je inertni supstrat kroz kojega hranjiva samo prolaze i potrebno je oko 20 prihranjivanja kemikalijama dnevno (koristi se fosforna ili sulfatna kiselina kao medij+hranjiva)...
Tresetni supstrat sa raznim dodatcima (kao što su glina,kokosova vlakna...) ima mogućnost upijanja hranjiva,pa je potrebna samo jedna prihrana dnevno...
Umjetna gnojiva su drastično poskupila u zadnjih par godina i ova druga varijanta je puno jeftinija,zbrinjavanje ostataka nakon ciklusa proizvodnje je badava...dok u europskoj uniji baš nije jeftino zbrinuti kamenu vunu...
Činjenica je da je povrće uzgojeno u kamenoj vuni i perlitu izuzetno nezdravo,jer se koriste isključivo GMO hibridi,dok se u ovom drugom slučaju mogu koristiti svi hibridi na tržištu...
Često se može pročitati u našim medijima kako je to zdravo i ekološki uzgojeno povrće,što je čista laž,jer u razvijenim zemljama svijeta je takav proizvod posebno označen i ima najmanju cijenu...
Hidroponija je uzela dosta maha u zadnjih par godina i u Hrvatskoj,čak se takva rajčica reklamira u trgovačkim centrima kao "domaći proizvod"...
Ako je kamena vuna iz Mađarske,sjeme iz Nizozemske,kemikalije iz Izraela,što je onda u toj proizvodnji "domaće"?
fahrenheit 37 is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.01.2010., 04:39   #10
u hrvatskim uvijetima ta proizvodnja je ekonomski neodrživa a sa stajališta neeksploatiranosti poljoprivrednog zemljišta i potpuno nepotrebna.
__________________
tkošto
salel is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.01.2010., 12:23   #11
To je istina,ali ima puno bedaka koji su zbetonirali svoje plastenike,kupili skupu tehnologiju i već sad lagano grcaju u dugovima,a šta će se tek dogoditi za par godina kad to Hrvati neće htjeti jesti i ne budu imali tržište za takve proizvode...
Ali to je jedna velika mašinerija,GMO lobi koji evo uspijeva prodavati zastarjelu i totalno ekonomski neisplativu tehnologiju nerazvijenim zemljama...
To zlo sigurno nije došlo u našu zemlju bez podrške iz najvećih krugova državne vlasti,a tu je sigurno netko pobrao i vrhnje,čak su bili i seminari o hidroponskom uzgoju po županijama...
fahrenheit 37 is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.01.2010., 00:10   #12
Quote:
salel kaže: Pogledaj post
u hrvatskim uvijetima ta proizvodnja je ekonomski neodrživa a sa stajališta neeksploatiranosti poljoprivrednog zemljišta i potpuno nepotrebna.
kakvi su to hrvatski uvjeti, jedino mozda sto nemamo dovoljno znanja, a sto se tice tih pustih povrsina sto leze prazne to uopce nema smisla spominjati u ovom kontekstu jer staklenicki uzgoj je intenzivan uzgoj koji traje cijelu godinu i nema veze sa vanjskim uzgojem.

Quote:
fahrenheit 37 kaže: Pogledaj post
jer se koriste isključivo GMO hibridi,
http://www.gmo-free-regions.org/

kome vjerovati?

Poljska je cijela GMO-free, a ima na tisuce ha hidroponskog uzgoja.
Malo provjeri prije nego iznosis dezinformacije GMO rajcica se ne uzgaja cak ni u SAD-u.

Kad god je neki uzgoj masovnog karaktera kvaliteta proizvoda je upitna.


Moje misljenje jedno obiteljsko gospodarstvo moze hidroponski uzgojiti vrhunski proizvod koji po nicemu nece zaostajati kvalitetom za onim uzgojenim u zemlji, a pri tome ce izbjeci nebrojene probleme.

Takodjer se moze doma za svoje potrebe uzgojiti dobar dio povrca sa mini hidroponskim sustavom vlastite izrade i to u stanu na balkonu.
U tome ja vjerujem da je buducnost i jedini nacin da se prestanemo trovati hranom.
Dzovaniii is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.01.2010., 18:01   #13
Quote:
Dzovaniii kaže: Pogledaj post
kakvi su to hrvatski uvjeti, jedino mozda sto nemamo dovoljno znanja, a sto se tice tih pustih povrsina sto leze prazne to uopce nema smisla spominjati u ovom kontekstu jer staklenicki uzgoj je intenzivan uzgoj koji traje cijelu godinu i nema veze sa vanjskim uzgojem.



http://www.gmo-free-regions.org/

kome vjerovati?

Poljska je cijela GMO-free, a ima na tisuce ha hidroponskog uzgoja.
Malo provjeri prije nego iznosis dezinformacije GMO rajcica se ne uzgaja cak ni u SAD-u.

Kad god je neki uzgoj masovnog karaktera kvaliteta proizvoda je upitna.


Moje misljenje jedno obiteljsko gospodarstvo moze hidroponski uzgojiti vrhunski proizvod koji po nicemu nece zaostajati kvalitetom za onim uzgojenim u zemlji, a pri tome ce izbjeci nebrojene probleme.

Takodjer se moze doma za svoje potrebe uzgojiti dobar dio povrca sa mini hidroponskim sustavom vlastite izrade i to u stanu na balkonu.
U tome ja vjerujem da je buducnost i jedini nacin da se prestanemo trovati hranom.
Svi LSL (long self life) hibridi rajčice su GMO i uglavnom se još cijepe na razne podloge,ovisno o vrsti supstrata u kojem se uzgajaju...
Ne misliš valjda da su i te podloge prirodno uzgojene i da tu isto nema genetike?
Naravno da se u Poljskoj,Mađarskoj i ostalim novopečenim članicama Europske unije širi hidroponija,pa moraju Nizozemci i Švabe nekom prodat zastarjelu tehnologiju,koju oni više ne koriste...
fahrenheit 37 is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.01.2010., 01:09   #14
Daj molim te malo provjeri te podatke (google), bilo je pokusa (sorta FlavrSavr) prva GMO namirnica, ali nikad u europi, a nije ni u americi zazivjela.

Sto to znaci prirodno uzgojena, selekcija vrsena od strane ljudi nije prirodna, prirodna selekcija ne bi isla u tom smjeru, ali to ne znaci da je GMO.

Ne znam odakle tebi te informacije, a volio bi znati.
Dzovaniii is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.01.2010., 14:33   #15
Quote:
Dzovaniii kaže: Pogledaj post
Daj molim te malo provjeri te podatke (google), bilo je pokusa (sorta FlavrSavr) prva GMO namirnica, ali nikad u europi, a nije ni u americi zazivjela.

Sto to znaci prirodno uzgojena, selekcija vrsena od strane ljudi nije prirodna, prirodna selekcija ne bi isla u tom smjeru, ali to ne znaci da je GMO.

Ne znam odakle tebi te informacije, a volio bi znati.
Pa već i vrapci na grani pjevaju da se u rajčicu dodaje životinjski gen da se pospješi tvrdoća i otpornost na transport,a što ti ne želiš u to povjerovat je tvoj problem,a naravno da će lobi koji se bavi proizvodnjom sjemena plasirati u javnost informacije koje potrošači žele čut...
Pa u našim medijima se nerijetko može pročitat kak je hidroponija zdravija od uzgoja u tlu,pa tko voli takve proizvode i misli da je to istina samo naprijed...
fahrenheit 37 is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.01.2010., 16:54   #16
Sva grapolo rajčica je GMO,velika većina LSL hibrida u sebi ima ugrađen gen ribe,gotovo sva rajčica na tržištu je tretirna etefonom ili drugim plinom,a sve to u našim uvjetima je nepotrebno a dugoročno je vrlo štetno i nisu mi jasni ljudi koji bez imalo dodatnog truda imaju privilegiju da jedu domaću i relativno zdravu hranu, teže nečemu što je prvenstveno štetno za zdravlje a zatim i bez okusa.Zato narode jedite uvijek samo sezonsko povrće i uživajte u hrani.Šta će meni hidroponija da ja mogu sada imati rajčicu kada mi se sada ne jede.


p.s. Još mlatim po tankim kobasicama,a onda stižu kulinove seke.
__________________
tkošto
salel is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.01.2010., 16:04   #17
mislio sam se da li uopce odgovarati na ovakve postove, ali radi drugih koji ce mozda citati ovu temu sam se ipak prisilio.

Dr.sc. Snježana Kereša sa zavoda za oplemenjivanje na agronomskom fakultetu u Zg-u u clanku "Genetski modificirane biljke u poljoprivrednoj proizvodnji" izmedju ostaloga kaze:

"Nemali broj puta se je moglo pročitati i čuti u medijima kako "jedemo rajčicu s genom ribe". Ovo je tipičan primjer krivog prenošenja informacija. Činjenica je da su znanstvenici u SAD-u (Kalifornija) još 1990. g. zaista izolirali iz ribe koja živi u polarnim vodama gen za otpornost na smrzavanje i transformacijom gen unijeli u rajčicu. Protein koji inače štiti ribu od smrzavanja bio je prisutan u rajčici, ali tekstura ploda rajčice nakon zamrzavanja nije se pokazala puno boljom od netransformirane. Ova rajčica nije nikad bila u komercijalnoj proizvodnji i općenito govoreći, do danas u komercijalnoj proizvodnji nema biljaka sa životinjskim ili ljudskim genima."

Sad ako laze i svi ostali koji to tvrde, a ima ih puno idemo dici tuzbu protiv sjemenarskih kuca, a za svjedoke cemo zvati vrapce sa grana i vas dvojicu, bit ce para .

Sto se tice plinova za prisilno dozrijevanje (etefonom, ethrel...) oni se vise koriste u vanjskom uzgoju, kod uzgoja industrijske rajcice koja se bere strojno, jednokratno ili dvokratno radi ujednacenog dozrijevaja.
Dzovaniii is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.01.2010., 18:26   #18
Quote:
Dzovaniii kaže: Pogledaj post
mislio sam se da li uopce odgovarati na ovakve postove, ali radi drugih koji ce mozda citati ovu temu sam se ipak prisilio.

Dr.sc. Snježana Kereša sa zavoda za oplemenjivanje na agronomskom fakultetu u Zg-u u clanku "Genetski modificirane biljke u poljoprivrednoj proizvodnji" izmedju ostaloga kaze:

"Nemali broj puta se je moglo pročitati i čuti u medijima kako "jedemo rajčicu s genom ribe". Ovo je tipičan primjer krivog prenošenja informacija. Činjenica je da su znanstvenici u SAD-u (Kalifornija) još 1990. g. zaista izolirali iz ribe koja živi u polarnim vodama gen za otpornost na smrzavanje i transformacijom gen unijeli u rajčicu. Protein koji inače štiti ribu od smrzavanja bio je prisutan u rajčici, ali tekstura ploda rajčice nakon zamrzavanja nije se pokazala puno boljom od netransformirane. Ova rajčica nije nikad bila u komercijalnoj proizvodnji i općenito govoreći, do danas u komercijalnoj proizvodnji nema biljaka sa životinjskim ili ljudskim genima."

Sad ako laze i svi ostali koji to tvrde, a ima ih puno idemo dici tuzbu protiv sjemenarskih kuca, a za svjedoke cemo zvati vrapce sa grana i vas dvojicu, bit ce para .

Sto se tice plinova za prisilno dozrijevanje (etefonom, ethrel...) oni se vise koriste u vanjskom uzgoju, kod uzgoja industrijske rajcice koja se bere strojno, jednokratno ili dvokratno radi ujednacenog dozrijevaja.
Daj si kupi knjigu "Sjeme obmane" od Jeffreya Smitha,gdje su ti opisane sve grozote i posljedice konzumiranja GMO hrane običnih ljudi i farmera diljem sjeverne i južne Amerike,sa čime su se sve morali suočiti znanstvenici i kakve su doživjeli sudbine,nakon suprotstavljanja GMO lobiju...
Interesantno je kak je u Australiji rajčica "organic" tri puta skuplja od ove na kojoj piše "hidroponic"....
Oni su skupo platili svoje neznanje o hidroponiji vlastitim zdravljem,a to uskoro čeka i Hrvatsku...
fahrenheit 37 is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.01.2010., 21:54   #19
Quote:
Dzovaniii kaže: Pogledaj post
mislio sam se da li uopce odgovarati na ovakve postove, ali radi drugih koji ce mozda citati ovu temu sam se ipak prisilio.

Dr.sc. Snježana Kereša sa zavoda za oplemenjivanje na agronomskom fakultetu u Zg-u u clanku "Genetski modificirane biljke u poljoprivrednoj proizvodnji" izmedju ostaloga kaze:

"Nemali broj puta se je moglo pročitati i čuti u medijima kako "jedemo rajčicu s genom ribe". Ovo je tipičan primjer krivog prenošenja informacija. Činjenica je da su znanstvenici u SAD-u (Kalifornija) još 1990. g. zaista izolirali iz ribe koja živi u polarnim vodama gen za otpornost na smrzavanje i transformacijom gen unijeli u rajčicu. Protein koji inače štiti ribu od smrzavanja bio je prisutan u rajčici, ali tekstura ploda rajčice nakon zamrzavanja nije se pokazala puno boljom od netransformirane. Ova rajčica nije nikad bila u komercijalnoj proizvodnji i općenito govoreći, do danas u komercijalnoj proizvodnji nema biljaka sa životinjskim ili ljudskim genima."

Sad ako laze i svi ostali koji to tvrde, a ima ih puno idemo dici tuzbu protiv sjemenarskih kuca, a za svjedoke cemo zvati vrapce sa grana i vas dvojicu, bit ce para .

Sto se tice plinova za prisilno dozrijevanje (etefonom, ethrel...) oni se vise koriste u vanjskom uzgoju, kod uzgoja industrijske rajcice koja se bere strojno, jednokratno ili dvokratno radi ujednacenog dozrijevaja.
gle,ja poštujem struku i stručnost ali samim time što netko ispred imena ima dr.,mr. i sl. mene ne može impresionirati jer sam se svakakvih gluposti naslušao u životu,čime naravno uopće ne sumnjam u stručnost dotične dr.sc.Snježane Kereša.Ali dopustite da sam imao priliku čitati i druge autore koji govore sasvim suprotno i čiji tekstovi bude određenu sumnju.Bili kako bilo, ja u principu nemam ništa protiv GMO.Tko voli nek izvoli.Što se konkretno rajčice tiče, do sada sam je proizveo gotovo tisuću tona pa si dopuštam da ponešto i znam o njoj.No svejedno,ja sam sebe i svoju familiju na neki način osigurao u smislu samodostatnosti i neovisnosti u proizvodnji hrane i znam šta nama odgovara i potpuno mi je svejedno šta drugi jedu.Jedino što mogu dodati da ono povrće koje proizvodim za trg.lance moja obitelj ne jede a garantiram da se strogo pridržavam pravila struke i vrlo, vrlo pazim na karencu i pored toga nastojim što je moguće više koristiti manje štetne fungicide poput Quadrisa,bakra ,sumpora,razno razne pripravke na bazi bakterija,razne nematode,umjesto insekticida predatore stjenice i td. međutim vrlo često se bez kemije ne može dobiti zadovoljavajući rezultat,a trg.lanci imaju imperativ niske cijene a ja ju mogi imati samo ako imam vrhunski prinos a njega nema bez maksimalne i gnojidbe i zaštite i eto nas u začaranom krugu.
__________________
tkošto
salel is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.01.2010., 00:46   #20
Da se razumijemo ja nisam za GMO, dapace ne zelim ih u Hr ni u obliku sjemena ni u obliku namirnica, ne treba nam rizik koji oni nose, a svako tko tvrdi da tu nema rizika jednako je ogranicen kao i onaj koji tvrdi da je to apsolutno stetno i nepotrebno.

Svejedno sam protiv "lova na vjestice" koji vi ovdje provodite jer jos nikad do sad nisam iz relevantnog izvora cuo (pa cak ni u knjizi "sjeme obmane") da se GM rajcica uzgaja u EU pa ni u SAD-u.

GMO lobi nije tako jak u EU i sigurno bi se nasao netko ko bi izolirao taj gen iz rajcice i time ostvario osnove za milionske tuzbe, jedostavno ne vjerujem da bi sjemenarske kuce lagale jer im je to pre riskantno.

Sto se tice razlike u cijeni izmedju konvencionalno i organski uzgojene namirnice ona treba biti onolika kolika je razlika u cijeni kostanja uzgoja.
Dzovaniii is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 13:07.