AIM-120 vs. R-77 vs. R-73 vs. AIM-9M/X et cetera...

[Konev]

Stari ne bi se složia da raketno gorivo nema veze ... pogledaj 5V55 seriju i 9M96 ... manji volumen i masa a veći domet ... u jednu tubu S-300 sustava ih sad moš nabit 4 dok samo jedna 5V55 zauzima cilu tubu ... a ne znam da su minjali veličinu tube ...

Sad sigurno je da i bolji tragači dopuštaju ekonomičnije po gorivo putanje leta i da to ima utjecaja ali opet toliku razliku ne moš postič samo sa tim popratim metodama ...

Šta se tiče PL-12 koliko sam čita on još koristi stariji agatov tragač sad ne znam ... šta i sam kažeš jednostavno nema pouzdanih podataka ni tekstova i šta se tiče tragača i šta se tiče prodaje nekih naprednijih inačica tipa R-77 (sa povečanim dometom) ni ona ram-jet verzija koja je bila neko vrime na izlozima

[el Duderino]

[QUOTE=Rijecanin;16099812]Hmm hmm, meni se nekako čini da XY+ brojke označavaju efikasni domet do kojeg ima smisla ispaliti raketu, dakle efikasan domet po toj logici za AIM120A iznosi 20+ milja, za AIM120B 30+ milja, za AIM120C 40+, a za zadnju inačicu AIM120D kakvih 60+ milja... S obzirom na ono što se na netu dade pronaći, mislim da fakat ima smisla...

Dakle, još jednom, kako je i Tyndall rekao. Sve ovo sto ti, ja i moja baba mozemo naci na netu su vrlo okvirne brojke. Dane eto toliko, da nesto pise u specifikacijama, a da nije 'classified'. Ono na sto se mi kako tako mozemo osloniti je volumen goriva, u odnosu na povrsinu koju raketa ima za otpor. (i brzinu tijekom leta) Samo je to isto mukotrpan posao za naci podatke i izracunati stvar. A i to daje samo relativne razlike, u postocima, izmedju raketa. A tu jos uopce nismo uracunali efekt razlicitih putanja, koji sve te racunice gadno sjebe.

Sto se mene tice, sve te rakete (osim valjda meteora i aim120d) imadu nekakav ucinkovit domet od 40-50-60 km. Dovoljno su slične po pitanju dometa da se ne zamaram sa sitnim razlikama.

Hmm, imaš kakav link za backupirati ovu tezu... mislim imaju superiornu manevrabilnost i veći domet od AMRAAMA (ekvivalnetnog) ne vidim zašto bi ih prema tako posloženim kartama sekirao "znatno" veći otpor zraka?

Ima link - srednjoškloski udžbenik iz fizike. Zajedno sa slikama dvaju raketa daje predodžbu o tome koliko su veće površine na r-77 koje stvaraju otpor. Treba ubrojati i veći promjer rakete... No zaista je dovoljan pokazatelj toga da resetke nisu sjajna ideja i sama objavljena namjera proizvodjaca da im sljedeca raketa u razvoju ima konvencionalne upravljacke povrsine.

Uostalom, rusi raketnu tehnologiju razvijaju 60 godina... ne vjerujem baš da je stagnacija u devedesetima omogućila svima ostalima da ih prestignu... Uostalom, BrahMos je živi primjer... To što je nedostatak para spriječio serijsku proizvodnju i usporio razvoj, ne znači da su zaboravili sve što su naučili do tada....

Brahmos i jest dobar primjer. Konačno neki ruski projekt, s dizajnom preostalim iz sovjetskog saveza koji je umjesto da se, kao većina ostalih projekata, vucara po laboratorijama brzinom puža, našao strani novac. Čim ima para, ima i ubrzanog razvoja.

A stagnacija od 10-15 godina je itekakao dovoljna za zaostatak. Današnja superjeftina računala mogu brisati pod s najboljim računalima od prije 10-15 godina. A to se prenosi u gotovo svaku drugu granu proizvodnje jerbo su računala omogućila precizniju izradu materijala, kompleksnije strukture, smanjen volumen elektronike (veći volumen za ostalo, npr gorivo), neusporedivo bolje tragače itd. A da ne pričamo da su u tome zaostajali već od kraja hladnog rata. Vjerujem ja da rusi teoriju raketne tehnologije znaju jako, jako dobro. Da su im raketa goriva jednako dobra ko američka. I slično. No ono što rusi mogu u teoriji i u laboratorijima mi ne vidimo u stvarnoj uporabi. Još tu nedostaje financija koje bi sve to i ostvarile u poštenom broju. Ajde, zadjnih godina kao da se nešto mijenja, i baš mi je drago što je to tako. Razvoj uvijek traje dugo pa ćemo plodove tih promjena nadam se vidjeti za koju godinu, dvije, pet...

Pa s obzirom da je Archer bio izrazito superioran starim verzijama Sidewindera, AIM-9X je taj zaostatak smanjio, ili anulirao, da je stvorio neku značajnu prednost, ne bih rekao... I opet, pričam o zadnjoj verziji Archera (m2) [još jednom, sa značajno većom bojevom glavom]

Značajno veća bojna glava može se gledati i iz više kuteva. Npr, raketa nam nije dovoljno precizna/pokretljiva/štogod. Kako da povećamo šansu obaranja zrakoplova? Idemo povećati bojnu glavu da istina može oštetiti avion i ako detonira na 2*X metara udaljenosti, a ne X metara. Masa letjelice, bilo kakve, a pogotovo rakete, bila je nešto što su svi pokušali smanjiti. Masa je neprijatelj, masa usporava ubrzanje, smanjuje pokretljivost. Masa je zla.

A masa bojevne glave je zapravo bila na strani Aim-9, u usporedbi sa starim verzijama archera. Što bi reklo, da je bila manja, aim-9 bi bio agilniji. Kolika je točno ta nova bojevna glava? Daj neki link proizvođača, please.

Inače, ocjene tipa 'izrazito superioran' možemo mačkama kačit o znamo već što. To nema nikakvu kvantitetu. Da, u početku je r-73 bio bolji u nekoliko područja, a posebno u sklopu s HMS sustavima davao je prednost u bliskoj borbi. Danas dobar dio zapada ima neki HMS ili HMD, a 'izrazita superiornost', koja je proistjecala iz pokretljivosti kuta stošca koji zahvaća cilj (kako volim kovati nove izraze ) je ili dosegnuta u zapadu (pokretljivost) ili pređena (kut stošca). A u području tragača još zaostaju jerbo još nema operabilne verzije archera s IIR tragačem.

Jest, i tek je AIM120D došao na performanse koje R77 ima već koliko ono godina...

Ova izjava nema apsolutno nikakvih argumenta koji bi je podložili. U nekakvoj najkonzervativnijoj procjeni, tragač i elektronika na R77 može biti na nivou tehnologije iz prve polovice 2000-ih. U naj, najboljem slučaju aim120c7. Razvoj iste za aim120d je bio nekih pet godina kasnije. R77 nema dvostrani datalink, kojim raketa može slati dodatne informacije o meti, može se brže i lakše prenijeti kontrola drugim avionima i slično. A, ako pretpostavimo da su dometi bili više manje slični, recimo da i je prvi r77 imao domet 90, a prvi amraam 70km (što NE znamo), sa svim ovim povećanjima u gorivu i putanji leta u zadnjih par varijanti amraama, sad je s 120d to već debelo preko 100 km, odnosno u rangu s meteorom. Prednost pokretljivosti ostaje, no ostaju i negativne strane koju taj način postizanja pokretljivosti vuče za sobom.

Stari ne bi se složia da raketno gorivo nema veze ... pogledaj 5V55 seriju i 9M96 ... manji volumen i masa a veći domet ... u jednu tubu S-300 sustava ih sad moš nabit 4 dok samo jedna 5V55 zauzima cilu tubu ... a ne znam da su minjali veličinu tube ...

Ofkors da ima veze, negdje ima više, negdje ima manje. Primjera ima svakakvih. Al najgrublje je pravilo da rakete namijenjene presretanjima na malim udaljenostima koriste više manje ravnu putanju, dok one za presretanje na velikom dometu idu paraboličnom putanjom. I to sve više i više, koliko tehnologija zahvaćanja cilja te upravljanja u rijetkoj atmosferi to dopušta. Još su u 80ima rakete 48n6 išle na 70 km visine te oko 400 km horizonalnog dometa na testiranju. Ali tada očito nije bilo učinkovitog vođenja koje bi pouzdano iskoristilo takvu putanju. Danas su očito na pragu rješavanja tih problema, kao što možemo čitati o raketama 40n6.

Razlog za jako malen domet 5V55 serije možemo, između ostaloga (sigurno je i gorivo bilo poboljšano koliko se moglo) tražiti u činjenici da je ta raketa imala staromodno SARH vođenje. Morala je stalno biti u snopu radarskog osvjetljivača cilja. Dakle išla je posve pravocrtno do cilja. to nikako nije najekonomičnija putanja za domet, a nove rakete poput 9m96 sa svojim si aktivnim vođenjem mogu dopustiti dosta bolje putanje. Onda imamo modernu elektroniku koja je manjeg volumena i lakša, te je se može zamijeniti s više goriva.... sve se to nakupi i dobijemo veći domet.

Al ne smijemo zaboraviti da su sve te javno dostupne brojke najčešće dosta zbrčkane. Ako i nisu date tek toliko, za javnost, onda vrlo često nisu standardizirane. Jedan domet je za raketu s misijom X, gdje se korisni dometi računaju na jedan način, a druga je za misiju Y, koja hvata drugačije ciljeve i korisni se dometi interpretiraju na svoj način.

Šta se tiče PL-12 koliko sam čita on još koristi stariji agatov tragač sad ne znam ... šta i sam kažeš jednostavno nema pouzdanih podataka ni tekstova i šta se tiče tragača i šta se tiče prodaje nekih naprednijih inačica tipa R-77 (sa povečanim dometom) ni ona ram-jet verzija koja je bila neko vrime na izlozima

Pl-12, kao i više manje sve kinesko, je nepoznanica. Ima tu svakakvih priča. Ono što mi je logično, bez obzira od kuda su počeli razvoj i koliko je agat tu imao svoje prste, je da je tragač u pl-12 dovoljno iz domaće radinosti i dovoljno drugačiji od ostalih da ovi mogu raketu izvoziti trećim zemljama (npr pakistanu) bez pravnih problema. (ko što je bilo npr s motorima za fc-1) Točne performanse ionako nećemo nikad znati, kao što ih ne znamo ni kod amraama.

[Rijecanin]

el Duderino kaže:

Dakle, još jednom, kako je i Tyndall rekao. Sve ovo sto ti, ja i moja baba mozemo naci na netu su vrlo okvirne brojke. Dane eto toliko, da nesto pise u specifikacijama, a da nije 'classified'. Ono na sto se mi kako tako mozemo osloniti je volumen goriva, u odnosu na povrsinu koju raketa ima za otpor. (i brzinu tijekom leta) Samo je to isto mukotrpan posao za naci podatke i izracunati stvar. A i to daje samo relativne razlike, u postocima, izmedju raketa. A tu jos uopce nismo uracunali efekt razlicitih putanja, koji sve te racunice gadno sjebe.

OK, hoćeš li se složiti da su aprosimativne brojke za AIM-120 u pravilu uvijek niže od aprosimativnih brojki brojki za R-77...

el Duderino kaže:

Sto se mene tice, sve te rakete (osim valjda meteora i aim120d) imadu nekakav ucinkovit domet od 40-50-60 km. Dovoljno su slične po pitanju dometa da se ne zamaram sa sitnim razlikama.

Ako je tebi razlika između 40 i 90 km sitno... onda ok, nemoj se zamarati sitnicama...

el Duderino kaže:

Ima link - srednjoškloski udžbenik iz fizike. Zajedno sa slikama dvaju raketa daje predodžbu o tome koliko su veće površine na r-77 koje stvaraju otpor. Treba ubrojati i veći promjer rakete... No zaista je dovoljan pokazatelj toga da resetke nisu sjajna ideja i sama objavljena namjera proizvodjaca da im sljedeca raketa u razvoju ima konvencionalne upravljacke povrsine.

Budem bacio oko na udžbenik iz fizike, nije bed... doduše, ti bi mogao baciti oko na udžbenik iz logike... Dakle, ako upravljačke površine na R-77 osiguravaju superiornu manevrabilnost pod cijenu otpora zraka zašto je to točno loše... znam da zvuči kontradiktorno, ali veći otpor zraka znaći manji domet... No R-77 u usporedbi s ekvivalentnim AIM-120 ima VEĆI domet (naravno, pričamo o aproksimativnim brojkama i za jednu i za drugu raketu), dakle taj povećani otpor zraka ga ne boli toliko? Ili postoji rupa u mojoj logici? Sve što htjedoh od Tyndalla link na provjereni izvor gdje stoji da rusi odustaju trenutnih upravljačkih rješenja i vraćaju se na standardna krila.

el Duderino kaže:

Značajno veća bojna glava može se gledati i iz više kuteva. Npr, raketa nam nije dovoljno precizna/pokretljiva/štogod. Kako da povećamo šansu obaranja zrakoplova? Idemo povećati bojnu glavu da istina može oštetiti avion i ako detonira na 2*X metara udaljenosti, a ne X metara. Masa letjelice, bilo kakve, a pogotovo rakete, bila je nešto što su svi pokušali smanjiti. Masa je neprijatelj, masa usporava ubrzanje, smanjuje pokretljivost. Masa je zla.

A masa bojevne glave je zapravo bila na strani Aim-9, u usporedbi sa starim verzijama archera. Što bi reklo, da je bila manja, aim-9 bi bio agilniji. Kolika je točno ta nova bojevna glava? Daj neki link proizvođača, please.

Dakle, ako me oči ne varaju, tvoj stav je da je Sidewinder kroz povijest razvoja bio superiorniji Archeru upravo zbog manje bojeve glave koja mu je trebala omogućiti da bude brži i agilniji, što zapravo nije bio. Dakle još jednom, Sidewinder je bio superiorniji Archeru iz razloga što je imao manju bojevu glavu, bio manje agilan, i uz to imao kraći domet... Syayno (evo ti nove riječi, rekao si da ih voliš)

Evo još jednog citata u prilog tvojoj uber tezi
... re-unification of Germany gave the Luftwaffe their first look at the Russian Vympel R-73 missile, known in the west as the AA-11 Archer. This proved to be far more advanced than either the Sidewinder or the ASRAAM, outperforming them particularly in the ability to guide in high off-axis attacks, but also in terms of field of view, acquisition range, maneuverability, ease of target designation, and target lock-on....

el Duderino kaže:

.

Potpuno si u pravu, moja teza apsolutno ne stoji i nema argunemata. Dakle, prefrazirat ću se. Tek je s AIM-120D verzijom AMRAAM dostigao za jednu BVR raketu potpuno nebitnu i zanemarivu karakteristiku kao što je domet, s time da i dalje zaostaje za još jednom nebitnom karakteristikom imenom pokretljivost, no to je još nebitnije poradi negativnih strana koje ta pokretljivost za sobom vuče. Ista je toliko misteriozna da je zna samo El Duderino; ukoliko isti cilja na povećan otpor, podsjetit ću ga da je aproksimativni domet AIM120D tek nešto veći od aproksimativnog dometa R-77, a povećan otpor zraka bi se prvenstveno trebao odraziti na smanjen domet (što je dokazano primjerom R-73 gdje isti poradi visokootpornih upravljačkih površina ostvaruje veći domet od AIM9, koji usput da se ponovim ima manju bojevu glavu, manje je agilan, te ima klasična krila koja pružau manji otpor zraka, te sukladno tome «osiguravaju» manji domet)

Bijah možda malčice sarkastičan, ne zamjeri...

[Tyndall]

Riječanine, aproksimacije dometa ne znače ništa. Naime, aproksimativno podmornice 877EKM imaju samo nešto manju brzinu od klase Virginia (25+ čvorova) dok se itekako vidi da je stvarnost drugačija.

Što se tiče izvora, pogledaj izgled R-37 i novijih projektila: niti jedan nema "latice".

[el Duderino]

Rijecanin kaže:

OK, hoćeš li se složiti da su aprosimativne brojke za AIM-120 u pravilu uvijek niže od aprosimativnih brojki brojki za R-77...

Ako je tebi razlika između 40 i 90 km sitno... onda ok, nemoj se zamarati sitnicama...

Jesi tvrdoglav, riječanine. Nadam se da se nećemo još dugo natezat oko ovoga i trovati topic. Aproksimativne brojke ne postoje. Postoje brojke koje je netko iz raytheona i vympela izmislio i bacio na net. Ako kažu 50+ km, a stvarna brojka je recimo 90, onda to nikako ne može biti aproksimativno. Dakle, te brojke uopće ne moraju odgovarati stvarnim brojkama, ali AKO se već želimo držati tih net brojki o dometu kao pijani plota, onda kod r-77 možemo čitati negdje o 80, negdje 90, a negdje i do 100 km dometa. Slično tome, za prve verzije amraama se moglo čitati sve od 50 do 90 km dometa. Od tada se domet povećao dva puta, jednom s C4 modelom, te opet s C7 modelom, ukupno za oko četvrtinu. Dodaš li tome još 50% na D modelu, krajnja je brojka glomazna. No nije li očito koliko je bedasto uopće raspravljati o takvim stvarima? Nitko nema poštenih izvora o svim ovim brojkama koje ti i ja ovdje možemo navesti. Zato je bolje niti ne pokušavati.

Uzmimo u obzir i da je jedna MICA na testnim gađanjima pogodila cilj udaljen 67 kilometara, a radi se o manjoj i lakšoj raketi. Dakle sve te 'javne' brojke su gotovo beskorisne. Ako mica ide do 70ak km, onda amraami i r-77 idu još i dalje.

Dakle, ako upravljačke površine na R-77 osiguravaju superiornu manevrabilnost pod cijenu otpora zraka zašto je to točno loše... znam da zvuči kontradiktorno, ali veći otpor zraka znaći manji domet... No R-77 u usporedbi s ekvivalentnim AIM-120 ima VEĆI domet (naravno, pričamo o aproksimativnim brojkama i za jednu i za drugu raketu), dakle taj povećani otpor zraka ga ne boli toliko? Ili postoji rupa u mojoj logici? Sve što htjedoh od Tyndalla link na provjereni izvor gdje stoji da rusi odustaju trenutnih upravljačkih rješenja i vraćaju se na standardna krila.

Još jedan put da se ponovim (sve se bojim da nece moci biti zadnji) - nemamo pojma da je današnji amraam (verzija c7) kraćeg dometa od r-77. Može isto tako biti većeg dometa. Ne zna se. Gotova priča. Činjenica da se išlo na veću pokretljivost nauštrb dometu može govoriti da ti ekstremni dometi uopće nisu toliko važni. Također, može biti da je trebalo naći sustav koji bi raketu učinio okretnijom jerbo se treba nositi s većim dimenzijama i većom masom. Dakle potrebna je veća sila koja bi se tome suprotstavila. Može biti mnogo toga. Ne znamo. Izvor za vympel koji se vraća delta krila isti je kao i svi dosadašnji izvori - blaženi glupi internet. Dakle, ništa pouzdaniji od svih ovih natpisa o dometima. Valjda ćemo vidjeti kada pak-fa uđe u službu, do tad će doći i ta nova raketa.

Dakle, ako me oči ne varaju, tvoj stav je da je Sidewinder kroz povijest razvoja bio superiorniji Archeru upravo zbog manje bojeve glave koja mu je trebala omogućiti da bude brži i agilniji, što zapravo nije bio. Dakle još jednom, Sidewinder je bio superiorniji Archeru iz razloga što je imao manju bojevu glavu, bio manje agilan, i uz to imao kraći domet... Syayno (evo ti nove riječi, rekao si da ih voliš)

Oči te varaju ili si stvaraš priču koja ti paše. Aim9 sve do X varijante nije bio superiorniji archeru. krivo si interpretirao moj tekst. M varijanta je, doduše, imala bolji tragač od prve varijante archera. (što nije mala stvar) Pričali smo kako je X varijanta znatno poboljšanje u gotovo svim bitnim aspektima, gledajući na aim9M. Što se komentara o bojevnoj glavi tiče, da pojednostavim - kada su sve druge varijable iste, veća će bojevna glava uzrokovati manju agilnost rakete. To se može ali i ne mora kompenzirati širim zahvatom šrapnela pri detonaciji. to je sve.

Evo još jednog citata u prilog tvojoj uber tezi
... re-unification of Germany gave the Luftwaffe their first look at the Russian Vympel R-73 missile, known in the west as the AA-11 Archer. This proved to be far more advanced than either the Sidewinder or the ASRAAM, outperforming them particularly in the ability to guide in high off-axis attacks, but also in terms of field of view, acquisition range, maneuverability, ease of target designation, and target lock-on....

To je poznat citat i tada, polovicom i krajom 80ih, stvari jesu tako stajale, s važnom napomenom da se sve navedene usporedbe odnose na Aim9M te početnom verzijom asraama koja je tada bila u počecima razvoja. Današnji aim9x i današnji asraam koji su u uporabi nemaju veze sa spomenutim raketama.

Tek je s AIM-120D verzijom AMRAAM dostigao za jednu BVR raketu potpuno nebitnu i zanemarivu karakteristiku kao što je domet, s time da i dalje zaostaje za još jednom nebitnom karakteristikom imenom pokretljivost, no to je još nebitnije poradi negativnih strana koje ta pokretljivost za sobom vuče. Ista je toliko misteriozna da je zna samo El Duderino; ukoliko isti cilja na povećan otpor, podsjetit ću ga da je aproksimativni domet AIM120D tek nešto veći od aproksimativnog dometa R-77, a povećan otpor zraka bi se prvenstveno trebao odraziti na smanjen domet (što je dokazano primjerom R-73 gdje isti poradi visokootpornih upravljačkih površina ostvaruje veći domet od AIM9, koji usput da se ponovim ima manju bojevu glavu, manje je agilan, te ima klasična krila koja pružau manji otpor zraka, te sukladno tome «osiguravaju» manji domet)

Maksimalni domet JEST manje bitna i više zanemariva karakteristika jedne rakete zrak-zrak. Nije nebitno, no stvari poput tragača, otpornosti na ometanje i mamce i slično su bitnije. Dometi aim-7 su kroz povijest uvijek u teoriji bili relativno veliki pa je većina hitaca bila ostvarena na manjim udaljenostima, a učinkovitost je bila dosta mala. ukupna učinkovitost raketa je tek s digitalnim procesorima počela drastično rasti, od 90ih naovamo. Domet je tu igrao i igra relativno manju ulogu.

Moram li opet spomenuti da je sasvim moguće da je već i C4 verzija amraama stigla r-77 po dometu? Nećeš se složiti, ne moraš. Pokretljivost nije nebitna i super je što r-77 može oštro zaokrenuti... Nije to nešto loše, ne budimo bedasti. Ja sam isticao kako veća pokretljivost putem upravljivih površina gotovo nužno znači i veći otpor. Dakle, dobra raketa je u nekim drugim segmentima mogla biti još bolja, no odlučeno je da je pokretljivost važnija od nekih drugih stvari. Neka.

Odluči se o kojim verzijama raketa govoriš. R73 vulgaris vs Aim9M. M ima manji domet jerbo se radi o manjoj i lakšoj raketi. Ima slabiju pokretljivost jer se osnovni oblik upravljivih površina nije mijenjao godinama dok je r73 bio posve nov i revolucionaran, te je koristio i TVC. Od kud ti samo ideja da veličam sidewindera iz 80ih? To nigdje nisam spomenuo. (iako ono o tragaču i dalje stoji) Stalno sam napominjao da je X varijanta posve nova priča.
I čisto zanimacije radi (iako smo već prošli koje su loše a koje dobre strane veće bojne glave), otkud stalne priče o većoj bojnoj glavi R73 naspram aim9m? Možda neka nova verzija da, ali obični R73 ima zbilja relativno malu bojnu glavu, pogotovo s obzirom da je nekih 15% teži i ima 40% veće čeone površine od sidewindera M. A opet ima veći domet i pokretljivost, zahvaljujući tehnologiji (pokretljivost) i volumenu/masi (domet). Dakle sve je vrlo relativno, i ovisi koje zahtjeve i prioritete stavimo pred dizajn rakete.

Moderator, može sve ovo prebaciti negdje? Da se ne truje postojeći topic.

[Tyndall]

el Duderino kaže:

Moderator, može sve ovo prebaciti negdje? Da se ne truje postojeći topic.

Riješeno.

[Rijecanin]

Tvrdoglav... uff, vrlo

Uff, nemerem iskopat ljink po kojem sam kopao pred neki dan i već počinjem umišljati da sam malo zabrijao s većom bojevom glavom na R73...

BTW. Interesantan link, http://www.bharat-rakshak.com/IAF/Ai...iles/R-73.html

i citat sa istog,

An improved version, designated R-73RDM2, has an up-rated rocket motor giving twice the range and seeker sensitivity of the earlier model under typical combat conditions. It can also be fired rearward to protect the rear hemisphere of the launching aircraft. It has a 90º off-boresight capability, re-programmable digital control electronics, a better resistance to IR counter-measures and the capability to engage low-flying targets. The integrated counter-countermeasures (ICCM) combines four different techniques and has an algorithm that will allow the missile to shift its aim from the engine of a targeted aircraft to the middle of the airframe in the final milliseconds of an intercept. The R-73RDM2 has a range of 40 km and a maximum speed of Mach 4.

I jedan vrlo interesantan scan, (nadam se da vam ide k'irilica) jel ima itko pojma koliko je realno da nešto ovako uskoro postane "normalno"...

[Manaslu11]

Rijecanin kaže:

I jedan vrlo interesantan scan, (nadam se da vam ide k'irilica) jel ima itko pojma koliko je realno da nešto ovako uskoro postane "normalno"...

[IMG]...[/IMG]

Navodno Python V to može već danas.

[Tyndall]

Navodno može i ASRAAM.

[Rijecanin]

Navodno može i R-73RDM2, mislio sam možda netko ima konkretniju/korisniju informaciju...

[el Duderino]

Tvrdoglavost nije isto sto i upornost. A samo je upornost vrlina. ))

Sto se linka tice, nije mi jasno u kojem je stadiju ta raketa, u razvoju, na kraju razvoja, gotova ili u sluzbi indijskog zrakoplovstva. No ak je sve s linka tocno, ajd konacno su slicni najnovijim projektilima zapada. Jos uvijek ne vidim IIR tragač al barem je domet velik. S osjetljivijim tragačem i tolikim kutem stošca pretraživanja tragača () raketa bi mirno mogla jurnuti u popriličnu paraboličnu putanju, što po mom mišljenju i ostvaruje takav maks domet. Naravno, toliki domet i ta putanja bi se mogla koristiti samo u određenim situacijama, gdje protivnik baš i ne manevrira da izbjegne raketu.

Nego, bilo mi malo dosadno pa sam evo isao istrazivati domete nekih raketa. Uzimao sam dimenzije rakete i dimenzije motora, povrsine koje stvaraju otpor, trazeci sve moguce izmjene u istima tijekom verzija. Naravno, tu ima sva sila nagadjanja, al ionako je ovo meni zabava. Dakle, uzmemo li kao neki standard spomenuto izvjesce o pogotku mice u metu na 67 km udaljenosti te uzmemo li da su SVE druge varijable iste: brzina i visina ispaljenja, visina mete, isto gorivo, iste putanje, sve isto...

Dobit cemo sljedece domete:
Mica: 67 km
120AB: 78 km
R-77: 87 km
120C5: 92 km

To su one koje su u službi.
Možemo još dodati i
120D: 100 km
te neku potencijalnu varijantu R-77, nazovimo je
R-77M: 96 km

Za tu R-77M varijantu sam uzeo da po duljini ima isti prednji dio (tragač, računalo, upaljač, bojevna glava itd) kao i amraam C5. Odnosno da je goriva za toliko više za koliko je manji taj prednji dio.

Ostaje misterij modela C7, gdje rayhteon tvrdi je povecao domet, no nigdje se ne spominje novo gorivo ili veci volumen goriva. To ostavlja novu putanju.

Takodjer, buduci da se nije u racunici uzimao faktor boljih putanja i boljih goriva, to objasnjava zasto 120D ima tako malen domet. Inace, ako bismo uzeli onu brojku od raytheona da D model ima 50% veći domet, to bi ispalo 117 km, ako se gleda 50% od modela AB, ili cak do 138 km ako se gleda 50% od modela C5.

Svakako bi mi bilo drago da se i drugu ukljuce u ovakve racunice, jer je uvijek moguce da sam negdje pogrijesio. Takodjer, morao sam aproksimirati duljinu motora u Mici. Mnogo bi mi pomoglo ako netko ima ikakav podatak o tome, ili barem kakvu sliku unutarnjih komponenti, crtez, presjek, bilo sto...

[Manaslu11]

Rijecanin kaže:

Navodno može i R-73RDM2, mislio sam možda netko ima konkretniju/korisniju informaciju...

Kako misliš konkretniju, linkove na internetu ili da je netko od nas to svojim očima vidio?

[Rijecanin]

Manaslu11 kaže:

Kako misliš konkretniju, linkove na internetu ili da je netko od nas to svojim očima vidio?

Svojim očima od prisutnih to nitko vidio nije... mislio sam na nešto u stilu, test uspio linkić... bilo što konkretnije od navodno, mislim ako to šljaka ovo u korijenju izmjenjuje pojam dogfighta...

[Manaslu11]

http://www.f-16.net/news_article2044.html
http://www.israeli-weapons.com/weapo...n/Python5.html

F-16net recimo držim prilično pouzdanim izvorom, pogotovo zato što tamo piše priličan broj pilota, koji bi svaki bullshit prilično promptno popljuvali.

[Consultant]

Rijecanin kaže:

I jedan vrlo interesantan scan, (nadam se da vam ide k'irilica) jel ima itko pojma koliko je realno da nešto ovako uskoro postane "normalno"...

Poznajući Ruse i njihov način prezentiranja, ili im je ovo već u operativnoj uporabi nekih 5 godina, ili će tek biti za nekih 5-10. Naći neku nedvosmislenu informaciju je gotovo nemoguće. No, testiranja su vršena sa Su-27, a ne s nekim novijim derivatom (Su-30/32/35/37) što govori o ozbiljnoj namjeri za stvarnim korištenjem. A zgodno je da su testirane i pri brzinama većim od Macha.

[el Duderino]

amraam D clanak Malo stariji clanak, spominje kašnjenje D modela, no ono što mi je zapalo za oko jest rečenica: "The new equipment will allow the D to receive targeting updates from its launch aircraft after deployment at wider angles than earlier AMRAAM designs." To bi se, između ostalog, lako moglo shvatiti i kao nešto što će omogućiti poboljšanje u putanji leta za postizanje tog hvaljenog 50% većeg dometa od starih amraama.