Grijanje na pelet

[johnden]

Lee Champa kaže:

Ložiš sa peletima koji imaju visoku temperaturu sagorijevanja. Oni imaju minimum vlage. Količina je mala. Zašto misliš da će nastati kondenzacija?

Lee, molim te, kad ponovno dođe ljeto i temperatura vani bude iznad 30°C

Uzmi običnu plastičnu flašu za vodu, i sipaj nutra jako hladnu vodu koja je bila npr u hladnjaku, pa mi reci onda što si primijetio da se događa s flašom.

[europe2seoul]

johnden kaže:

Lee, molim te, kad ponovno dođe ljeto i temperatura vani bude iznad 30°C

Uzmi običnu plastičnu flašu za vodu, i sipaj nutra jako hladnu vodu koja je bila npr u hladnjaku, pa mi reci onda što si primijetio da se događa s flašom.

Ne mora cekati ljeto. Neka stavi vodu u frizider i ode u npr kupaonicu gdje mu je vjerovatno malo toplije nego u ostatku kuce i proba.

[Lee Champa]

Je pa kaj onda kaže:

..., blage veze nemaš uopče što znači niskotemperaturna korndenzacija,
U životu očito nisi vidio ništa osim svog štadlera, a nisi ni vidio što napravi uopče niskotemperaturna kondenzacija, dali je to na varu ili posred pločovine, bez obzira i na "tvoju" kvalitetu čelika. Iskreno, mene bi bilo sramota da uopče lupim takvu glupost koji ti najnormalnije podržavaš kao ispravnu.

Ispod koliko °C nastaje kondenzacija, podatak se zna TOČNO, da vas čujem?
A Štadlera na ložu gledam već 30-tak godina i to dokazuje da treba kvalitetan lim. A zna se da loža stvara stotinu puta jače kiseline od drva ili peleta. Kako onda ovo objašnjavaš. Isto tako je i CM u početku "popušio" sa limom na svojim kotlovima i morali su ga ekspresno mijenjati.

johnden kaže:

Lee, molim te, kad ponovno dođe ljeto i temperatura vani bude iznad 30°C. Uzmi običnu plastičnu flašu za vodu, i sipaj nutra jako hladnu vodu koja je bila npr u hladnjaku, pa mi reci onda što si primijetio da se događa s flašom.

europe2seoul kaže:

Ne mora cekati ljeto. Neka stavi vodu u frizider i ode u npr kupaonicu gdje mu je vjerovatno malo toplije nego u ostatku kuce i proba.

Ne treba čekati ljeto, uzmeš Jamnicu iz frižidera i odeš van malo popiti!

[johnden]

Lee Champa kaže:

Ispod koliko °C nastaje kondenzacija, podatak se zna TOČNO, da vas čujem?
A Štadlera na ložu gledam već 30-tak godina i to dokazuje da treba kvalitetan lim. A zna se da loža stvara stotinu puta jače kiseline od drva ili peleta. Kako onda ovo objašnjavaš. Isto tako je i CM u početku "popušio" sa limom na svojim kotlovima i morali su ga ekspresno mijenjati.




Ne treba čekati ljeto, uzmeš Jamnicu iz frižidera i odeš van malo popiti!

I zašto bi ti onda zaštitio povrat dok je jamnica još u frižideru?

[izzyvz]

Pozdrav!
Nadam se da ću imat više sreće ovdje na forumu da mi dadete savijet.
2012.god sam sagradio kuću,pošto smo došli do faze grijanja trebam pomoć.
Radi se o odabiru peći za grijanje.(Centrometal PelTec 36kw).
Da ili ne?
Koje su joj prednosti,a koje mane?Jer puno majstora mi je nabrojilo samo lose strane(skupa peć,potrosnja,skupi peleti..)
Inaće kuća je zidana duplom ciglom 29x19,stiropor fasada 10cm,5-ero komorna PVC stolarija sa troslojnim izo staklom,pokrov sendvič paneli 3cm.
Grijani prostor u kući bi bio ~190m2.
Unaprijed zahvaljujem i nadam se da ćete me uputiti u pravom smijeru oko odabira peći za centralno.
lp

[europe2seoul]

Lee Champa kaže:

Ispod koliko °C nastaje kondenzacija, podatak se zna TOČNO, da vas čujem?
A Štadlera na ložu gledam već 30-tak godina i to dokazuje da treba kvalitetan lim. A zna se da loža stvara stotinu puta jače kiseline od drva ili peleta. Kako onda ovo objašnjavaš. Isto tako je i CM u početku "popušio" sa limom na svojim kotlovima i morali su ga ekspresno mijenjati.

Evo za loz ulje pise ti ovdje od Bosch-a:

http://www.bosch-industrial.com/file..._hr_hr_COM.pdf

Dakle za lozu je 47 stupnjeva C, za plin je 55.

No ak je podizanje povratnog voda sve bezveze, zasto se onda to radi i u industrijskim pogonima, kao i u kucnim na svim shemama instalacija koje gledas po zapadu i zasto se uopce proizvodi sva ta skalamerija? Mislim gdje je problem dati 400-500 kuna za termostatski mis ventil ako si vec dao par desetaka tisuca kuna i s time sprijecis kodnezaciju i koroziju kotla kojeg si masno platio?

[Chvembo]

izzyvz kaže:

Pozdrav!
Nadam se da ću imat više sreće ovdje na forumu da mi dadete savijet.
2012.god sam sagradio kuću,pošto smo došli do faze grijanja trebam pomoć.
Radi se o odabiru peći za grijanje.(Centrometal PelTec 36kw).
Da ili ne?
Koje su joj prednosti,a koje mane?Jer puno majstora mi je nabrojilo samo lose strane(skupa peć,potrosnja,skupi peleti..)
Inaće kuća je zidana duplom ciglom 29x19,stiropor fasada 10cm,5-ero komorna PVC stolarija sa troslojnim izo staklom,pokrov sendvič paneli 3cm.
Grijani prostor u kući bi bio ~190m2.
Unaprijed zahvaljujem i nadam se da ćete me uputiti u pravom smijeru oko odabira peći za centralno.
lp

Prvo i osnovno gledaš dvostruko prejaku peć, Peltec od 18kW bi zadovoljio sve tvoje potrebe, potrošnja novogradnje je debelo ispod 100W/m2, ako je odlično napravljena onda 50w/m2, a prosječna (kakva je vjerojatno tvoja) pri -20°C je 70W/m2, što ti u najgorem slučaju dolazi do 13kW snage pri minimalnoj temperaturi, a večinu zime ti je dovoljno 6kW kontinuirano.

[bmwmilos]

mbukal kaže:

a sad malo matekatike:

A = 07 (16) - razdoblje normalnog rada puža u svim snagana (vrijeme aktiviranja+deaktiviranja)

B = 09 (23/10=2,3) - vrijeme aktiviranja puža u određenoj snazi npr.1.

A-B = C (16-2,3=13,7) - razlika rada puža ovisno o vremenu aktiviranja u određenoj snazi

D=60 sekundi - vrijeme rada plamenika u 60 sekundi ili u jedinici vremena od jedne minute

E=D/C (60/13,7=4,38) -broj aktiviranja puža u jednoj minuti ili u jedinici vremena od jedne minute

F=ExB snaga plamenika (4,38x2,3=10,07 kW)

npr. tvorničke postavke za 1. snagu:
t07=15
t08=51
t09=28
C=15-2,8=12,2
E=60/12,2=4,91
F=4,91x2,8=13,75 kW
još ka tome je dodana snaga od cca.0,25kW koja se dobila kod potpale i eto ti prve nazivne snage od 14kW ili jednostavno zaokružen prvi veči broj a to je opet 14 (ovo drugo ljepše zvući)

nadam se da si prokužio,nisam neki genijalac više improvizator, neka računica prema kojoj koristim improvizaciju ipak mora postojati

Baš ti računica i ne stoji točno,ali uz male preinake:

Perioda rada po tvorničkim postavkama je 15 sec što znači da u jednoj minuti imamo 60/15=4 periode odnosno pužnica 4 puta radi i 4 puta pauzira, kako pužnica radi 2,8sec u jednoj minuti radi 4x2,8=11,2sec odnosno po satu 60x11,2=672 sec. To bi bilo vrijeme rada pužnice po satu za 14 kW snage.

Po tvojim postavkama izračun je :
60/16=3,75 perioda po satu
3,75x2,3=8,625 sekundi rada pužnice po minuti
8,625x60=517,5 sec rada pužnice po satu
Ako uzmemo proporcionalan odnos onda je tvoja trenutna snaga plamenika:
517,5x14/672 = 10,78 kW

[Je pa kaj onda]

mbukal kaže:

isprika na nepoznavanju najvijerojatnije italijanskoga:"FORCA FIUME" bi po naški znaćilo što?

a sad malo matekatike:

A = 07 (16) - razdoblje normalnog rada puža u svim snagana (vrijeme aktiviranja+deaktiviranja)

B = 09 (23/10=2,3) - vrijeme aktiviranja puža u određenoj snazi npr.1.

A-B = C (16-2,3=13,7) - razlika rada puža ovisno o vremenu aktiviranja u određenoj snazi

D=60 sekundi - vrijeme rada plamenika u 60 sekundi ili u jedinici vremena od jedne minute

E=D/C (60/13,7=4,38) -broj aktiviranja puža u jednoj minuti ili u jedinici vremena od jedne minute

F=ExB snaga plamenika (4,38x2,3=10,07 kW)

npr. tvorničke postavke za 1. snagu:
t07=15
t08=51
t09=28
C=15-2,8=12,2
E=60/12,2=4,91
F=4,91x2,8=13,75 kW
još ka tome je dodana snaga od cca.0,25kW koja se dobila kod potpale i eto ti prve nazivne snage od 14kW ili jednostavno zaokružen prvi veči broj a to je opet 14 (ovo drugo ljepše zvući)

nadam se da si prokužio,nisam neki genijalac više improvizator, neka računica prema kojoj koristim improvizaciju ipak mora postojati

Nebi bilo loše ako imaš mogučnosti, napunit silos peletima ali ga prije staviti na vagu, ugraditi kalorimetar sa osjetnicima na polaz i povrat i pustiti da radi 24 sata, možda probati 5 puta pa bi znali jesu li peleti ok

[Lee Champa]

europe2seoul kaže:

..Dakle za lozu je 47 stupnjeva C, za plin je 55.

A za drva 63°C

A, Je pa kaj onda, što veliš na ovo?
Izčupao iz:http://www.bosch-industrial.com/file..._hr_hr_COM.pdf
Osnove korištenja učinka kondenzacije
Sadržaj energije u vodenoj pari dimnih plinova danas se može
iskoristiti uz pomoć kondenzacijske tehnologije. Materijali otporni
na koroziju u izmjenjivačima topline i dimovodni sustavi i dimnjaci
osjetljivi na vlaženje, omogućavaju dugoročno korištenje učinka
kondenzacije bez šteta. Za korištenje učinka kondenzacije,
dimnim plinovima treba oduzeti ne samo osjetilnu toplinu, nego
djelomično i u vodenoj pari vezanu toplinu kondenzacije.

[mbukal]

od instrumenata za ovu štoriju imam jedino "toplomjer" na multimetru koji koristim kod elektroinstalacija, silos je baždarem i kolićina peleta u tom volumenu je označena na stranicama silosa,tako da točno znam koliko sam vreča peleta nasipao i koliko se potrošilo u silosu,danas sam imao fraj vremena i od inox lima 3mm (nabavio u prolazu kod Mačo metali otpad) napravio pepeljaru onak kako sam mislio da je najbolje i spustio parametre t08=73 na 69 i t09=21 na 20, čini mi se da ljepše gori nego sa originalom na tim paramertima, tko ima instrumente i volje a ja imam i vina (ne kiseloga) i pive pa da udružimo snage

bmwmilos ja sam u svoju računicu uvrstio i nelinearnu dobavu peleta preko pužnice, tvoja računica je u idealnim uvijetima a znamo da ferrolijev transporter ne dozira linearno pelet u plamenik a uzeto je u obzir i da nije pelet pašalićev

[europe2seoul]

Lee Champa kaže:

iskoristiti uz pomoć kondenzacijske tehnologije. Materijali otporni
na koroziju u izmjenjivačima topline i dimovodni sustavi i dimnjaci
osjetljivi na vlaženje, omogućavaju dugoročno korištenje učinka
kondenzacije bez šteta. Za korištenje učinka kondenzacije,
dimnim plinovima treba oduzeti ne samo osjetilnu toplinu, nego
djelomično i u vodenoj pari vezanu toplinu kondenzacije.[/I]

Svi znamo kako kondenzacija radi. Ali kotlovi na pelete nisu konstruirani da budu kondenzacijski kotlovi i samim time nema potrebe koristiti materijale otporne na koroziju. I da ne kazem da kondenzacijski kotlovi na plin ili loz ulje zahtjevaju i dimljak izveden na nacin da se prikuplja kondenzat i da je i sam dimljak otporan na kondenzat (inox). A za pelete i drva proizvodjaci ne zahtjevaju takav dimljak a i to je i korisnicima jeftinije.

I kod velikih postrojenja kao sto su toplane i elektrane vodi se racuna o kondenzatu i koroziji sumpornom kiselinom.

I golub na grani vec zna da za ove kotlove na pelete i drva valja sprijeciti kondenzaciju dimnih plinova kako bi se sprijecila korozija. Ako hoces da ti kotao traje....ako ga hoces mjenjati svako malo - onda nije bitno.

Ne kuzim koji je tvoj stav? Da li si ugradio sebi bez podizanja povratnog voda pa se sada opravdavas ili si ti majstor ili kaj?

[Lee Champa]

europe2seoul kaže:

....Ne kuzim koji je tvoj stav? Da li si ugradio sebi bez podizanja povratnog voda pa se sada opravdavas ili si ti majstor ili kaj?

Puno toga sam pročitao, za i protiv i sam slagao kotlovnicu (podrazumjeva se rezanje, zavarivanje, narezivanje navoja i sl.)koja će iduće godine u rekonstrukciju i opet bez podizanja temperature povratnog voda!
Održavanje temperature povratnog voda u svom radu ima "puno rupa"!
Kotao na ložu držim na 55-60°C - za PTV i podno. Radi već 30-tak godina uz svu moguću kondenzaciju koja se pojavi od lože kad kresnem kotao.
U seriju je spojen Centrometalov BioSolid17 na drva + "slijepo crijevo" pufer Retard 500 (inox).
U ovim "ljetnim danima", ako ima potreba za grijanjem radi klima, a peći samo za PTV i kad mi je hladno. Još uvijek ložim na otpad (grane) i poneko drvo.
Znači nakrkam kotao granjem i drvima dva tri puta i.....kondenzacije koliko hoćeš!
Zato stalno tupim, kad jednom krene grijanje, što će ti onda kemijanje sa povratom. A kod ovakvog povremenog loženja "krećeš od nule" i opet nemaš čime zagrijati povrat. A to su elementi koji se mogu pokvariti i otežavaju protok.

[Je pa kaj onda]

Da nebi bilo brkanja pojmova, niskotemperaturna korozija/kondenzacija od koje treba zaštiti kotlove, i iskorištenje temperature dimnih plinova su dva različita pojma.

Danas postoje kondenzacijski kotlovi kotlovi koji su uglavnom od legura AlSi kako bi bili otporni na kondenzat.

Postoje i klasični čelični kotlovi sa ugrađenim kondenzacijskim izmenjivačem.

Ali i svi ostali plinsko uljni kotlovi mogu se pretvoriti u kondenzacijske dodavanjem kondenzacijskog izmenjivača.

Razlika je u tome što čisti kondenzacijski kotlovi posebnih legura kao npr AlSi nemaju posebnih uvjeta jer su izrađeni od materijala koji su otporni na kondenzat, samim tim i bitno je da pumpa radi stalno kako bi se maksimalno iskoristila kondenzacija dimnih plinova, no oni drugi koji su od čelika a imaju unutar sebe ili na dimnoj strani dodatni kondenzacijski izmenjivač moraju se zaštiti od niskotemperaturne korozije i rade kao i svaki drugi niskotemperaturni kotao, al sam kondenzacijski izmenjivač dimnih plinova iste iskorištava maksimalno.

Postoje i kondenzacijski izmenjivači za kotlove na kruta goriva, odnosno pirolitičke kotlove i na pelete, ali su opet od drugih materijala te imaju automatske sustave za ispiranje vodom zbog nakupina prašine.

Zato: ne brkati NISKOTEMPERATURNU KOROZIJU (zaštita kotla), i ISKORIŠTENJE TEMPERATURE DIMNIH PLINOVA

[europe2seoul]

Je pa kaj onda kaže:

Danas postoje kondenzacijski kotlovi kotlovi koji su uglavnom od legura AlSi kako bi bili otporni na kondenzat.

Dobar post. Ali kotlovi na pelet nisu od takvog materijala niti imaju takve izmjenjivace. Nazalost.

Evo ja ispitujem zavare u sistemima gdje struji zagrijana tekuca voda od 315-325 stupnjeva C (tlak je od cca 155 bar), pa ipak doma nemam tako nesto.

[Je pa kaj onda]

europe2seoul kaže:

Dobar post. Ali kotlovi na pelet nisu od takvog materijala niti imaju takve izmjenjivace. Nazalost.

Evo ja ispitujem zavare u sistemima gdje struji zagrijana tekuca voda od 315-325 stupnjeva C (tlak je od cca 155 bar), pa ipak doma nemam tako nesto.

Pa naravno da nisu, zato i pričamo o zaštiti kotla od niskotemperaturne korozije, konkretno čeličnih kotlova koji su uglavnom na pelet sustavima. Rijetko je u pitanju gusani iliti lijevano željezni kotao. Mada se i oni mogu pretvoriti u kondenzacijske sa dodatnim izmenjivačem na dimnoj strani.

No, to naravno nema nikakve veze sa korozijom samog čeličnog kotla, za koje neki tvrde da je zaštita nepotrebna. Razumijemo se.

[europe2seoul]

Lee Champa kaže:

Održavanje temperature povratnog voda u svom radu ima "puno rupa"!
Kotao na ložu držim na 55-60°C - za PTV i podno. Radi već 30-tak godina uz svu moguću kondenzaciju koja se pojavi od lože kad kresnem kotao.

Loza kondenzira na 47-50C. Voziti na 55-60 je bolje. No dimni plinovi od drva ili peleta kondenziraju na vecoj temperaturi. Kada kresnes hladni kotao - boze moj treba se zagrijati nema druge; ali ako se grijes cijelu zimu da on stalno kondenzira - o tome govorimo.

A to su elementi koji se mogu pokvariti i otežavaju protok.

Sve se moze pokvariti. Zato se odrzava i zamijeni kada se pokvari ili zamjeni preventivno.

Pa eto imam ja i ventil za redukciju tlaka vode iz vodovoda prije kuce; radio je OK 4-5 godina pa se pokvario pa sam ga zamijenio novim. Bolje to nego da mi procuri od elektrobojlera ventil jer je pritisak otisao >6 bar-a sto se dogodilo. Srecom na vrijeme se zatvorila voda (susjedi bili doma i vidjeli) inace bi steta bila u tisucama EUR.

Imas i automatske odzracne cepove od Caleffi-a za radijator npr model 508041 - kaze mjenjaj ulozak svakih 36 mjeseci. Netko hoce netko nece....

Je pa kaj onda kaže:

No, to naravno nema nikakve veze sa korozijom samog čeličnog kotla, za koje neki tvrde da je zaštita nepotrebna. Razumijemo se.

Tocno - stavis ventil na 55C ili 60C, kosta 400-500 kuna i rijesis hrpu problema.

[Je pa kaj onda]

Nije mi palo na pamet, ali možda se netko od furumaša sjetio do sada pa svoj kotao na pelet pretvorio u kondenzacijski. Bilo bi dobro čuti mišljenja.

[bepoizistre]

Pozdrav majstorima!
Novi sam na ovom forumu, a pridružio sam se iz potrebe:
Mijenjam plinski UNP-kotao s kotlom na pelet za koji se nadam i dobiti poticaj pa mora biti u skladu s projektom po kojem kuća ima nekih 15,31 kw toplinskog tereta, od čega 1,8 kw za PTV, ostatak za dva sustava grijanja.
Na katu je radijatorski sustav za nekih 90 m2, a u prizemlju je u izgradnji podni sustav za 48 m2. Na potonji je stavljen greškom "majstora" suhi estrih pa pretpostavljam da će toplinski teret biti manji zbog lošijeg prijenosa topline kroz estrih.
Kuća ima običnu blok ciglu Cerovlje i običnu vanjsku i unutarnju žbuku, ali su i pod u prizemlju i međukatna konstrukcija i tavanska ploča i krovište izolirani s prosječno 5 cm stiropora, negdje i 6.
Prozori i vrata: pola termopan 3,0 a pola low-e cca 1,1 w/k/m2 prolaza topline.
Molim iskusne za savjet kako riješiti moj slučaj: radijatori + podno +PTV.
Već dugo nisam uočio postove g Ramsay-a i još nekih znalaca, nadam se da ste još s nama bila bi ni čast ako bi se uključili.
Moja razmišljanja idu prema PELTEC-u 12 kw, ali se bojim da mi ga neće priznati za povrat dijela investicije iako smatram da bi bio pravi "Mali zeko" koji bi odlično zadovoljavao potrebe mojih 130 - 138 kvadrata. Raspon sam stavio zbog očekivanog lošijeg prijenosa topline suhog estriha u prizemlju pa tamo očekujem slabiji termoteret, možda usporedivo s 40 "mokro-estrihnih" kvadrata.
Slijedeći broj je PELTEC 18 kw, no za njega sam svjestan da u prijelaznom periodu neće moći raditi bez spremnika topline.
Ima još kotlova koje sam izviđao po web-u: prije svega Palazzetti Termoeasy 18 no ovaj bi Talijan već kao sam kotao iscrpio moj budžet od recimo 30-ak t kunića pa se bojim da ću ga se morati odreći. Slično je i s Puros Biomax 22 koji je i preskup i predimenzioniran za mene.
Jako me zainteresirao Green Heat 20, ali dragi Bog ne zna tko to radi: prodaju Međimurci i Mariborčani, navodno softver rade Slovenci, a za ostalo "razne Europske zemlje" je odgovor koji sam dobio. A najviše mi sliči Kovanovom Ekoline-u.
Tehnodomovog "Turčina" sam isključio zbog neozbiljnog pristupa i nekorektnih postova na ovom forumu.
Dakle to je sažetak.
Sva iskustva dobrodošla!

[skyman]

Meni samo nije jasan onaj koncept usporedbe Pel-teca, zašto, ali zašto svi pretpostavljaju da 18ka mora raditi do intervala svojih 18 Kw.

Ahh 18ka mi je prejaka, moram uzet 12ku. Koda je podešena snaga urezana u kamen i to je to, ja moram uzeti taj.

Bilo tko, tko ima imalo mozga, čim vidi jednostavan shematski dizajn 12ke i 18ke isprve vidi koji je svemirski brod 18ka u usporedbi s 12kom. 18ka već liči na pravi kotao i na koncepte kotlova koji su se ovdje navodili kao idealnim, 12ka liči na diječiju igračku s par turbulatora u usporedbi.

Navodio sam argumente još prošle godine uspoređujući 12ku i 18ku (još su sad ti argumenti validniji nakon novijih izmjena). Nitko, al nitko na ovom forumu, mi nije dao validan razlog, na one moje argumente, zašto uzet 12ku u odnosu na 18ku.

Isto tako kad je marin01 iznosio prošle godine dosta loše brojke svoje 48ice (česte potpale) , hrpetina prvih savjeta je bila..."joj moraš stavljat akumulaciju", "razrezat pola kotlovnice", "mjenjat kotao", "zeznuo si se s prevelikom kotlovčinom" bla bla, koda su parametri urezani u kamen i to je to...jedan od prvih odgovora koje sam napisao je bio...pa jednostavno smanjiti snagu kotla na efektivni minimum i gledaj kako sustavna iskoristivost raste...dapače, nek kapacitet kotla ostane kao iskoristiva sustavna akumulacija, budući da je tu par stanova u pitanju koji imaju jednostavan termostat i paljenje i gašenje pumpe. Naravno ove godine se javio marin01 sa svojim novijim preinaka od strane CM sa dosad zadovoljnim završetkom tj povećanjem sustavne iskoristivosti (kolikim, nitko ne zna, niti je bilo govora o tome), ono što je zaboravio napomenuti da sve one službene preinake nisu imale baš toliko utjecaja koliko je imalo to što je serviser ušao u meni i smanjio snagu kotla (nije to napomenuo, ali to se dogodilo).