Ovdje bih tio dodati jednu moju zamisao sa religije. A odnosi se na stari ideološki sukob probalista i determinista.
Jerni tvrde da svijet niakko ne može biti plod slučaja , a drugi tvrde suprotno.
Einstein je dugo bio na strani determinista ( Bog se ne kocka ). Na žalost njegove ideje danas znanstvenici pobijaju:
http://www.politika.rs/rubrike/spekt...stajne.lt.html
„Dakle, činjenica da se Bog kocka u prevodu znači da se najelementarniji događaji u kosmosu dešavaju potpuno slučajno, bez ikakvog prethodnog uzroka”,
A opet imamo fizičare koji tvrde suprotno:
http://www.booksa.hr/knjige/publicistika/bog-nije-mrtav
Prvo, Bog je otac kauzalnosti, povrh svega kauzalnosti koja se očituje u materijalnom svijetu. Drugo, postoje razine stvarnosti suptilnije od materijalne razine.
Inače kauzalnost:
kauzalnost (srednjovjekovni latinski causalitas: uzročnost, od latinski causa: uzrok), ono što biva po uzrocima, slijed od uzroka na posljedicu ili učinak, bez obzira na moguću svrhovitost. U filozofiji kauzalnost je sveopće prožimanje pojava (u ontološkom značenju) u prirodnoj i ljudskoj zbilji. Postoje različite vrste kauzalnosti prema vrstama bića. To načelo prvi je formulirao Aristotel: »Neke stvari koje nastaju, nastaju po prirodi, neke umijećem, a neke same od sebe. Ali sve stvari koje nastaju, nastaju kroz nešto i iz nečega nešto«. Jedino što ničim nije prouzročeno, a uzrokuje sve, to je Bog kao »nepokretno pokretalo« ili kao sam svoj uzrok (causa sui). Prema D. Humeu, spoznaja o kauzalnosti proizlazi iz naših asocijacija i navika na temelju ponovljenoga iskustva i zapažanja pojedinih događaja. Time Hume ne poriče postojanje same uzročnosti. Taj problem Kant je pokušao nadvladati koncepcijom o objektivnom karakteru načela (principa) univerzalne uzročnosti kao apriornom obliku uma. Mnogobrojne interpretacije kauzalnosti temelje se na mehanicističkom tumačenju i njegovoj kritici (Heisenbergovo načelo neodređenosti).
Kako sada pomiriti dvije filozofske struje ? Ako pokušamo sa nekom sintezom, to bi onda bilo nešto kao naslov ove teme: namjerna slučajnost ili pak slučajna namjera !!??
A to je onda teški paradoks. Barem unutra logičkog sklopa s kojim baratamo. Da bi to bilo filozofdki prihvatljivo trebalo bi otkriti još neke zakone svijeta koji su na prvi pogled paradoksalni. Za sada nitko nema takve , ideje niti u začetku.