Natrag   Forum.hr > Lifestyle > Stanovanje

Stanovanje Gdje i kako stanujete, i kako uopće doći do vlastita stana
Podforumi: Vrt, Sam svoj majstor, Interijeri

Zatvorena tema
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 14.06.2012., 18:55   #2001
Quote:
ramzay kaže: Pogledaj post
Slično to je uradio i stepski prije godinu dana u Centrometalovom kotlu.
Ne razumem da li je ovo dobar ili los primer?
rmcobet is offline  
Old 14.06.2012., 21:42   #2002
Quote:
rmcobet kaže: Pogledaj post
Ne razumem da li je ovo dobar ili los primer?
Kada je STEPSKI ogradio šamot u centromatalov kotao osjetio je da se kotao žestoko hladi kroz ventilator , dok je ovaj ugašen , elektronika pokazuje brzinu vrtnje od 150 250 rpm., što je dosta ako se uzme da je optimum brzine vrtnje ventilatora 600- 1000 rpm.

Nakon toga je morao ugraditi motornu klapnu sa motorom firme Belimo što ga je koštalo cca 200 E.

Takav zahvat na kotlu u slučaju neke nesreće , požara ili nekog trovanja na sudu prolazi kao gubitak osiguranja na kuću , ili kao ubojstvo iz nehata .

Takvi zahvati bez studiozne razrade šta bude ako bude i bez atesta ne vode ničemu.

Priča se u u mom velikom selu da Centrometal vrši ispitivanje takve klapne , a to znači nova elektronika i naravno opet troškovi na atestiranje cijelog kotla .

Već sam se negativno izrazio o debelim slojevima šamota u kotlu na pelete , ovog tipa magnezitnog šamota koji je ugrađen i na ovaj tip ložišta , u nekim drugim ložištima i drugoj organizaciji kotla šamot itekako ima smisla.

Zamislimo trenutak kad običan kotao dobije komandu gasi , prestane puhati ventilator i prestane hraniti , malo propuhne ložište i to je to, za minutu padne temperatura unutar kotla na nekih 70 C i zrak sa tom temperaturom pići kroz dimnjak van .

A kod kotla sa debelim naslagama šamota uz trenutku gašenja imamo 50 kilograma užarenog šamota na temperaturi s jedog kraja od 1000 C , a s drugog recimo 200 C, pa taj šamot lijepo zagrijava zrak jakooooo dugo na 1000 C pa onda na 900 C i tako do sutra ujutro kad je šamot još mlak.

A zrak cijelo to vrijeme pići kroz one turbulatore i rebra , ali ima mali Re broj , manji od 2300 i strujanje je laminarno , bez obzira na turbulatore , i nema konvektivnog prijenosa topline nego grijemo dvorište.

Eto zato sam protiv šamota u ovakvim gradnjama i diže mi se kosa na glavi kad mi netko spomene Re broj i još doda da to nema veze , a ja pola života ganjam Re brojeve Jbiga.
ramzay is offline  
Old 15.06.2012., 00:04   #2003
Šta da se uradi pred takvom znalačkom planinom, šta pred tolikim talasom podrke palnini, nego da se zaćuti.

Evo priznajem: dobri rezultati sagorevanja nisu dobri, jer ima tu neki Rejnoldsov broj koji ako padne ispod 2300. onda sve ode u tandariju, nego su bolji oni lošiji rezultati na koje se Rejnoldsov broj ne odnosi.

Quote:
ramzay kaže: Pogledaj post


Jedna kotlovnica sa viadrusom na pelet , da bih A rekao samo ono, kao u školi, odličan 5 sjedni.

Ostao sam bez teksta , ali vlasnik je proveo dane i dane u njoj i mrdao po parametrima , ja sam prvi koju je izbušio rupu u dimnjaku i uvalio u nju šnjofalicu, a bili su tu serviseri tehnodoma i neki česi , sa rukama u đepovima.

ostali parametri kotla su 12,2 %O2, 82,1 eta, 223,2 C dimni plinovi, 9,0% CO2.

Znači da bi se moglo uz puno truda dobiti ove dobre rezultate.

eta je mali jer su dimni plinovi prevrući , ali je to osobina ljevanih kotlova bez turbulatora.

Osim toga je kotao dobro pogođen po snazi , grije dvije kuće plus bazen i kad radi punom snagom onda ima ovako dobre parametre.
Post #1318

Za razliku od

Quote:
rmcobet kaže: Pogledaj post
Danas sam bio kod g.Zmajdina sa svojim gorionikom, analizirali smo sagorevanje u kombinaciji viadrus 35KW (7 clanaka) + pelltech PV30a.
Rezultati vise nego dobri, cak i vise nego odlicni.
Gorionik podesen na 30KW (max snaga), rezultati sledeci:
O2= 5.5-6.5%
CO= 350-700ppm
CO2= 12-14%
Lamda= 1.35-1.45
T dima= 220 C
u nekim kratkim periodima O2 je silazio i do 4.2-4.5%
http://imageshack.us/photo/my-images/804/imag1188j.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images/440/imag1190f.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images...mag1194gn.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images/155/imag1195h.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images/856/imag1196j.jpg/

sledeci test je bio gorionik podesen na 15KW (min snaga)
O2= 8.5-9.5
CO= 600-1700 ppm
CO2= 9-10%
Lamda= 1.68-1.83
T dima= 150 C
malo losiji rezultati

Rezultati kod g.Zmajdina bolji nego na mom viadrusu koji je 30KW (6 clanaka). Da li je moguce da su rezultati bolji zbog jednog clanka vise tj. zbog vece povrsine izmenjivaca?
Inace, kotao ima turbulatore u obliku svrdla i samot u lozistu.

Eto, lamda ispod 1,5, odnosno između 1,60 i 1,83 ne valja, dok je ona 2,28 je za pet, s tim da "eta je mali jer su dimni plinovi prevrući , ali je to osobina ljevanih kotlova bez turbulatora, ali sad se isprečio Renolsov broj (Plankova konstanta, Laplasove transformacije, Pitagorina teorema...)

Takođe, šamot u ložištu nikako nije dobar: znalačka planina je "još pre deset godina to apsolvirala" i odbacila zajedno sa Viadrus kotlovima. M' da...
Quote:
ramzay kaže: Pogledaj post
U prethodnom postu sam dao sliku Hergasnera kao primjer čemu treba težiti.

POMOGLO BI ŠAMOTIRANJE.

Kad se pogleda bilo koji CENTROMETAL svi imaju isti koncept isto genetsko porijeklo , nastali su kopiranjem nekog kotla u Jugoslavij sredinom prošlog stoljeća, a tada još nije radila linija Pilger u Sisku za proizvodnju bešavnih cijevi , a uvoza nije bilo. I danas je prava Manesman kotlovska cijev skupa.

Zidarić se odlučio na kotao sa velikim površinama od lima "tavama" i to je ok kad u njemu gori lož ulje koje gori svjetlećim plamenom koji intenzivno zraći u IC spektru, ložište je veliko kako bi se mogla formirati velika buktinja , i glavnina prijenosa energije ( preko 60%) je bilo u IC području , a onaj ostatak do propisanih 76% je lako ostvario sa dvije tave.

Prelaskom na pelett buktinja više nije imala 1600 C nego nejaćkih 1000 C i sad u IC području nije bilo moguće ostvariti ni 40 % prijenosa energije , bilo je potrebno deklarativno smanjiti snagu kotlovima i uvesti više tava ili neke smiješne pravokutne cijevi s turbulatorima.

Ali te smiješne cijevi su pomogle i turbulatori u njima .

Šamotiranjem ložišta dobili bi bulje uvjete za izgaranje pelleta , bio bi olakšani start kotla ako bi se moglo skratiti na minimum ili potpuno isključiti vrijeme propuhivanja .

Ali tada bi stradali Inoh dijelovi ,oni sitni prcljeki od lima u breneru. Oni svoj život duguju upravo zraku koji ih hladi.

Kod Hergasnera i sličnih pravih kotlova za pelett užareni ugljik ne vidi željezo nego šamot ili keramiku , i moguće je održati minimalni žar i toplinu u ložištu do slijedećeg palenja.

Osim toga ti masivni betonski ( šamotni dijelovi ) se ponašaju kao toplinski akumulator i kad brener ne radi oni griju vodu.
Post#1223

I tako dalje...

Izvinjavam se ako sam udavio, ali vređanje inteligencije mi smeta.

PS. Lož ulje u potpunosti sagoreva na 1665 stepeni, ali Kelvina, što đe reći na 1392 stepena Celzijusa, a Vanadijum-pentoksig se fuzioniša na 675 stepeni, takođe Celzijusovoh.
zmajdin is offline  
Old 15.06.2012., 00:37   #2004
Post broj 1326
Quote:
ramzay kaže: Pogledaj post
Stupanj djelovanja , eta , je u ovom slučaju računski , ja sam se dosta natezao sa proizvođačem , njegovim inženjerima , oko programa za taj proračun, na kraju kad su mi ga izlistali i kad sam to usporedio sa teorijom , stvar štima.

To je usaglašeno sa jednim starim DIN om , a nova EU norma to ne prizna, već traži direktna kalorimetrijska ispitivanja u probnoj stanici.

Program ( uređaj) mjeri sadržaj kisika u dimnim plinovima , sadržaj monoksida u dimnim plinovima ( s tim da je ne selektivan , vodik , alkohole i slično ne razlikuje već ih sve tretira kao monoksid ) Katran ne vidi , ali se katran određuje drugim uređajem .

Uređaju se kaže da gore drva , a on uzima sve potrebne podatke iz memorije i računa specifičnu toplinu svake komponente u dimnim plinovima , i budući mjeri kolika je temperatura dimnih plinova , uređaj zna koliko energije izlazi kroz dimnjak van . Program smatra da je sve ostalo korisno iskorišteno, što baš i nije istina.

On koeficijent viška ( lambda) zraka računa na bazi podatka da kisika u zraku ima 21% , a u dimnim plinovima recimo 10 %, 21/10 = nešto malo više od 2.

Lambda 2 znači da bi se moglo smanjiti sekundarni zrak za duplo i time dobiti manje balastnih plinova ( dušik +kisik ) koji zapravo hlade ložište i ne sudjeluju u izgaranju.

Idealno bi bilo da je lambda1-1,1 to jest da ima malo viška 10% , a ne 100% kao na dotičnom kotlu.

Ali i ovih 2,6 je super kakvih kotlova nalazim na terenu.

Mali lambda može dovesti do nepotpunog izgaranja monoxida i katrana , sve je to jako zamršeno i vezano jedno s drugim, ali kao što sam već napisao ako smanjimo sekundarni zrak a temperatura dima poraste to je znak da je bilo viška zraka , ako još smanjimo sekundarni zrak a plamen postane tamniji crveniji , a dimni plinovi štipaju za oči , ne valja , ima premalo sekundarnog zraka.
Ako primenim ovo boldovano dobicu
da je za manju lamdu bolje imati sto veci kiseonik
21/10=2.1 ovde je O2=10%
21/9=2.33 ovde je O2=9%
...
21/5=4.2 ovde je O2=5%
ili mozda ovo
21/17=1.23 ovde je O2=17%, mislim da je ovo idealno!!!!

Nesto sam trazio po netu i naleteh na ovakav obrazac Lambda=20,9%/(20,9%-O2m%), sad vise nisam siguran sta je ovde tacno? Molim Vas objasnite mi ako sam nesto pogresio.

Zadnje uređivanje rmcobet : 15.06.2012. at 00:52.
rmcobet is offline  
Old 15.06.2012., 01:14   #2005
Zmajdine kad već ulaziš u polemiku onda nemoj nekoga koga ne poznaš nazivati ni znalačkom planinom ni nekim drugim imenima , jer to samo pokazuje tvoju nekulturu i porijeklo. Nemoj se ismijavati ni sa imenima poput Laplasa ili Plancka , nego ta imena izgovaraj sa poštovanjem koje zaslužuju.

A sad idemo redom, ova lijepa kotlovnica koju sam snimio i postavio ovdje , a ti je priložio , potvrđuje ono što sam već napisao ,Viadrus je šamotiran , i nema turbulatore, znači nema dovoljno površine za konvektivnu izmjenu topline. Ima nizak monoksid jer ima visoku temperaturu izgaranja u ložištu, koju je postigao šamotiranjem ložišta , ali zbog toga ima i visoku temperaturu dima i stoga niže stupanj djelovanja.

Šta tu nije jasno i šta od toga zaslužuje ismijavanje.

Kotao je dobro pogođen po snazi jer grije dvije kuće i bazen u kraju koji se zove Mrzlo Polje i ne gasi se svaki čas , nego radi na punoj snazi duuuuugo.tako da je uticaj strujanja dimnih plinova kroz kotao dok ne radi minimalan jer se kotao ne gasi.

E sad se opet vračamo na tebi mrski Re broj , povećanjem lambde se digao i broj molekula zraka , dima,koje udaraju u rebra i povećao se prijenos topline u konvektivnom dijelu kotla , ili drukčije rečeno povećala se brzina strujanja dimnih plinova i ušla u povoljnije Re brojeve .

Da malo uvućeš rogove i smirenije čitaš moje tekstove onda bi našao korelaciju između brzine strujanja , lambde, Re broja i prijenosa topline, i shvatio konačno da nizak lambda ne znači automatski i visoki stupanj djelovanja kotla.

Uspoređivati rezultate analize dimnih plinova kad ja na kotlu mjerim 90 ppm a ti 350 ili 700 CO je besmisleno na istom ili sličnom kotlu , ali opet naglašavam i tvoji rezultati su dobri i prolaze buduću njemačku normu.

Ismijavanjem na moj slijedeći tekst si pokazao potpuno ne razumijevanje problematike , ja sam govorio o šamotiranju samog brenera , a ne o hrpi cigli koje si ti nabacao u kotao i time onemogućio prijenos topline na vodu, kad već seciraš moje tekstove onda pogledaj presjek kroz kotao kojeg spominjem ( hergasner ), on ima malo ložište bogato šamotirano , ali i ogroman cijevni izmjenjivač -VBR sa turbulatorima , i kod njega se zna tko šta radi.

I na kraju Hergasner ne koristi magnezitne teške opeke koje odvode, upijaju , toplinu i odmažu izgaranje , nego vermikulitni poro beton ,lagan izolirajući koji pomaže kvalitetno izgaranje, a osim toga sva zrak vozi kroz kanale u betonu i zagrijava ga , a to opet popravlja kvalitetu izgaranja.

Dakle razlika je ogromna i nauči malo o šamotima i prijenosu topline strujanjem ( Re broj ) pa se onda javi.
ramzay is offline  
Old 15.06.2012., 01:42   #2006
Quote:
rmcobet kaže: Pogledaj post
Post broj 1326



Nesto sam trazio po netu i naleteh na ovakav obrazac Lambda=20,9%/(20,9%-O2m%), sad vise nisam siguran sta je ovde tacno? Molim Vas objasnite mi ako sam nesto pogresio.
Nisi ništa pogriješio , ako ti treba točnost na petu, ili šestu decimalu budem ti napisao točnu vrijednost za sadržaj kisika u zraku , ali se on mijenja sa visinom i naravno svakodnevnom potrošnjom kisika, a za normalne kotlove koji rade sa lambdom 2 tako je svejedno da li pišeš

21/10

ili

21 / (21-10)

sve je to oko dvojke , a greška pa tu si ti i tvoj frend da picanite .
ramzay is offline  
Old 15.06.2012., 02:05   #2007
Quote:
ramzay kaže: Pogledaj post
Nisi ništa pogriješio , ako ti treba točnost na petu, ili šestu decimalu budem ti napisao točnu vrijednost za sadržaj kisika u zraku , ali se on mijenja sa visinom i naravno svakodnevnom potrošnjom kisika, a za normalne kotlove koji rade sa lambdom 2 tako je svejedno da li pišeš

21/10

ili

21 / (21-10)

sve je to oko dvojke , a greška pa tu si ti i tvoj frend da picanite .
Poslusacu Vas i verovacu da je 1.9=2.1, stvarno je sve oko dvojke. Gledajuci na stvari ovako mislim da je svejedno da li je efikasnost 81% ili 90%, sve je to oko 86%.
Vrednost kiseonika na petu, sestu ili bilo koju decimalu posaljite onima koji proizvode analizatore dimnih gasova (na sajtu jednog proizvodjaca sam nasao obrazac) i obavezno im napomenite da se vrednost menja sa promenom visine i svakodnevne potrosnje kiseonika. Poenta nije u decimalama, vec u totalno pogresnom nacinu izracunavanja lamde!
Moj prijatelj i ja bas imamo dosta da "picanimo" i neka bude da smo mi nekulturni.

Zadnje uređivanje rmcobet : 15.06.2012. at 02:21.
rmcobet is offline  
Old 15.06.2012., 03:36   #2008
Quote:
ramzay kaže: Pogledaj post
Zmajdine kad već ulaziš u polemiku onda nemoj nekoga koga ne poznaš nazivati ni znalačkom planinom ni nekim drugim imenima , jer to samo pokazuje tvoju nekulturu i porijeklo. Nemoj se ismijavati ni sa imenima poput Laplasa ili Plancka , nego ta imena izgovaraj sa poštovanjem koje zaslužuju.
I tako, ni manje, ni više, nego poreklo! Šta ne valja sa mojim poreklom i kakve veze ono ima sa ovom polemikom? Ili ima?

Quote:
ramzay kaže: Pogledaj post
A sad idemo redom, ova lijepa kotlovnica koju sam snimio i postavio ovdje , a ti je priložio , potvrđuje ono što sam već napisao ,Viadrus je šamotiran , i nema turbulatore, znači nema dovoljno površine za konvektivnu izmjenu topline. Ima nizak monoksid jer ima visoku temperaturu izgaranja u ložištu, koju je postigao šamotiranjem ložišta , ali zbog toga ima i visoku temperaturu dima i stoga niže stupanj djelovanja.

Šta tu nije jasno i šta od toga zaslužuje ismijavanje.
Sve je jasno i ne zaslužuje ismevanje. Otkud ideja da je reč o ismevanju?

Recimo konstatacija da je eta malo zato što (onaj kotao) nema turbulatore. Kad bih to ismevao, ismevao bih sebe, jer sam turbulatore i ugradio da bih eta poboljšao, pa kad sam merenjem (sebi) dokazao ispravnost te odluke, to sam i opisao. Imaju, naime, ljudi Viadrus kotlove, pa ko velim, pomoćiće im to što sam ja uradio: nit je skupo, nit je komplikovano, a dokazano radi. Tome, valjda, ovaj forum služi. Ili ne.

Quote:
ramzay kaže: Pogledaj post
E sad se opet vračamo na tebi mrski Re broj , povećanjem lambde se digao i broj molekula zraka , dima,koje udaraju u rebra i povećao se prijenos topline u konvektivnom dijelu kotla , ili drukčije rečeno povećala se brzina strujanja dimnih plinova i ušla u povoljnije Re brojeve .

Da malo uvućeš rogove i smirenije čitaš moje tekstove onda bi našao korelaciju između brzine strujanja , lambde, Re broja i prijenosa topline, i shvatio konačno da nizak lambda ne znači automatski i visoki stupanj djelovanja kotla.

Uspoređivati rezultate analize dimnih plinova kad ja na kotlu mjerim 90 ppm a ti 350 ili 700 CO je besmisleno na istom ili sličnom kotlu , ali opet naglašavam i tvoji rezultati su dobri i prolaze buduću njemačku normu.
Nije meni mrzak Rejnoldsov broj, nego ja znam šta Rejnoldsov broj jeste i koji fenomen opisuje. Beše li to bezdimenziona veličina kojim se definiše granica između laminarnog i turbulentnog strujanja? Ili ne beše?
Inače, rogove ne nosim, smireno čitam sve postove, pa i vaše, znam da lamda preko 1,6 znači da koeficijenat iskorišćenja goriva nije baš najbolji, a znam i da je temperatura dima najbolji pokazatelj iskorišćenja kotla, pod uslovom da su parametri sagorevanja optimalni, kao što znam da zbir CO2 i O2 u procentima nikako ne može biti veći od 20,9, pa taman da da ugljen-monoksida u dimu uopšte nema.
S druge strane, nikako ne uspevam da povežem lamdu i Rejnoldsov broj, pa vas lepo molim da mi najzad objasnite.

Quote:
ramzay kaže: Pogledaj post
... ja sam govorio o šamotiranju samog brenera , a ne o hrpi cigli koje si ti nabacao u kotao i time onemogućio prijenos topline na vodu, kad već seciraš moje tekstove onda pogledaj presjek kroz kotao kojeg spominjem ( hergasner ), on ima malo ložište bogato šamotirano , ali i ogroman cijevni izmjenjivač -VBR sa turbulatorima , i kod njega se zna tko šta radi.
Ako piše ložište, ja čitam ložište, a ne brener, jer piše ložište. Takođe, ja nisam nabacao cigle u ložište, a ni u brener, već sam poslušao proizvođača, doduše i vas, jer sam tako razumeo baš ovaj post koji sam citirao, pa sam ložište obložio šamotom koji proizvođač isporučuje. To sam i napisao, a kako su te šamote ploče koje "služe samo kao neobavezna zaštita kotla od vrućih plinova koji nastaju izgaranjem lož ulja" preimenovan u gomilu cigala, sam Bog će ga znati. Znate li vi?

P.S. Otkad smo mi to na ti? Možda zbog moje nekulture i porekla?
zmajdin is offline  
Old 15.06.2012., 03:46   #2009
Ajd' kad picanimo da to uradimo kako treba, da se malo osvrnemo i na to sto ste pisali uz sliku onog viadrusa iz posta broj 1318
"ostali parametri kotla su 12,2 %O2, 82,1 eta, 223,2 C dimni plinovi, 9,0% CO2"
Postovani g.ramzay, ako je O2=12.2% onda lamda mora biti 2.4, a ne 2.28 kao na slici. Vratimo se na onaj obrazac iz mog predproslog posta Lambda=20,9%/(20,9%-O2m%), u ovom slucaju Lamda= 20.9/(20.9-12.2)=2.4 ili ovako Lambda=21/(21-12.2)=2.4, mozda je i ovde svejedno pa je sve to oko kuce i tu negde gore, dole, levo, desno!
Sto se tice CO2 i njega ste napisali metodom zvanom "svejedno", a evo i obrazac po kome analizator gazova izracunava CO2
CO2 = ((20.9 - O2m) * K2)/20.9, gde je K2 % max hteoretical CO2 ili na nasem maksimalni procenat CO2 u gorivu sto za pelete iznosi 20.1 (podatak sa http://www.kane.co.uk/tech-tips-faqs...ing-appliances)
znaci da CO2 ne moze biti 9.0% vec
CO2=((20.9-12.2)*20.1)/20.9=8.4% ili ovako
CO2=((21-12.2)*20.1)/21=8.4%
Ako saberemo ove vase O2 i CO2 tj. 12.2+9 dobijemo 21.2, i ovo oko 20.9%. Bice da ste vi na nekoj velikoj visini analizirali dimne plinove na onom viadrusu, a moze da bude da su vam i decimale malo pomrsile racun?
rmcobet is offline  
Old 15.06.2012., 03:59   #2010
Mozda bi ja sad trebao posle ovoga "ostali parametri kotla su 12,2 %O2, 82,1 eta, 223,2 C dimni plinovi, 9,0% CO2" da ubacim nesto ovako ...
rmcobet is offline  
Old 15.06.2012., 09:10   #2011
Quote:
zmajdin kaže: Pogledaj post
I...a kako su te šamote ploče koje "služe samo kao neobavezna zaštita kotla od vrućih plinova koji nastaju izgaranjem lož ulja" preimenovan u gomilu cigala, sam Bog će ga znati...
Pa možda znam ja, gospodine zmajadin (vidim moram vas tako zvati ili mozda nekako drugacije?!) vi niste stavili, ili ja ne vidim, niti jednu sliku vašeg orginalnog ložišta, orginalnih dijelova kojste kupili ali zato rmcobet je. E bojim se da je tu nastao problem, navedene slike, od rmcobet-a su debele cigle, meni izgledaju ko 6 cm debele. Zato je, vjerojatno, nastao problem, što zbog brzine, što zbog uvjerenja da se radi o vašim slikama...

ali da se razumijemo, svaka slika je dobro došla, puno govori o rješenjima korisnika, stoga, samo naprijed sa slikama. Jel možemo vidjeti, konačno, i vaše ložište zmajadin-u ??

Zadnje uređivanje mranderson : 15.06.2012. at 09:12. Reason: ...
mranderson is offline  
Old 15.06.2012., 09:17   #2012
Dečki iz komšiluka , daj se saberite malo . Pa koga ovdje zanima lambda na drugu decimalu točno , i još izmjerena i izraćunata sa instrumentom koji ima grešku +-0,2 % u idealnim labo uvjetima.

Pa ta metoda i taj instrument su davno stavljeni ad acta, ali može poslužiti za pogonske analize na terenu, uhvatili ste se lambde kao da vam je to presudni faktor u održanju civilizacije , tu picanite sa decimalama i secirate približne metode računanja koje uvodim sa ciljem samo da zornom prikažem neka stanja u kotlu , a ne da akademski exaktno izmjerim ili izračunam neki parametar u kotlu.

Pa ne možete tom metodom ništa točno ni izmjeriti ni izračunati , GDJE VAM JE VLAGA GORIVA, GDJE JE NESTALO 10 -15 VODE IZ PELETa ta voda je tu u dimnim plinovima , a vaš instrument isto kao i moj tu vodenu paru ne vidi , a ona ima volumen , ona nosi energiju van , a instrument nema pojma o tome , ili vaš instrument mjeri i vlagu i računa stvarna stanja dimnih plinova

Ovo što vi radite je u sferi samogradnje kotla i predlagao sam da pređemo sa ovom debatom na stranice foruma"samogradnja kotla " Za mene je po ovom pitanju debata na ovom forumu gotova, ne želim opterećivati članstvo našim prepucavanjem , tamo na samogradnji možemo raspredati o molekulama CO2 .
ramzay is offline  
Old 15.06.2012., 09:30   #2013
Quote:
rmcobet kaže: Pogledaj post
Danas sam bio kod g.Zmajdina sa svojim gorionikom, analizirali smo sagorevanje u kombinaciji viadrus 35KW (7 clanaka) + pelltech PV30a.
Rezultati vise nego dobri, cak i vise nego odlicni.
Gorionik podesen na 30KW (max snaga), rezultati sledeci:
O2= 5.5-6.5%
CO= 350-700ppm
CO2= 12-14%
Lamda= 1.35-1.45
T dima= 220 C
u nekim kratkim periodima O2 je silazio i do 4.2-4.5%
http://imageshack.us/photo/my-images/804/imag1188j.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images/440/imag1190f.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images...mag1194gn.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images/155/imag1195h.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images/856/imag1196j.jpg/

sledeci test je bio gorionik podesen na 15KW (min snaga)
O2= 8.5-9.5
CO= 600-1700 ppm
CO2= 9-10%
Lamda= 1.68-1.83
T dima= 150 C
malo losiji rezultati

Rezultati kod g.Zmajdina bolji nego na mom viadrusu koji je 30KW (6 clanaka). Da li je moguce da su rezultati bolji zbog jednog clanka vise tj. zbog vece povrsine izmenjivaca?
Inace, kotao ima turbulatore u obliku svrdla i samot u lozistu.
Da mislim da je zbrka nastala već na ovom postu , tako da sad više ne znam o kojem kotlu i kojim parametrima debatiramo.
ramzay is offline  
Old 15.06.2012., 10:54   #2014
Quote:
ramzay kaže: Pogledaj post
Dečki iz komšiluka , daj se saberite malo . Pa koga ovdje zanima lambda na drugu decimalu točno , i još izmjerena i izraćunata sa instrumentom koji ima grešku +-0,2 % u idealnim labo uvjetima.
Sad opet moram da picanim!
G.Ramzay, ja sam procitao onako kako ste napisali "21/10 ili 21 / (21-10) sve je to oko dvojke , a greška pa tu si ti i tvoj frend da picanite .. "
Upravu ste da uredjaj ima preciznost +-0.2%, ali u ovom postu se radi o razlici od 20%, ne 0.2% vec 20%.
Lamdu ste najcesce vi pominjali u postovima u kojima prenosite analize sa terena, a sad izgleda da ona vise i nije tako vazna!?
rmcobet is offline  
Old 15.06.2012., 12:52   #2015
Da razjasnimo,
ovo na slikama je moj kotao Viadrus U22 30KW 6 clanaka.

Quote:
rmcobet kaže: Pogledaj post
Danas sam bio kod g.Zmajdina sa svojim gorionikom, analizirali smo sagorevanje u kombinaciji viadrus 35KW (7 clanaka) + pelltech PV30a.
Rezultati vise nego dobri, cak i vise nego odlicni.
Gorionik podesen na 30KW (max snaga), rezultati sledeci:
O2= 5.5-6.5%
CO= 350-700ppm
CO2= 12-14%
Lamda= 1.35-1.45
T dima= 220 C
u nekim kratkim periodima O2 je silazio i do 4.2-4.5%
http://imageshack.us/photo/my-images/804/imag1188j.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images/440/imag1190f.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images...mag1194gn.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images/155/imag1195h.jpg/
http://imageshack.us/photo/my-images/856/imag1196j.jpg/

sledeci test je bio gorionik podesen na 15KW (min snaga)
O2= 8.5-9.5
CO= 600-1700 ppm
CO2= 9-10%
Lamda= 1.68-1.83
T dima= 150 C
malo losiji rezultati

Rezultati kod g.Zmajdina bolji nego na mom viadrusu koji je 30KW (6 clanaka). Da li je moguce da su rezultati bolji zbog jednog clanka vise tj. zbog vece povrsine izmenjivaca?
Inace, kotao ima turbulatore u obliku svrdla i samot u lozistu.
Ovo je kotao od g.Zmajdina, Viadrus U22 35KW 7 clanaka.
Ako obratite paznju na recenicu "Inace, kotao ima turbulatore u obliku svrdla i samot u lozistu" videcete da je razlika izmedju nje i slike mojih turbulatora.
rmcobet is offline  
Old 15.06.2012., 15:09   #2016
Postovani g.Ramzay uopste mi nije jasno sta se dogodilo sa vasim razmisljanjem u toku proteklih 3-4 meseca?!
Idemo redom,
u postu 1501 od 16.02.2012 ste napisali nesto ovako
Quote:
ramzay kaže: Pogledaj post
Najvažniji parametar koji pokazuje iskoristivost peći je temperatura dimnih plinova i višak kisika u dimnim plinovima ( lambda)

Ako je temeratura u ložištu 1000 C a dim izlazi sa 300 C onda je samo 700 C iskorišteno , a 700 od 1000 je 70% i to ako je kisika točno koliko treba , ako je kisika dva put više nego što treba naprimjer LAMBDA=2 , što je jako dobar rezultat za sve peći tipa centrometal Feroli itd, onda je temperatura u ložištu 850 C pa je stupanj djelovanja ispod 60 %.

Kad na terenu dobijem 60-70 % zadovoljan sam jer je to korisniku vreća peleta manje na dan. Vrlo često susrećem kotlovnice koje su pustili u pogon ovlašteni serviseri, bez opreme ,bez instrumenata sa LAMBDOM 5-6.

Kad dođem u neku kotlovnicu prvi alat koji rabim je Aku bušilica i borer 8 mm , da napravim rupu za šnjofalicu od instrumenta .

Do sada ni jedna , ali zaista ni jedan kotlovnica nije imala izbušenu rupu na cijevima , a bez te rupe se ne može napraviti analiza dimnih plinova niti izmjeriti temperatura dima, a bez toga je sve štelanje suludo i rad napamet.
U postu 2012 od 15.06.2012 napistete nesto ovako
Quote:
ramzay kaže: Pogledaj post
Dečki iz komšiluka , daj se saberite malo . Pa koga ovdje zanima lambda na drugu decimalu točno , i još izmjerena i izraćunata sa instrumentom koji ima grešku +-0,2 % u idealnim labo uvjetima.

Pa ta metoda i taj instrument su davno stavljeni ad acta, ali može poslužiti za pogonske analize na terenu, uhvatili ste se lambde kao da vam je to presudni faktor u održanju civilizacije , tu picanite sa decimalama i secirate približne metode računanja koje uvodim sa ciljem samo da zornom prikažem neka stanja u kotlu , a ne da akademski exaktno izmjerim ili izračunam neki parametar u kotlu.
.
u postu 1331 napisete opet da je lamda bitna
Quote:
ramzay kaže: Pogledaj post
daj link za taj analizator, lambda je bitnija od CO , ovo što sad napišem nebih smio .

CO če kad tad nači svoj kisik ili ozon i spojiti se u CO2 a atom ugljika če pasti na zemlju kao čađa i to nije problem , ako je dimnjak iole dobar onda nastanak CO nije opasan jer ode sve van, dozvoljeni CO od 4000 ppm je zapravo 04% i to nas ne udara po đepu jer je to zapravo 0,2% od energije koju smo ubacili u peć.

Ali lambda od 2 je več osjetno udaranja po đepu.
Sad Vas molim da mi objasnite sta je od ovoga ispravno, nabavio sam i ja analizator ali vise ne znam koje parametre da pratim?
dalje
u postu 2005 od 15.06.2012 ne preporucujete samotiranje lozista
Quote:
ramzay kaže: Pogledaj post
[B]Ismijavanjem na moj slijedeći tekst si pokazao potpuno ne razumijevanje problematike , ja sam govorio o šamotiranju samog brenera , a ne o hrpi cigli koje si ti nabacao u kotao i time onemogućio prijenos topline na vodu, kad već seciraš moje tekstove onda pogledaj presjek kroz kotao kojeg spominjem ( hergasner ), on ima malo ložište bogato šamotirano , ali i ogroman cijevni izmjenjivač -VBR sa turbulatorima , i kod njega se zna tko šta radi..
u postu 1351 od 05.02.2012 preporucujete nabacivanje hrpe cigli u loziste umesto samotiranje gorionika
Quote:
ramzay kaže: Pogledaj post
Da tunel od šamota mi se više sviđa, ako bi šamotirali postojeći INOX plamenik , mislim da bi brzo nastradao, naime od izgaranja peleta on se zagrijava , djelimično je i hlađen zrakom , a veliki dio energije on distribuira zračenjem ka hladnim dijelovima kotla, Kad bi ga obukli u šamot on bi se pregrijao,
Ono što je prikazanao na filmu ono je prava stvar
I ovde sam u dilemi dal' da vadim cigle iz kotla ili ne?

Mislim da ovo sve i nema neke veze sa samogradnjom kotla, sta vi mislite?
rmcobet is offline  
Old 15.06.2012., 15:50   #2017
Ok pokušat ču koncizno i korak po korak objasniti zašto je nekada lambda važna , a nekada i nije presudna , zašto je nekada dobro šamotirati . ložište ,a nekada ne.

Ovakvo vađenje mojih poruka iz konteksta i slaganje niza mojih postova u jedan dovodi do zbrke, da ste odmah postavljali pitanja odmah bih odgovarao i razjasnio , ovako je nastala totalna zbrka , a u biti je sve jasno samo treba spustiti loptu, i postavljati konkretna pitanja, i koristiti malo više skica i fotki .

Hvala na konkretnim pitanjima i korektno postavljenim problemima
ramzay is offline  
Old 16.06.2012., 07:06   #2018


Ovu sam sliku objavio na forumu drvosjeća unatrag pola godine, kao prilog raspravi da li ima smisla postavljati vodeni plašt iza šamota kod pirolitičkih kotlova .

Naime , uobičajena praksa kod kotlova na pirolizu je da se dio kotla dobro šamotira kako bi se smanjili toplinski gubici i stvorili uvjeti za odvijanje suhe destilacije drva- pirolize , Ta se reakcija odvija na temperaturama do 650 C , a plinovi nastali pirolizom se se dalje spaljuju u sekundarnom ložištu.

Moja teza je bila , a i praksa eksploatacije takvih kotlova je pokazala, da kroz sloj šamota prolazi jako malo topline tako da je besmisleno iza sloja šamota imati malo zraka , pa onda lim ili odljevak pa vodu , koju bi trebalo još i zagrijati , haha

To sam zorno pokazao ovom slikom iz knjige "Dammpfkraft" autor Friedrich Munzinger, ne znam da li postoji engleska verzija te knjige , ako netko ima ili uspije skinuti volio bih da se objavi i takva slikica.

Ono što je bitno striček Munzinger pokazuje na desnom presjeku kroz kotao , on u svojoj analizi polazi da je u prostoru izgaranja tempartura 1500 C , znači jedna snažna buktinja nastala izgaranjem nekog goriva nije bitno kojeg ali očito je da goriva izgaraju na toj temperaturi od 1500 C (ponavljam 1500 Celzija zbog nekih koji mi na ovom forumu spočitavaju senilnost, zaboravnost ili neznanje ) Na površini izloženoj vatri šamot ima temperaturu od 1221 C da bi nakon 25 cm šamotne cigle imale temperaturu od 215 C.

Za naš slučaj ostatak nije bitan jer je teško uspostaviti neke korelacije između energija koje prolaze kroz zid od cigle debele 25 cm i 6 cm te polazne temperature 1500 C i 1000 C jer stvar nije linearna , već se odvija sa četvrtim potencijama apsolutnih razlika temperatura ( sad nastupaju oni Kelvini .

Munzinger je analizu proveo za teški vatrootporni šamot sa koeficijentom vodljivosti Lambda = 0,9 kcal/mhC, što je negdje normalna vrijednost vodljivosti cigli koje se mogu kupiti u dućanima po Zagrebu.

U svakom slučaju ovo je jedan zorni primjer da se i u tako idealnim , da ne kažem paklenskim , uvjetima na zadnjoj površini šamota ne može dobiti više od 200 C , sad mogu lupetati i reći da će u slučaju sloja cigle od 6 cm i polazne temperature 0d 1000 C to biti 100 C ili tu negdje malo gore malo dole , ali nedovoljno za zagrijavanje vode.

Ako smo sad sa ciglama obložili našeg Viadrusa kao što je to napravljeno na prethodnim fotkama onda možemo zaboraviti tu površinu kao površinu za prijenos topline , nego nam ostaje samo površina kanala i rebara u njima .

Kod takvih kotlova je uobičajena praksa da se računa sa 60 % energije koja ostaje na tijelu kotla , a 20% energije se predaje na rebrima , a 20 posto ide van kroz dimnjak.

U slučaju šamotiranja dimni plinovi dolaze sa visokom temperaturom pred rebra što je pozitivno za prijenos topline , turbulatori naravno pomažu da se strujanje intenzivira i da se prijenos topline poveća, ali u idealnom slučaju turbulatori mogu povećati koeficijent za 2 do 2,5 puta u odnosu kad ih nema, i to je to , u igri je još površina rebara odnosno kanala , ali sve skupa je to nedovoljno da se prenese raspoloživa energija dimnih plinova.

Zato sam protiv šamotiranja Viadrusa sa ciglama debljine 6 cm , jer je ukupni efekat loš, imamo veliki kotao puno cigle u njemu , a niš koristi od toga .

U slučaju koji je napravio STEPSKI , šamotiranje Centrometala , je sasvim druga situacija , taj kotao ima dosta velike konvektivne površine , ono što ja u žargonu zovem tave i na njima se uz pomoć turbulatora može razviti lijepa energija i uz nešto manju nazivnu snagu taj kotao može sasvim lijepo raditi.

Ovo je samo početak jedne rasprave ,bazirane na stacionarnom stanju , kao da se kotao ne gasi satima , u nastavku ču pokušati analizirati prelaznu pojavu kod palenja i kod gašenja kotla .

Zadnje uređivanje ramzay : 16.06.2012. at 08:11.
ramzay is offline  
Old 16.06.2012., 10:40   #2019


U maniri profesora Bošnjakovića sve što mogu volim pokazati na dijagramu, i ne opterećivati se sa nekom velikom preciznošću i matematikom.

A ovaj dijagram je upravo takav , Crvenom linijom sam označio jedan zanimljiv slučaj,

Polazna temperatura 1000 C, vertikalno gore do r=0,1, pa lijevo očitamo 300 C na vanjskoj strani zida i spustimo se dolje do 1,9 Kal/m2 sek.

r= 0,1 znači da je zid od šamota debeo o,1 m i vodljivost lambda 1 , to je ujedno i naj tanji zid kojeg ovaj dijagram uzima u obzir. Moglo bi se napraviti proračune i napraviti dijagrame za vodljivost zida od 0,05, ili 0,02 , ali ostanimo kod ovoga što pruža dijagram.

Dijagram je rađen za situaciju kad je vanjska strana zida zrak , miran ( bez vjetra) i na temperaturi od 0 C .

U uvjetima ozida kotla tipa Viadrus vani je isto zrak , relativno miran i ima temperaruru od recimo 70 C , sad možemo diskutirati oko toga da li je mort dobro zalijepio cigle sa ljevanim dijelovima Viadrusa ili nije , i isto zako možemo raspravljati za koliko če biti temperatura vanjske strane šamota višlja od 300 C jer je vani toiplije nego u primjeru , ali isto tako možemo raspravljati za kolikom če pasti prijenos energije kroz šamoit jetr je razlika temperatura veča ili manja od 300 C kau u primjeru.

Ono što je bitno da u ovom slučaju kroz kvadratni metar zida debljine 0,1m prolazi sa sat 6840 Kalorija topline i da ostanemo do kraja u dobrom starom sutavu mjera to je dovoljno topline da 100 kilograma vode zagrije sa 0 C na 68,4 C.

Nije ni to za odbaciti , ali ipak za jedno dobro grijanje treba više vode, barem 5 puta više, a to bi trebalo nadoknaditi sa smanjivanjem debljine šamota , ili povećanjem kvadratnih metara kotla ili tu toplinu moraju dati ona mala rebara i turbulatora u Viadrusu.

U svakom slučaju ako se pogleda trend dijagrama i zamisli kako bi izgledao taj dijagram za r= 0,05 ili još bolje r=0,02, vidimo da kod tankih šamotnih obloga taj pad snage nije tako drastičan, zato u originalnoj verziju budu te obloge tanke kao crijep, i drugo ne pokrivaju cijeli trbuh kotla nego samo dio koji je najugroženiji oštrim plamenom uljnog brenera.

Volio bih da netko nabaci takvu fotku ovdje

Zato kažem i predlažem prije zime staviti kalorimetar ili mjerač protoka i dva termometra i vidjeti da li to može grijati da ne bude usred zime kukulele.

U nedostatku protokomjera može i obična bačva sa vodom ,a o tome budem u nekom od nastavaka.

Zadnje uređivanje ramzay : 16.06.2012. at 11:06.
ramzay is offline  
Old 16.06.2012., 13:06   #2020
Rezolucija slike nije baš najbolja, pa se ne mogu detalji razabrati, ali iz ovoga što se vidi dade se zaključiti sledeće:

1. Prikazana su dva primera zida neke peći, od kojih je jedna ukupne debljine 1500 milimetara, a druge 500 milimetara. I jedna i druga imaju tri sloja, od kojih je prvi, prema unutrašnjosti, a na oba primera, šamotna obloga od 250 milimetra, dok se drugi sloj razlikuje i po debljini i po materijalu: kod onog prvog je nešto već, ne uspevam da pročitam šta, debljine takođe 250 milimetara, dok je kod onog drugog reč o sloju vazduha od 100 do 150 milimetara, ne vidi se baš najbolje. Treći sloj je kod onog prvog čak 855 milimetara debeo i od ne-znam-čega je, a kod drugog je opet reda 150 mm debeo koji je od istog tog nečega ne-znam-čega, jer se ne da pročitati.

2. Zajednički imenitelj za oba primera je šamotna obloga te-i-te debljine, kao i da šamot počinje da provodi toplotu (nisam naj sigurniji da je formulacija ispravna) na temperaturi 1227 stepeni Celzijusa, te da tempertura po dubini opada po linearnoj funkciji: u prvom primeru na 1060, u drugom na nešto malo više od 200 stepeni. Ovako velika razlika u temperaturi površine šamota na suprotnoj strani od "paklene vrućine" je zbog razlike drugog sloja: u drugom slučaju je to vazduh koji hladi zadnju stranu šamota, dakle preuzima toplotu i odvodi je negde, a u prvom je sloj onog ne-znam-čega, što toplotu odvodi/propušta znatno sporije. Drugod razloga za ovu dramatičnu razliku u temperaturama nema, ili ja ne mogu da ga dokučim, što je lako moguće, ali mi se ne može spočitati da se ne trudim.

3. Treći sloj je za za ovu raspravu skoro pa nevažan, ali je izuzetno važan da se razume šta autor "Parne snage" Friedrich Munzinger u stvari pokazuje: da će, kad se drugi sloj 250 mm ne-znam-čega zameni dvostruko tanjim slojem vazduha, treći sloj može biti šestostruko tanji i to od istog materijala u oba slučaja, a da temperatura na spoljnoj strani peći bude 60 stepeni. Reč je, dakle, o načinu kako da se sa manje materijala ugrađenih u oblogu ostvari prihvatljiva temperatura sa spoljne strane peći, jer sa te strane ima ljudi koji tu nešto rade.

Iz svega navedenog može da se zaključi da da šamot, pored svojih izolacionih svojstava, toplotu provodi i uspešno je predaje dalje, što ide u prilog tezi da šamotiranje kotla ne utiče na njegovu snagu.

Da ne bude zabune: skeptičan sam bio prema šamotiranju ložišta - koga ne mrzi neka pogleda postove sa kraja januara i početka februara, gde na moja konkretna pitanja Remzay daje konkretne odgovore u prilog šamotiranju, pa mi se učinilo da "pije vodu" a i "gađa se" sa Viadrusovom preporukom da se za slučaj ugradnje gorionika ložište obloži šamotom. Te obloge sam imao, mada ih nisam ugradio jer nisam razumeo čemu služe, ali posle objašnjenja koje sam već pomenuo... Sad ispade obrnuto.

Bez obzira na sve ovo, merenjem je dokazano da se ništa glede snage i nije promenilo ugradnjom šamota: po sastavu dima, količini CO, CO2, O2, izgaranje je bilo dobro, a temperatura dima između 150 i 200 stepeni, dakle iskoristivost "đubreta od kotla" ispade zadovoljavajuće, mada može biti i bolje, na čemu će se tek raditi.

I, sad, pitanje koje je bilo postavljeno i od kojeg je započeta ova polemika je glasilo: "Rezultati kod g.Zmajdina bolji nego na mom Viadrusu koji je 30KW (6 clanaka). Da li je moguce da su rezultati bolji zbog jednog clanka vise tj. zbog vece povrsine izmenjivaca? Inace, kotao ima turbulatore u obliku svrdla i samot u lozistu."

Odgovora na to ne beše, nego sve ovo što beše. Ipak, da li šamot, pored toga što ne smeta, blagotvorno utiče na izgaranje kao što je g. Remzay pre nekoliko meseci tvrdio, a sad opovrgava, biće merenjem ustanovljeno koliko ove nedelje, a rezultati objavljeni na ovom forumu.

Svako ko ima akumulator toplote sa recirkulacijom (bez nje je tačnost više nego upitna), može sa priličnom tačnošću da izmeri ukupnu efikasnost kotla - količinu toplote koju kotao preda sistemu grejanja.

Poštovani g. Remzay, lož-ulje u potpunosti sagoreva na 1392 stepena Celzijusa, odnosno 1665 stepeni Kelvina, o tome ne treba polemisati. http://imageshack.us/photo/my-images...orevanjal.png/
zmajdin is offline  
Zatvorena tema


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 21:25.