Natrag   Forum.hr > Društvo > Svijet oko nas

Svijet oko nas Za one koji poštuju prirodu...
Podforum Poljoprivreda

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 22.09.2014., 08:41   #21
Taman su prestali spaljivat ostatke na poljima, sad ce ga odvozit u spalionicu... Vjerojatno bi trebalo mulchirati, sacuvala bi se i vlaga i organska masa...
__________________
Hrvatski dabar na hrvatskom ramenu!
Garofeeder is online now  
Odgovori s citatom
Old 24.09.2014., 18:25   #22
Quote:
Garofeeder kaže: Pogledaj post
Vidim, mlad inzenjer, optimist i entuzijast
nema ovo veze s mladošću . ako će zakon, ministarstva i hr.šume to dopustiti onda briga o šumama više nema smisla. tlo je najvažnije za imati dobru šumu, ako osiromašiš tlo kakvu ćemo šumu imati u budućnosti? to se jednostavno kosi s principom potrajnog gospodarenja šumama u Hrvatskoj.
Makyme is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.03.2015., 14:28   #23
Hrvati su zapravo pametan narod,ali ovaj politički sistem ih guši i zbog toga se ne može ostvariti napredak.
Čarobna njiva is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.04.2015., 20:21   #24
Quote:
Čarobna njiva kaže: Pogledaj post
Otvaram ovu temu na ovom podforumu,jer vidim da ovdje ima ljudi koji se razumiju u ovakve stvari. Kako se to može izvesti u Hrvatskoj,koji su točno naši resursi kad se radi o ovakvim projektima....

Planirano je otvorenje Centra izvrsnosti za biomasu -ulaganje u obnovljive izvore energije.

Biomasa odnosi se na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog ili životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju električne energije i topline, te se odnedavno sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija. Biomasa je obnovljivi izvor energije, a općenito se može podijeliti na drvnu, nedrvnu i životinjski otpad.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Biomasa
Grad Slavonski Brod idealna je lokacija za smještaj ovakvog centra zbog svog geoprometnog položaja, duge tradicije sličnih djelatnosti u Đuri Đakoviću, Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu kao znanstveno-istraživačke institucije te bogatstva biomase u okolici.
Razbacivanja stajskog gnoja po njivama u Europskoj uniji zabranjeno je zbog higijensko­zdravstvenih razloga, pa
su tako i hrvatski farmeri ulaskom u EU bili prisiljeni promijeniti kod nas uobicajene nacine postupanja s gnojovkom i
podvrgnuti je procesu neutralizacije.

No nitratna direktiva postoji samo i strucnjaci su sami po sebi kontraidiktorni kad je novi zakon u pitanju....

Sad tu nastaje problem i peradari i stocari ce jednostavno biti prmorani svoj gnojistak koji su do sad koristili za svoje potrebe dati naravno uz ugovor nekom od bioplinskoih postrojenja....znam da postoje vec neka bioplinska postrojenja neka su u izgradnji a osobno smatram da je takav proces malo jeftiniji da bi bilo dobro i pametno da oni koji imaju velike farme sami iskoriste ...
Primjer 60 000 - 90 000 pilica(najcesce brojlera) u jednom turnusu, dok se po turnusu pilica izvadi iz farme oko 250-320 t pileceg gnoja. Takav izmet plus silazni kukuruz sluze kao osnova za proizvodnju bioplina . Na godisnjoj razini moze se proizvesti dovoljno elektricne i toplinske energije(od recimo standardnih pet turnusa kroz godinu), znaci takva farma zadovoljava svoje potrebe..
__________________
🐾🌞
duxi is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.04.2015., 21:14   #25
svašta, gnojovka i otpaci sa njiva za masovnu proizvodnju energije iz biomase
kod mene je veliki sustav kanala jer je provedena meliorizacija. pošto smo nizinsko područje, posavina, vrba topola i ostale vrste masovno uspijevaju. pred dvije tri godine je pokrenuta akcija čišćenja tih kanala ali jedan dio. dolazili su šleperi koji su vozili tu biomasu u Ljubljanu za njihovu toplanu. e sad ko je glup, mi ili slovenci?
biomasa se može i proizvoditi. možda bi seljaci imali veće koristi nek forsiranja ostalih kultura
kapuci is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.04.2015., 21:12   #26
Quote:
Garofeeder kaže: Pogledaj post
Problem ce nastupiti kad (babogredska, recimo) elektrana na biomasu (sumsku, uglavnom) pocne cistiti sumu do zadnjeg komadica drva skupa sa slojem humusa... Postat cemo ogoljeni ko Vojvodina, a cudit cemo se vjetrovima koji odnose plodno tlo...

O micanju organske tvari s oranica da ne pricam...
Energana je puštena u probni rad, šleperi dovoze sječku i već se vidi prilična količina u njihovom dvorištu. Kako čujem sječku zasad dovoze iz revira šumarije Strizivojna. Kažu da šumarija pokupi samo prvi panj, sve ostalo se melje i u šlepere... Humus se ne dira, to je (i inače) strogo zabranjeno.

Quote:
bajdu kaže: Pogledaj post
Što se tiče šumske biomase mislim da je gledajući analize i godišnje etate ima dovoljno i za energane i za obične ljude. Druga stvar je što će energane pokupiti jeftinu pristupačnu biomasu a običnim ljudima će dati "nedostupnu " biomasu( granjevina , panjevina ,nepristupačni tereni ).

Bioplinska postrojenja koja trebaju hektare silaže za svoj rad treba zabraniti zakonom. U zemlji koja osim mandarina i jabuka u ničemu drugome nije samodostatna ludost je pretvarati plodne oranice u proizvođače biomase za bioplin. Tima postrojenjima je mjesto uz uređaje za pročišćavanje , deponije i velike farme.

KKO je odlična stvar za velike površine pašnjaka i livada u Hrv. koje su danas zarasle zato što nema stočnog fonda no kao i u svemu tu ima jedan problem. Hrv. država na kulture kratke ophodnje ( vrba, topola ) gleda kao na šumu a ne agrošumarstvo a na poljoprivrednom zemljištu ne smije se saditi šuma odnosno jako komplicirano je prenamjeniti polj. zemljište u šumu. EU zemlje na ovakve kulture gledaju kao na poljoprivredne kulture i potiču ih. Prinosi i zarada nisu veliki ( 15 tona x 50 e po ha) ali u svakom slučaju puno bolje nego sadašnje stanje u kojem se to zemljište nalazi.
Kulture kratkih ophodnji su od ove godine u sustavu poljoprivrednih potpora.
Quote:
duxi9 kaže: Pogledaj post
Razbacivanja stajskog gnoja po njivama u Europskoj uniji zabranjeno je zbog higijensko­zdravstvenih razloga, pa
su tako i hrvatski farmeri ulaskom u EU bili prisiljeni promijeniti kod nas uobicajene nacine postupanja s gnojovkom i
podvrgnuti je procesu neutralizacije.

No nitratna direktiva postoji samo i strucnjaci su sami po sebi kontraidiktorni kad je novi zakon u pitanju....

Sad tu nastaje problem i peradari i stocari ce jednostavno biti prmorani svoj gnojistak koji su do sad koristili za svoje potrebe dati naravno uz ugovor nekom od bioplinskoih postrojenja....znam da postoje vec neka bioplinska postrojenja neka su u izgradnji a osobno smatram da je takav proces malo jeftiniji da bi bilo dobro i pametno da oni koji imaju velike farme sami iskoriste ...
Primjer 60 000 - 90 000 pilica(najcesce brojlera) u jednom turnusu, dok se po turnusu pilica izvadi iz farme oko 250-320 t pileceg gnoja. Takav izmet plus silazni kukuruz sluze kao osnova za proizvodnju bioplina . Na godisnjoj razini moze se proizvesti dovoljno elektricne i toplinske energije(od recimo standardnih pet turnusa kroz godinu), znaci takva farma zadovoljava svoje potrebe..
Nije nigdje zabranjeno razbacivanje stajskog gnoja samo se moraju poštivati prilično stroge nitratne direktive.
One farme koje nemaju dovoljno vlastitog zemljišta za zbrinjavanje istog, mogu sklopiti ugovor sa nekim drugim poljoprivrednikom (s obzirom o dozvoljenoj količini gnoja po jedinici površine).
__________________
AGmath - Android app. Kalkukativna pomagala za poljoprivrednike i one koji se bave srodnim djelatnostima.
Agrometar - besplatna desktop aplikacija za evidenciju, pregled i statističku obradu poslovnih događanja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima
babkonj5 is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.05.2016., 23:29   #27
Podižem temu iz mrtvih...

Razmišljam o manjem (kogeneracijskom) postrojenju, recimo da ne prelazi 100 kW električne energije. Ne znam previše o takvim primjerima, iako mi je energetika struka po faksu, ali sam se u životu više bavio drugim stvarima i malo se udaljio od toga...

Kolega ima nešto zemlje i puno više šume, u kojoj je godišnji prirast takav da bi po gruboj računici mogao dobivati gorenavedenu snagu. Tražim nekoga tko se bavio sličnim idejama da mi da par informacija:

Kakav je proces sa dozvolama? Kako riješiti otkupljivanje struje od strane HEP-a, potoje li kvote i za to? Kolika su okvirna početna ulaganja, i postoje li gotova rješenja na tržištu (s obzirom da nešto znam i sam, nije nužno da je ključ u ruke)?

Bilo kakva "buba u uho" bi mi dobrodošla u ovoj fazi gdje se još nećkam oko svega... Ako se itko uopće javi, mogu malo i konkretizirati stvari.
amrko36 is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.05.2016., 07:47   #28
Quote:
amrko36 kaže: Pogledaj post
Podižem temu iz mrtvih...

Razmišljam o manjem (kogeneracijskom) postrojenju, recimo da ne prelazi 100 kW električne energije. Ne znam previše o takvim primjerima, iako mi je energetika struka po faksu, ali sam se u životu više bavio drugim stvarima i malo se udaljio od toga...

Kolega ima nešto zemlje i puno više šume, u kojoj je godišnji prirast takav da bi po gruboj računici mogao dobivati gorenavedenu snagu. Tražim nekoga tko se bavio sličnim idejama da mi da par informacija:

Kakav je proces sa dozvolama? Kako riješiti otkupljivanje struje od strane HEP-a, potoje li kvote i za to? Kolika su okvirna početna ulaganja, i postoje li gotova rješenja na tržištu (s obzirom da nešto znam i sam, nije nužno da je ključ u ruke)?

Bilo kakva "buba u uho" bi mi dobrodošla u ovoj fazi gdje se još nećkam oko svega... Ako se itko uopće javi, mogu malo i konkretizirati stvari.
Znaci, u tvojoj struci energiju mjerite kilovatima?
__________________
Hrvatski dabar na hrvatskom ramenu!
Garofeeder is online now  
Odgovori s citatom
Old 02.05.2016., 10:53   #29
Quote:
Garofeeder kaže: Pogledaj post
Znaci, u tvojoj struci energiju mjerite kilovatima?
Apsolutno se slažem, inače poludim kad vidim da je tako nešto napisano Vjerojatno lapsus uzrokovan pisanjem u za mene kasnim satima.

Bit će da je utjecao i jedan članak na koji sam naletio, a koji spominje "jačinu 70 kW na sat".

Na pitanja koja sam gore naveo zanima me i koja su ograničenja iskorištavanja šume, do koje se mjere može sjeći, i kako se gleda na brzorastuće vrste koje su pogodne za ovakvu namjenu. Nama je i dalje prva opcija i ideja postojeća šuma, u kojoj bi se dalo iskorištavati samo godišnji prirast prema onome što papir kaže.

PS evo još jedno pitanje, koji je točno uvjet za dobivanje povlaštene cijene kod otkupa el. energije iz biomase?

Zadnje uređivanje amrko36 : 02.05.2016. at 11:21.
amrko36 is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.05.2016., 12:09   #30
Quote:
amrko36 kaže: Pogledaj post
Apsolutno se slažem, inače poludim kad vidim da je tako nešto napisano Vjerojatno lapsus uzrokovan pisanjem u za mene kasnim satima.

Bit će da je utjecao i jedan članak na koji sam naletio, a koji spominje "jačinu 70 kW na sat".

Na pitanja koja sam gore naveo zanima me i koja su ograničenja iskorištavanja šume, do koje se mjere može sjeći, i kako se gleda na brzorastuće vrste koje su pogodne za ovakvu namjenu. Nama je i dalje prva opcija i ideja postojeća šuma, u kojoj bi se dalo iskorištavati samo godišnji prirast prema onome što papir kaže.

PS evo još jedno pitanje, koji je točno uvjet za dobivanje povlaštene cijene kod otkupa el. energije iz biomase?
He, ajde ...

Osobno, nikad ne bih ulazio u deal s drzavom koja obeca kule i gradove pa se predomisli kad joj prdne, ali to sam samo ja.....

Povlastena cijena ide kroz sustav kvota, koje su izgleda korumpirane do daske....

Uvozne brzorastuce vrste su po svemu sudeci pred zabranom... E,sad,bagrem, koji je isto alohtona vrsta,bi vjerojatno bio koristan u najmanju ruku kao trenutno popularna paulovnija....

Koliko smijes sjeci nisam siguran, moras provjeriti u lokalnoj sumariji... Vidim da Hrvatske Sume sijeku do temelja, pa onda obnavljaju nasad... Kako-tako, jel....

No hard feelings
__________________
Hrvatski dabar na hrvatskom ramenu!
Garofeeder is online now  
Odgovori s citatom
Old 02.05.2016., 12:52   #31
Quote:
Garofeeder kaže: Pogledaj post
He, ajde ...

Osobno, nikad ne bih ulazio u deal s drzavom koja obeca kule i gradove pa se predomisli kad joj prdne, ali to sam samo ja.....

Povlastena cijena ide kroz sustav kvota, koje su izgleda korumpirane do daske....

Uvozne brzorastuce vrste su po svemu sudeci pred zabranom... E,sad,bagrem, koji je isto alohtona vrsta,bi vjerojatno bio koristan u najmanju ruku kao trenutno popularna paulovnija....

Koliko smijes sjeci nisam siguran, moras provjeriti u lokalnoj sumariji... Vidim da Hrvatske Sume sijeku do temelja, pa onda obnavljaju nasad... Kako-tako, jel....

No hard feelings
Hvala na odgovoru! Pokušat ću staviti na papir neke početne troškove, zasad nemam osjećaj gdje nabaviti svu opremu, kotao, turbinu (kakvu uopće, plinsku, parnu?) itd. Puno je mogućih tehnologija dobivanja struje i topline u igri, morat ću se ograničiti na jednu ako uopće želim išta ispitati.

Bilo bi idealno naletiti na nekoga tko je sličan proces razmišljanja već prošao. Ako ništa drugo, čini mi se kao zanimljiv projekt, s obzirom na potrebe za poznavanjem više područja. Vjerojatno će i biti zanimljivo do prvih susreta s našom birokracijom.
amrko36 is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.05.2016., 17:37   #32
@amrko

dobro si naveo da trebaš samo godišnji prirast vaditi van iz šume. no da bi tvoja priča bila 100% legalna, za šumu moraš imati plan gospodarenja. isto tako ne možeš sjeći što želiš već ti doznaku mora napraviti ovlašteni inženjer šumarstva lokalne šumarije. naravno, to se sve plaća po kubiku( doznaka i zaprimanje i otprema proizvoda). e sad, ako imaš malo bolju šumu, biti će ti šteta spaliti trupce I.klase i eventualno furnire. ako je šuma takva da je sve za ogrijev , onda nemaš tu brigu.
što se tiče povlaštene cijene za proizvedenu struju tu moraš malo više prošnjufat postoje li neke ukupne kvote koje RH mora zadovoljiti i gdje smo po tom pitanju. ako potpišeš ugovor s HROTE , tada svaki mjesec za isporučenu struju u mrežu , HROTE ti isplati lovu. koliko znam plaćaju redovno. veći je problem tvoja sposobnost da imaš konstantnu proizvodnju struje 24/7 (kvarovi, održavanje, etc...) .



@garofeeder

Hr. šume ne sijeku do temelja, tj. kod regularnog gospodarenja sječe se tek kada se osigura novi naraštaj na toj površini.
na prvu može izgledati da se sve ruši , ali to jednostavno nije slučaj.

jedino se kulture sjeku čistom sječom no u tom slučaju na toj površini moraš u roku godinu dvije podići novu šumu.
Makyme is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.05.2016., 17:53   #33
Quote:
Makyme kaže: Pogledaj post
Hr. šume ne sijeku do temelja, tj. kod regularnog gospodarenja sječe se tek kada se osigura novi naraštaj na toj površini.
na prvu može izgledati da se sve ruši , ali to jednostavno nije slučaj.
Je, dakako, ja blesav i corav .....

Pricas gluposti, stoljetne sume briju do kraja, ostave po jednog susca na par hektara, radi 'gnijezdenja ptica'...

Ne pricam o tome sto se u skolici uci kako bi trebalo biti, nego o onome sto se u sumi radi....

Gori od gubara....
__________________
Hrvatski dabar na hrvatskom ramenu!
Garofeeder is online now  
Odgovori s citatom
Old 02.05.2016., 18:16   #34
Quote:
Garofeeder kaže: Pogledaj post
Je, dakako, ja blesav i corav .....

Pricas gluposti, stoljetne sume briju do kraja, ostave po jednog susca na par hektara, radi 'gnijezdenja ptica'...

Ne pricam o tome sto se u skolici uci kako bi trebalo biti, nego o onome sto se u sumi radi....

Gori od gubara....
eto ga na. aj uđi u tu šumu i potraži pomladak dolje pri tlu. ako ne nađeš onda nazovi inspektorat i pitaj ih zašto su dozvolili sječu kad nema pomlatka.
što se tiče stabala koja ostaju nakon dovršnog sijeka (imaš još pripremni i naplodni sijek) to je posljedica FSC certifikata. nakon oplodnih sječa(pripremni,naplodni i dovršni sijek) na površini mora ostati određena količina drvne mase zbog kukaca, gljiva, mikroorganizama i ptica. Ptice neće raditi gnijezda na takvim stablima i nisu zbog toga ostavljena.
Ophodnja(vijek trajanja određene sastojine iliti šume) ovisi o glavnoj vrsti u njoj. ako je npr. jasen onda je 80 godina, lužnjak 140 godina.do 140 godine rade se prorjede svakih 10 godina. kad je šuma 140 godina stara kreće se u oplodne sječe . u roku od 10 godina od pripremnog sijeka imaš novu šumu,staru nekoliko godina visine pola metra , metar. ili što bi narod reko : ostala samo čistina .

zato autor teme mora malo pripaziti kako će izvlačiti drvnu masu iz šume jer nije baš skroz jednostavno (sjeci i vozi). mora sve to raditi u suradnji sa šumarskom savjetodavnom službom pošto je privatna šuma u igri. dobro da sam priča da bi uzimao samo prirast što ga i zakon obvezuje. tako se radi već 250 godina u Hrvatskoj.

Zadnje uređivanje Makyme : 02.05.2016. at 19:28.
Makyme is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.05.2016., 00:36   #35
Quote:
Garofeeder kaže: Pogledaj post
Je, dakako, ja blesav i corav .....

Pricas gluposti, stoljetne sume briju do kraja, ostave po jednog susca na par hektara, radi 'gnijezdenja ptica'...

Ne pricam o tome sto se u skolici uci kako bi trebalo biti, nego o onome sto se u sumi radi....

Gori od gubara....
Moze neki link na ovo? Il piknut na google maps okvirno gdje i koja sastojina je bila prije?

Quote:
Makyme kaže: Pogledaj post
što se tiče stabala koja ostaju nakon dovršnog sijeka (imaš još pripremni i naplodni sijek) to je posljedica FSC certifikata. nakon oplodnih sječa(pripremni,naplodni i dovršni sijek) na površini mora ostati određena količina drvne mase zbog kukaca, gljiva, mikroorganizama i ptica.
Na zalost panjevi visine 15 centimetara i male suhe grane su sve samo ne dovoljne, prakticki ko da nije nis ostavljeno. Jos kad uzmes u obzir da je mikroklima na stanistu promjenjena iz sumske u livadnu…

@autoru, guglaj poplar plantation, ima dosta izvora informacija na engleskom.
__________________
Pijem suze hadezenjara! :D
Srrrrrrk!

Zadnje uređivanje Leman_Russ : 06.05.2016. at 01:15.
Leman_Russ is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.05.2016., 01:02   #36
Quote:
Leman_Russ kaže: Pogledaj post
Moze neki link na ovo? Il piknut na google maps okvirno gdje i koja sastojina je bila prije?
Spacvanska suma, hrast luznjak, sve istocno od Zupanje, vidi se i s autoputa... Apokalipticni prizori, imam negdje fotke, kad ih iskopam zalijepit cu ih tu....

Brijanje a ne sjeca....
__________________
Hrvatski dabar na hrvatskom ramenu!
Garofeeder is online now  
Odgovori s citatom
Old 06.05.2016., 01:10   #37
Steta za hrast. Al dobro, to je i dalje ogromno podrucje ostalo posumljeno, ne? I cisto ako znas, ima mina tamo?
__________________
Pijem suze hadezenjara! :D
Srrrrrrk!
Leman_Russ is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.05.2016., 08:54   #38
Quote:
Leman_Russ kaže: Pogledaj post
Steta za hrast. Al dobro, to je i dalje ogromno podrucje ostalo posumljeno, ne? I cisto ako znas, ima mina tamo?
Ostalo je dosta, ali se brijanje nastavlja... VS zupanija je nedavno sluzbeno proglasena razminiranom, ali ima terena za koje osobno u to ne vjerujem... Recimo, ijeva obala Bosuta od zeljeznickog mosta na pruzi Vinkovci-Privlaka do sela Privlaka bila je gadno minirana, pa i dalje prema selu Komletinci, cini mi se da tamo nisu ni zasli... Na toj dionici ne izlazim iz camca
__________________
Hrvatski dabar na hrvatskom ramenu!
Garofeeder is online now  
Odgovori s citatom
Old 06.05.2016., 09:25   #39
Quote:
Garofeeder kaže: Pogledaj post
Je, dakako, ja blesav i corav .....

Pricas gluposti, stoljetne sume briju do kraja, ostave po jednog susca na par hektara, radi 'gnijezdenja ptica'...
Quote:
Leman_Russ kaže: Pogledaj post
Moze neki link na ovo? Il piknut na google maps okvirno gdje i koja sastojina je bila prije?
Ne treba ti nikakav link. Ja kao moderator potvrđujem navode
__________________
PPAF Foto VK Flickr
pobosutljanin is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.05.2016., 10:19   #40
Quote:
amrko36 kaže: Pogledaj post
Hvala na odgovoru! Pokušat ću staviti na papir neke početne troškove, zasad nemam osjećaj gdje nabaviti svu opremu, kotao, turbinu (kakvu uopće, plinsku, parnu?) itd. Puno je mogućih tehnologija dobivanja struje i topline u igri, morat ću se ograničiti na jednu ako uopće želim išta ispitati.

Bilo bi idealno naletiti na nekoga tko je sličan proces razmišljanja već prošao. Ako ništa drugo, čini mi se kao zanimljiv projekt, s obzirom na potrebe za poznavanjem više područja. Vjerojatno će i biti zanimljivo do prvih susreta s našom birokracijom.
Vidim da je energana iz mojeg kraja dobila nekakva EU sredstva za nabavku postrojenja. Inače, polovicu dobivene energije moraju utrošiti u svojem aranžmanu (hep ima obavezu otkupiti 50%).
http://www.apprrr.hr/25-milijuna-kun...gije-1922.aspx
__________________
AGmath - Android app. Kalkukativna pomagala za poljoprivrednike i one koji se bave srodnim djelatnostima.
Agrometar - besplatna desktop aplikacija za evidenciju, pregled i statističku obradu poslovnih događanja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima
babkonj5 is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 20:59.