Što je volja?

[- Sizif -]

Ser Mark kaže:

Izvor sve volje je jedan. A to je volja za zivotom.

A kada čovjek ima volju ubiti se i kada suicid realizira, onda je taj čin izraz volje tog jednog izvora/ volje za životom?

Shvaćaš li koliko je, već i iz ovog primjera, očito da je besmisleno to što si napisao?

[mimma7]

svakoga dana, u svakom pogledu..

[1001 cipalica]

- Sizif - kaže:

ima li je uopće i što je njezin 'izvor'.

to i mene zanima, no polako ali tesko se mirim s time da je moguce da necu nikad saznati.

neki robot ima 'volju' ustati kada padne...
Ne sumnjam da postoji snažan osjećaj postojanja autonomne volje kod čovjeka, no, ima li za to ikakvih dokaza (koliko vidim - nema).

robot moze ono sto mu je unutar menija, koliko god funkcija imao uvijek se krece unutar kruga mogucnosti odredjenih menijem.
s covjekom je stvar drugacija. najprije mu je u meniju bilo da je neziva tvar, a zatim jednostanicni organizam. dok je bio neziva tvar, nije na meniju imao da moze biti i jednostanicni organizam. i tako sve do danas, iz onog sto je bio prelazi u ono sto uopce nije imao u postavkama (ili je ali to ne znamo).

uri i miler su 1953.g. izveli eksperiment koji pokazuje da je kroz slucajne kemijske reakcije moguc nastanak amino-kiselina. medjutim, ODAKLE dezoksiribonukleinskoj kiselini (DNK) informacija koju aminokiselinu treba spariti s kojom da bi se dobio odredjeni protein??? odakle???

odakle???

[- Sizif -]

1001 cipalica kaže:

robot moze ono sto mu je unutar menija,

Čovjek može ono što je unutar njegovog 'programa', samo što je situacija sa čovjekom neusporedivo kompleksnija.

Nisam vidio ništa što sa sigurnošću pobija ovu tezu. (Osim snažnog osjećaja da imamo autonomnu volju, ali to, naravno nije dokaz...)

[Ser Mark]

- Sizif - kaže:

A kada čovjek ima volju ubiti se i kada suicid realizira, onda je taj čin izraz volje tog jednog izvora/ volje za životom.

Shvaćaš li koliko je, već i iz ovog primjera, očito da je besmisleno to što si napisao?

Mozda imas pravo.

A sto kazes na, umjesto volje za zivotom, volju za zadovoljstvom?

[1001 cipalica]

- Sizif - kaže:

Čovjek može ono što je unutar njegovog 'programa', samo što je situacija sa čovjekom neusporedivo kompleksnija.

Nisam vidio ništa što sa sigurnošću pobija ovu tezu. (Osim snažnog osjećaja da imamo autonomnu volju, ali to, naravno nije dokaz...)

zasto interpretiras samo ovo sto ide u prilog onome sto ti pricas, a ovo ostalo sto sam rekla ignoriras? ne djelujes mi toliko neinteligentno da ne bi shvatio sto sam napisala, dapace.
dakle, odakle dezoksiribonukleinskoj kiselini informacija koja je 'izgradila' covjeka?
to je sustinsko pitanje i iz tog pitanja vjerojatno i odgovor na pitanje volje.

[planinar]

- Sizif - kaže:

Imam dojam da preskačeš sve ono suštinsko u mojim pitanjima. Ti nemaš taj dojam?

Nemam, postavio si mi dva pitanja:
1. Možda je volja tek datost (ili je imaš ili nemaš).
A postoji i kao privid izvora autonomnosti osobe.

2. Kada je (i kako) uopće nastao prvi čin/odabir autonomne volje? Koji predak (koja praživotinja/praživotinjica) se 'otela' slijedu datosti?

Suštinski, podrazumijevaš da postoji neki diskontinuitet, prijelaz iz "vremena datosti" u "vrijeme autonomnosti" na primjeru evolucije, a ja sam ti odgovorio kako mislim da takvo što ne postoji, tj. evolucija je kontinuitet "date autonominosti". Zatim, datosti suprotstavljaš autonomnost, kao da one ne mogu biti uzajamno, ne isključujući se međusobno, vrijedeće. Ako to nije bilo suštinsko u tvojim pitanjima, onda reci što je.

Ili, na drugom primjeru - život jest volja (kao svjedočanstvo volje). Ako si živ, a jesi, tad si i voljan (živjeti). No, ujedno si autonoman odlučiti o prekidu ili nastavku života. Dakle, tvoj život jest datost, ali toj i takvoj datosti pridružena je i specifična autonomnost, koju pak nema svako biće.

[samting]

- Sizif - kaže:

Neki čovjek ima 'volju' pisati na forumu, neki vuk ima 'volju' pojesti ovcu, neki robot ima 'volju' ustati kada padne...

Kvantiteta je sporedna, mene zanima suština... ima li je uopće i što je njezin 'izvor'.

Ne sumnjam da postoji snažan osjećaj postojanja autonomne volje kod čovjeka, no, ima li za to ikakvih dokaza (koliko vidim - nema).

Definirao sam volju kao princip stvaranja. Stvaranje po sebi je mijena. Kretanje. Lanac "uzroka" i "posljedice". Postojanje.
Apsolutno mirovanje bi značilo ne kretanje, odnosno ne postojanje ili ne bivanje, a to nije moguće.
Stvaranje nema izvora, to je ritam koji ne počinje i ne završava već je odraz vječnoga, bitka.

Volja kod čovjeka je odraz stvaranja ne kao nečeg autonomnog, no svakako kao nečeg šta ima moć da vrši stvaranje u daleko većem omjeru nego šta to može neko drugo živo biće ili pak pojava. Dakle, kvantitet mogućnosti je taj koji daje gradaciju. Moć da se utječe.

[samting]

1001 cipalica kaže:

dakle, odakle dezoksiribonukleinskoj kiselini informacija koja je 'izgradila' covjeka?

Osjet ili pamćenje. Sve pamti u određenoj mjeri.
Osjećati znači da na nešta djelujemo i da nešta djeluje na nas. Kontakt.
Početak stvaranja svakog novog oblika nosi svoj "zapis" osjećanja prijašnjih doticaja. U suprotnom nebi bilo pomaka, odnosno postojala bi identičnost oblika, a to je opet ravno ne-bitku.
Kod čovjeka je to vrlo slikovito izraženo, kod recimo kamena baš i ne. No to ne znači da istoga nema jer svaka se jedinica tare sa susjednom, i sve su u međuzavisnosti, bilo vidljivo to oku ili ne.
Sjemenka jabuke nosi zapis nastajanja svog oblika.
Tako dolazi do očuvanja istog i prijenosa u novo "kretanje" koje djeluje u međuzavisnosti sa novim okolnostima. Usporedo s njim se sadašnji u određenoj mjeri mijenja.
Dobro pitanje je ima li kretanje cilj, i čemu teži. Odnosno čemu jedino može da teži.

[1001 cipalica]

planinar kaže:

Zatim, datosti suprotstavljaš autonomnost, kao da one ne mogu biti uzajamno, ne isključujući se međusobno, vrijedeće. Ako to nije bilo suštinsko u tvojim pitanjima, onda reci što je.

Ili, na drugom primjeru - život jest volja (kao svjedočanstvo volje). Ako si živ, a jesi, tad si i voljan (živjeti). No, ujedno si autonoman odlučiti o prekidu ili nastavku života. Dakle, tvoj život jest datost, ali toj i takvoj datosti pridružena je i specifična autonomnost, koju pak nema svako biće.

ne suprotstavlja on nikakvu datost autonomnosti nego se pita je li volja nesto sto je 'nuspojava' neke strukture ili je van te strukture (a sto i odakle ta struktura?). naravno da ako postoji volja da je ona autonomna. to je tautologija.

samting kaže:

Osjet ili pamćenje. Sve pamti u određenoj mjeri.

kakvo pamcenje ima prvih 10 dnk-a?

[- Sizif -]

1001 cipalica kaže:

zasto interpretiras samo ovo sto ide u prilog onome sto ti pricas, a ovo ostalo sto sam rekla ignoriras?

Zato što je ovo ostalo nepovezano s temom.

[1001 cipalica]

- Sizif - kaže:

Zato što je ovo ostalo nepovezano s temom.

nije nepovezano nego ti valjda ne znas nista o mehanizmu dnk. u protivnom bi ili vidio zasto je povezano s temom, ili sam ipak precijenila tvoju inteligenciju.

[- Sizif -]

planinar kaže:

Nemam, postavio si mi dva pitanja:
1. Možda je volja tek datost (ili je imaš ili nemaš).
A postoji i kao privid izvora autonomnosti osobe.

2. Kada je (i kako) uopće nastao prvi čin/odabir autonomne volje? Koji predak (koja praživotinja/praživotinjica) se 'otela' slijedu datosti?

Suštinski, podrazumijevaš da postoji neki diskontinuitet, prijelaz iz "vremena datosti" u "vrijeme autonomnosti" na primjeru evolucije, a ja sam ti odgovorio kako mislim da takvo što ne postoji, tj. evolucija je kontinuitet "date autonominosti". Zatim, datosti suprotstavljaš autonomnost, kao da one ne mogu biti uzajamno, ne isključujući se međusobno, vrijedeće. Ako to nije bilo suštinsko u tvojim pitanjima, onda reci što je.

Ili, na drugom primjeru - život jest volja (kao svjedočanstvo volje). Ako si živ, a jesi, tad si i voljan (živjeti). No, ujedno si autonoman odlučiti o prekidu ili nastavku života. Dakle, tvoj život jest datost, ali toj i takvoj datosti pridružena je i specifična autonomnost, koju pak nema svako biće.

I opet, po tvojoj logici po kojoj datost ne isključuje autonomnost i postupak robota može se smatrati posljedicom 'volje'. Naime, if petlja je, skupa sa procesorom koji ju izvršava - u njemu, a ne izvan njega. Smatraš li takvog robota autonomnim u odlučivanju i pripisuješ li mu zbog toga posjedovanje vlastite 'volje'?

1001 cipalica kaže:

nije nepovezano nego ti valjda ne znas nista o mehanizmu dnk. u protivnom bi ili vidio zasto je povezano s temom, ili sam ipak precijenila tvoju inteligenciju.

Ili, bit će ipak, svoju.

[samting]

1001 cipalica kaže:

kakvo pamcenje ima prvih 10 dnk-a?

Ne znam pričati o dnk.

[alim]

.. iz onog što je bio .. prelazi u ono što mu nije bilo u postavkama ..
.. da .. to je istina kada tako gledamo ..
.. ova se tvrdnja može promjeniti .. ključ promjene je u .. bio .. ili .. način na koji je postojao .. .. do te promjene tvrdnja se temelji na materjalnom svijetu .. svijetu objekata .. kao subjektu ..
.. suprotno gledanje .. je ono koje stvari smatra .. u pokretu .. ili .. živima .. i podrazumjeva boga na kraju ..
.. ne postoji rast .. volje .. na isti način na koji ne postoji rast svijesti .. ili inteligencije .. u krajnjem slučaju postoji povratak bogu .. slobodi .. svijetu u kojem kretnji ne postoje prepreke .. volja mora imati svoje područje djelovanja .. isto kao inteligencija ili svijest ..
.. eto .. jasno sada .. ?

[samting]

- Sizif - kaže:

I opet, po tvojoj logici po kojoj datost ne isključuje autonomnost i postupak robota može se smatrati posljedicom 'volje'. Naime, if petlja je, skupa sa procesorom koji ju izvršava - u njemu, a ne izvan njega. Smatraš li takvog robota autonomnim u odlučivanju i pripisuješ li mu zbog toga posjedovanje vlastite 'volje'?

Ne možeš biti autonoman, odnosno neuvjetovan. To implicira na djelovanje iz ničega. A "ničega" ne postoji.

Tako da želim reći da se po tom pitanju zapravo slažem.

[- Sizif -]

samting kaže:

Definirao sam volju kao princip stvaranja. Stvaranje po sebi je mijena. Kretanje. Lanac "uzroka" i "posljedice". Postojanje.
Apsolutno mirovanje bi značilo ne kretanje, odnosno ne postojanje ili ne bivanje, a to nije moguće.
Stvaranje nema izvora, to je ritam koji ne počinje i ne završava već je odraz vječnoga, bitka.

Volja kod čovjeka je odraz stvaranja ne kao nečeg autonomnog, no svakako kao nečeg šta ima moć da vrši stvaranje u daleko većem omjeru nego šta to može neko drugo živo biće ili pak pojava. Dakle, kvantitet mogućnosti je taj koji daje gradaciju. Moć da se utječe.

Kvantitet mogućnosti je suštinski nebitan. Autonomnu volju ili posjeduješ ili ne. Na koliko načina se ta volja (ili pak datost) manifestira, je li to na dva, sto, ili milijardu (nepredvidivih) načina - sasvim je nebitno za suštinu pitanja postoji li autonomna volja ili ne.

[1001 cipalica]

alim kaže:

.. ne postoji rast .. volje ..

ne postoji, to i hocu reci. ako volja nije nikakav nusprodukt 'strukture', 'fizike', onda je to, pretpostavljam, ista volja kojom je dnk dala 'naredbu' aminokiselinama da se posloze u proteine koji danas tvore covjeka kao i ona kojom covjek odluci odletjeti na mjesec. odakle to, to se ja pitam. i mozemo li po icemu biti sigurni u njenu autonomnost? imas li ti neki odgovor..?

[- Sizif -]

samting kaže:

Ne možeš biti autonoman, odnosno neuvjetovan. To implicira na djelovanje iz ničega. A "ničega" ne postoji.

Tako da želim reći da se po tom pitanju zapravo slažem.

To bi impliciralo djelovanje 'iz sebe'... ali prvo bi trebalo postojati neuvjetovano 'ja'.

[alim]

.. da .. vjerujem .. da imam razne odgovore ..
.. da .. vjerujem da volja nije nikakav .. nusprodukt strukture .. (.. iako je tu struktura .. ipak malo nategnut pojam .. može se seljačkije reći ovako .. volja ne nastaje samoorganizacijom materije ..)