Izvor etickih normi

[tehuti]

Nemruth Dagi kaže:

Ups....?

Marksistička teza?

Dovoljno je pogledati kulturološke razlike i etiku unutar različitih zajednica da se vidi da je moral posljedica života u društvu i kao takav je prvenstveno dr. tvorevina.

Netočno. S perspektive moderne sociobiologije, evolucijske psihologije i evolucijske biologije, moralno ponašanje u primata ima evolucijski ukodirano porijeklo. Tako smo umreženi po prirodi. Pod moralno ne mislim na "dobro" (što god to nekome značilo) već na jednostavnu činjenicu da uvijek postoji oblik ponašanja i pokušaj stvaranja normi. Isto tako altruizam isto ima biološko porijeklo, no nije isto što i psihološki altruizam kako se shvaća u smislu nečije subjektivne motivacije za neki čin.

U debati prirodnjaci vs. humanisti definitivno ne postoji ILI, obje perspektive (nature i nurture) imaju veze sa potpunijim odgovorom. Cijela tema je dosta kompliciranija od običnog zbrajanja faktora, al za ovu temu je sasvim ok da se i to spomene.

Da sumiram: moral definitivno nije samo društvena tvorevina, ne može postojati bez biološkog kondicioniranja i procesa prirodne selekcije. Onaj veći dio priče svakako je društvo i kulturalna evolucija, ali to nije dovoljno da se objasni otkud porijeklo nekih moralnih ili pred-moralnih obrazaca ponašanja u ostalih primata.

[omen4k]

Nemruth Dagi kaže:

Ups....?

Marksistička teza?

Dovoljno je pogledati kulturološke razlike i etiku unutar različitih zajednica da se vidi da je moral posljedica života u društvu i kao takav je prvenstveno dr. tvorevina.

Netocno x2.

Covjek se cesto zbuni u percepciji koncepta kada:

a) interpretira pojam "moral" iskljucivo kao moral sugeriran iz socijalne sredine;
b) zeli opravdati vlastiti nemoral pa relativizira moral;
c) pada na servirane price nastale sa ciljem kreiranja zombija zakrzljalog senzibiliteta na prirodni kod.

Moral = princip ispravnog djelovanja

Prate ga sva bica koja djeluju.

[Nemruth Dagi]

tehuti kaže:

Netočno.



Da sumiram: moral definitivno nije samo društvena tvorevina, ne može postojati bez biološkog kondicioniranja i procesa prirodne selekcije. Onaj veći dio priče svakako je društvo i kulturalna evolucija, ali to nije dovoljno da se objasni otkud porijeklo nekih moralnih ili pred-moralnih obrazaca ponašanja u ostalih primata.

Da li jedan čovjek treba moralne norme?

[Nemruth Dagi]

omen4k kaže:

Netocno x2.


Moral = princip ispravnog djelovanja

Prate ga sva bica koja djeluju.

TOČNO 2X

Kažeš bića - množina dakle...
Množina (društvo) nije puki zbir života pojedinaca.

Moralne norme ovise o društvu u kojem nastaje i koje ga upražnjava.

[omen4k]

Nemruth Dagi kaže:

TOČNO 2X

Kažeš bića - množina dakle...
Množina (društvo) nije puki zbir života pojedinaca.

Mnozina je zbroj svih zivota, od mikro do makro razine.

Nemruth Dagi kaže:

Moralne norme ovise o društvu u kojem nastaje i koje ga upražnjava.

Nepotpuno.

Ispravak: "Drustvene moralne norme ovise o drustvu".

Nebriga, neodgovornost, lijenost, kradja, prevara, laz, uvreda, zlouporaba icega - stete bilo kojem drustvu i samom pojedincu, neovisno o njihovim uvjerenjima i prihvacenim normama.

Mikroorganizmi koji ti cine tijelo ne zamaraju se drustvom i da ne prate ugradjeni moralni kod i pocnu relativizirati tko bi sto ili mu se ne da, tebe ne bi bilo.

Zamisli "kod djelovanja", kao puzzle funkcija po kojem se moraju uklopiti sve jedinke koje djeluju - da bi to djelovanje imalo korisnu svrhu i sistem savrseno funkcionirao.

[Nemruth Dagi]

omen4k kaže:

Mnozina je zbroj svih zivota, od mikro do makro razine.

Množina u sociološkom smislu to nije već ima svoj "život".

[Beljki]

Nemruth Dagi kaže:

Da li jedan čovjek treba moralne norme?

ne, ali to ne znaci da ne postoji bioloska osnova, covjek je bice copora i sasvim je izvjesno da su odredjeni temelji coporizacijskih nehanizama urodjeni.

[Nemruth Dagi]

Beljki kaže:

ne, ali to ne znaci da ne postoji bioloska osnova, covjek je bice copora i sasvim je izvjesno da su odredjeni temelji coporizacijskih nehanizama urodjeni.

Čopor se uvijek usklađuje da bi preživio. Anarhija po tome pitanju daje male šanse za opstanak pa su pojedici spremni dio svoje slobode trampiti za sigurnost krda.

Stoga djeluju tu razni mehanizmi počev od natjecanja, pa do altruizma i sinergije.

[Šabović Adis]

Da mi je, samo, skontat' kakve veze etika, i svi njeni vidovi, imaju sa mnom...

P.S.
Čovjek nije biće čopora. A ako se autor tog vica samo šalio, šalio sam se i ja.

[Zlatko Režek]

Ne slažem se da sam čovjek ne treba moralne norme. On stvara norme koje se danas zovu ekološke: neće izloviti više ribe ili životinja nego što mu je potrebno za preživljavanje, da ne bi izumro i sam. Primjer: indijanac-bizoni. Nema veze što kasnije ima više indijanaca, ali njihove norme prema bizonima su kao da ih je stvarao jedan indijanac. Zašto je došlo do otuđenja od prirodnih ekoloških normi i čovjek ubija i množi se više nego li je prirodno? Radi pohlepe koja je nastala uništavanjem prirodnih normi. Indijanci su imali neka sveta tla gdje se nije smjelo loviti i time su čuvali prirodu, a danas imamo rezervat, nacionalni park ili park prirode.

[yakuzza]

Zlatko Režek kaže:

Ne slažem se da sam čovjek ne treba moralne norme. On stvara norme koje se danas zovu ekološke: neće izloviti više ribe ili životinja nego što mu je potrebno za preživljavanje, da ne bi izumro i sam.

Takve su norme potrebne samo zato što je čovek zbunjen svime što je produkovao u sebi, pa je potrebno to izneti kao nekakav zakon čije kršenje se sankcioniše. Koliko je to neefikasno govori svakako o dubini problema ljudske svesti.

Kako su to potpuno prirodne stvari ugrađene u sve što postoji - i one se ispoljavaju svugde sem kroz čoveka ne, razlog tome je što je čovek jedan složen ali prilično pokvaren mehanizam, ništa spoljašnje neće previše promeniti stvari, pa ni najstrože kazne, jer tako priroda ne fukcioniše.

Tigar pojede onoliko koliko mu je potrebno, i ptica nakupi onoliko grančica i blata koliko joj je potrebno da stvori sebi gnezdo, ne tovari to pored gnezda "da joj se nađe" itd. ali čovek, jbga, kanda još uvek nije zaista shvatio sopstvenu nefunkcionalnost, pa da barem potraži majstora da ga popravi. Pitaj Boga šta je sve potrebno da se to svede na normalu.

Zlatko Režek kaže:

Primjer: indijanac-bizoni. Nema veze što kasnije ima više indijanaca, ali njihove norme prema bizonima su kao da ih je stvarao jedan indijanac. Zašto je došlo do otuđenja od prirodnih ekoloških normi i čovjek ubija i množi se više nego li je prirodno? Radi pohlepe koja je nastala uništavanjem prirodnih normi. Indijanci su imali neka sveta tla gdje se nije smjelo loviti i time su čuvali prirodu, a danas imamo rezervat, nacionalni park ili park prirode.

Crv u čoveku tvrdokorno opstaje, bilo da bude omotan i stegnut društvenim normama nekog sistema u psihi čoveka i tako držan generacijama, bilo da živi u izobilju neko vreme i kao takav ne doživljava nekakvu pretnju i potrebu za širenje - ali čim se promene uslovi, crv se budi i razara i najstabilnija društva. Za satiranje tog crva sam čovek nije nikad nije dovoljan, potrebno je nešto više, potrebno je da nekako prebaci sopstvena ograničenja, a tek tu počinje duhovni proces, na žalost, još uvek je to u tragovima ali danas kanda ima neku tendeciju napretka.

Čovečanstvo je trenutno u takvom disbalansu po svim tačkama, što je prirodno zahvatilo razmere planete (pa i Sunca), da ljudi nisu realno u mogućnosti da "poprave stvar", većina nije u stanju držati svoje misli i emocije na način da ih ne razaraju iznutra.

[krena]

yakuzza kaže:

Tigar pojede onoliko koliko mu je potrebno, i ptica nakupi onoliko grančica i blata koliko joj je potrebno da stvori sebi gnezdo, ne tovari to pored gnezda "da joj se nađe" itd. ali čovek, jbga, kanda još uvek nije zaista shvatio sopstvenu nefunkcionalnost, pa da barem potraži majstora da ga popravi. Pitaj Boga šta je sve potrebno da se to svede na normalu.
.

Zato je tu vuk čovjeko-sličan. Pokolje pola stada a pojede pola jedne ovce

[yakuzza]

krena kaže:

Zato je tu vuk čovjeko-sličan. Pokolje pola stada a pojede pola jedne ovce

Vuk je samo probirljiv, a ne može baš odoka da proceni.

[CelMar]

yakuzza kaže:

Vuk je samo probirljiv, a ne može baš odoka da proceni.

Kako da zna koja je najukusnija ako ne proba?

[Šabović Adis]

yakuzza kaže:

Vuk je samo probirljiv, a ne može baš odoka da proceni.

Demokracki?

[Dragan]

Beljki kaže:

Cini mi se da imamo tri glavne teorije temelja etike:

1 - teisticka. Postoji inteligancija koja je kreirala svijet i najcesce eticke norme (stokad univerzalne, stokad partikularne za odredjeno pleme, tu su ziovi odlican primjer prelaska iz plemenske razine u nacionalnu i religijsku).

2 - dharmicka - postoji univerzalni moralni zakon kao dio prirodnih zakona univerzuma, jednako prirodnim zakonima i neovisno o visoj sili. Najcesce vezano uz karmu i reinkarnaciju (no postoji i kombinacija dharme-karme i Boga, posebno u Puranskom hnduizmu, ali i ranijim hindu spekulacijama, kao sto moze postojati i teorija prirodne univerzlnosti moralnog zakona bez reinkarnacije isl)

3 - sekularna - eticki sustavi su socialni i psiholoski mehanizmi nastali prakticnom organizacijom i samoregulacijom drustvene zajednice, interiorizirani na nivo automatskog emotivnog dozivljaja kroz inkulturaciju, uz moguce urodjene predispozicije i sklonosti, sve vezano uz cinjenicu ljudskog kompleksnog drustvenog zivota.

Mozemo li smislit neko cetvrto objasnjenje? Koje od ovih potpisujete?

Potpisujem sva tri, s tim da je redosled "primenjivanja" kod mene 2-3-1.

Nesumnjivo je 3 tocka najbolje potvdjena, tj. stoji na cvrstim osnovama.
Biologija + drustvo.

Imam neodoljivi, ali nazalost nedokazivi, osecaj da jedan deo etickog stava, barem kod mene dolazi iz nekih predela i vremena, koji nisu nuzno vezani za drustvo u kome sam ziveo/zivim, a koji bi se mogao dobro opisati kao pod tockom 2.

Tocka 1 je najnejasnija. Ako postoji neki uticaj vise inteligencije mislim da nije antropocentricki i da nema veze sa etikom kako je mi shvatamo, vec da je vise vezano sa tockom 2, tj. prirodom same svesti i njene manifestacije i po prirodi stvari trans-eticki.

Moglo bi se mozda i ovako reci - neki ljudi su "dobri" jer ih drustvo suptilno trenira/prisiljava na to, neki su dobri, jer ih na to nagoni iskustvo dubokog suosecaja, a neki pak mozda deluju izvan okvira "dobar-los", sto bi rekao Lao Tze ~ covek vrline i ne zna da je vrl.

[pukovnikz]

Beljki kaže:

ne kuzim vezu sa citiranim

a i uzima religijsku pretpostavku kao cinjenicu

Mi se ne moramo složiti u svim stvarima da li je nešto dobro ili loše, ja sam uvjerenja, da se mi rađamo u onom svijetu kojeg smo sami stvorili.

Zato mi je dharmički koncept najprihvatljiviji.

Dat ću primjer, ja mogu reći da noćni rad nije problem, a ti možeš reći da je najbolja jutarnja smjena za rad, e sad, ako mi živimo u tim našim uvjerenjima, nema potrebe da se raspravljamo, puno je efikasnije da se rodimo u tim svjetovima gdje bi ja radio noćnu, ti jutarnje i svi zadovoljni. U životu je puno puno takvih sitnica koje nama puno znače.

[maher18]

slažem se s tehutijem. očito smo
1. ili mali slične živote, pa skupili slična iskustva, posljedično slično mislimo
2. čitali istu literaturu o tomu i složili se s napisnaim
3. i jedno i drugo

mislim da je ispravan odgovor br. 3

[nitko drugi]

Ako je sva moralnost društvena konvencija, onda je nemoguće da pojedinac u nekom etičkom pitanju ima pravo naspram društva. Ako je etika konvencionalna, ono što društvo smatra ispravnim jest ispravno po definiciji.

Zanimljivo je da ipak većina ljudi danas na Zapadu shvaća moral kao konvencionalan, dok istodobno upravo one koji su izlazili iz okvira konvencija svoga doba shvaća kao etičke uzore (Sokrat, Isus, Galilei/Bruno, itd., ovisno o svjetonazorskim preferencijama). Dakle, po tome bi etička ispravnost Sokrata, Isusa ili Galileija u sporu s onodobnim konvencijama bila sadržana u tome da su u konačnici oni pobijedili. Javno mnijenje se obrnulo i sad su junaci a ne otpadnici. Da nisu pobijedili, bili bi u krivu? Da su nacisti pobijedili, ne bi bili etički pogrešni? Jer bi to bila nova općeprihvaćena konvencija?

[Beljki]

AKo netko tko je u svom okruzenju bio nemoralan danas primjer morala to samo znaci da je u skladu sa nasim danasnjim moralnim normama.

Ista osoba cak i danas nekom drugom drustvu ili nekoj subkulturi nije moralna.

Recimo Krishna je za hinduse utjelovljenje boga dok je Jainima ponekad demonskog karaktera zbog poticanja na rat, dakle protiv osnovnog im principa nenasilja. Pa i danas po silnim ideoloskim linijama sukoba - jednome heroj, drugome terorist...