Pomozite, filozofija!

[Idol Vijandota]

matteja kaže:

moze li mi netko objasniti schopenhauerovu filozofiju i ono da je po njemu bit svijeta volja i predodzba.
kakve veze tocno ima utjecaj kanta na njega, sto preuzima iz njegove filozofije?
sto preuzima nietzsche kasnije od schopenhauera?

ima li netko nekakvu literaturu za preporuciti, nesto kao schopenhauer za pocetnike?

Schopenhauerova filozofija je nekakva vrst subjektivnog idealizma, slična Kantovom transcendentalizmu. Nemoguće je pojmiti svijet kakav je u stvarnosti, a da on uopće postoji može ukazivati jedino to da patimo u njemu. Dakle, svijet je skup besmislenih, proturječnih i kaotičnih predodžbi koje stvara naš um, pa nikakva istina, niti čisti, sigurni stav prema objektu nisu mogući. K tome on Kantovu 'stvar po sebi' intuicijom poistovjećuje s iracionalnom voljom (energijom) koja, laički rečeno vlada kozmosom, pa tako i s nama. Sve što se događa na svijetu je pod njenim konstantnim utjecajem. Otud izvodi fatalističku tezu da je nemoguće zadovoljiti žudnju, jer kad bi je i zadovoljili, počinje nam biti dosadno. Svijet je naseljen bezumnim luđacima, koji obuzeti divljom voljom, zadovoljavaju svoje niske strasti, jednostrane interese, nemilosrdno destruiraju sve oko sebe, ljude, kreativne genije, itd... Pesimizam je, dakle, ono u čemu završava Schopenhauer. Valja se okaniti svijeta i velikih ambicija jer svjetska povijest je lutanje bez smisla. Treba se okrenuti sebi, ali samo u smislu da se ublaži bol življenja; cilj nije da se živi (pozitivitet), već preživljava (negativitet kao užitak), kako bi sa što manje patnje skinili taj svoj život s grbače. Schopenhauer (svjetska volja) je veliki Hegelov (svjetski um/duh) antipod, koji je učitao smisao povijesti. Doduše, i Hegelu je jasno da su kozmos, svijet i život sranje i nevolja, ali suprotno Schopu pokušava poduzeti nešto, zato je on objektivni idealist (bitak izvan svijesti), za kriterij istine uzima konkretnu samosvijest (samospoznati duh), tj. čovjeka u djelovanju. Koliko god bila suprotnost tih dvaju filozofa, opet se nekako nadopunjuju, pa valja liniju zbivanja na Zapadu posljednjih 100-200 godina sintetički gledati kroz zajedničku prizmu. Schopenhauer vidi jedini način da se ukroti i umrtvi volja - u budizmu i u umjetnosti, ponajviše u glazbi koja je sama volja, itd...

Svakako, u Schopovim djelima je sve što sam gore izložio detaljnije izvedeno. Kapitalno djelo - Svet kao volja i predstava. Ako je ne možeš priuštiti, nađi si Savjeti i načela i Mudrost života (knjižice). Ima i Parerga i Paralipomena. + O temelju morala (suosjećnje). + O načelu razloga (izdanje NDH). Schopenhauerov stil je britak i jasan, duhovit i čangrizav. Po naravi je bio mrzovoljan (konzervativac) što daje dodatnu draž njegovom liku i djelu (vidi biografiju). Za manje recenzije vidi u knjigama o povijesti filozofije, npr. Russellovu Mudrost zapada ili Povijest zapadne filozofije. Tu je i Nietzscheova knjižica Schopenhauer kao odgajatelj (učitelj). Nietzsche ide za prevladavanjem svog učitelja, tj njegovog voluntarističkog malodušja, te on volju sada obrće, uzima je optimistički, vitalistički, itd...

U svakom slučaju, njegova filozofija je monumentalna i gušt za proučavati, mada nije ništa skroz revolucionarno jer samo negira, ali kad god se maknem na neku drugu filozofiju, uvijek imam njega na pameti, tj. pokaže se da je dobri stari Schopenhauer u osnovi u pravu.

Evo jedan video-tutorial:

http://www.youtube.com/watch?v=1DQMTkIOdew

[von_ungern]

Evo jedno teško... Tražim jednog grčkog filozofa, koji je, mislim, bio generacija sa sokratom i/ili platonom, ili je eventualno živio nešto ranije... ne zna se gotovo ništa o njemu osim nekih par fragmenata gdje izlaže nekakve socijal-darwinističke poglede na politiku...

[azriel3101]

Pozdrav!

Dobio sam u gimnaziji za zadaću od profesora napisati esej iz filozofije na ovu temu, pa molim za pomoć, može i neki gotovi esej s interneta, nije uopće bitno

Hvala unaprijed!!

[Druid]

Čak mi je pao na pamet jedan esej:

"Osim deduktivne i inih logika, postoji i induktivna logika. Zakon vjerojatnosti ima puno veze s induktivnom logikom. Mogli bismo se sporiti o tome kako vjerojatnost ima veze i sa slučajnošću. Za potrebe ovog eseja, recimo da itekako ima. Ergo, u logici ima i slučajnosti. Naslov zadanog eseja je propozicija koja nije istinita."

Javi kako je prošlo.

[blue bird]

Mislim da ti je Druid dao odlicne hintove, procitaj napisano i nece biti tesko napisati esej. Naime, gotovo je nemoguce izbjeci situacije u kojima nemamo dovoljno informacija za dedukciju, stoga nam ostaje plauzibilna konkluzija (teorija vjerojatnosti i produzena logika, Keynes/Cox: A/B /vjerojatnost da je A istinito ako je propozicija B istinita...Bayezian, frekventisti logika).


The actual science of logic is conversant at present only with things either certain, impossible, or entirely doubtful, none of which (fortunately) we have to reason on. Therefore the true logic for this world is the calculus of Probabilities, which takes account of the magnitude of the probability which is, ought to be, in a reasonable man's mind." /Maxwell

[MalaMulica]

kvotam post sa drugog pdf-a:

MalaMulica kaže:

enivej, gimnazijalci sadašnji i bivši, triba mi pomoć iz logike, točnije oko kategoričkih silogizama!

riječ je o dvije premise i konkluziji, npr:
svi ljudi su živa bića.(veća premisa, živa bića su veći pojam-P)
svi japanci su ljudi. (manja premisa, japanci su manji pojam - S)
svi japanci su živa bića. (konkluzija)

e sad, ovo gore je logično i bez znanja same logike. ono što mene muči je prepoznat ove veće i manje pojmove.
npr.
nijedan pas nije mačka.
svi jazavčari jesu psi.
????

u ovom slučaju su mačke veći pojam (P), a jazavčari su manji pojam (S) (to nisam sama zaključila, to sam pročitala negdi )! kako to zaključit? zdravim razumom očito ne
enivej, to mi je bitno jer bi sama konkluzija tribala bit postavljena kao: svi/nijedan/neki S su/nisu P! dakle, manji pojam mi je subjekt, a veći je predikat! a ja ni ne znam zaključit koji je koji

enivej, može mi neko to objasnit? priti pliz

pa ako ima neko ko bi mogao objasnit, bila bi mu jako zahvalna


edit: zanemarite, dobila sam odgovor!

[matteja]

Tražim profesora/icu ili apsolventa/-icu filozofije za pomoc oko metodike.
Sva pitanja molim poslati u pp. Cijena po dogovoru.
Hvala!

[Stella.]

trebam napisat seminar o uzročno posljedičnoj vezi kod humea, na knap sam i treba mi literatura, dobro bi došli i internet materijali! hvala!

[Povoljna]

Kriticki osvrt na Kantovu filozofiju kao paideiu i Hegelovu?

[makinator]

Svojedobno sam negdje u "Kapitalu" naišao na dio gdje se jako kritizira lijenost, lijenčine, averzija prema radu,..nešto u tom smislu.
Ne mogu više naći taj dio.
Može li netko pomoći oko pronalaska te teme u Kapitalu.

THX

[Debeli Morž]

evo tu ima nešto

http://www.marxists.org/archive/marx...67-c1/ch26.htm

search, don't be lazy

[makinator]

Debeli Morž kaže:

evo tu ima nešto
http://www.marxists.org/archive/marx...67-c1/ch26.htm
search, don't be lazy

Hvala.
Ali nije to to.
Imam prijevod Moša-Čolaković, ali nikako ne mogu naći dio gdje tema nerada zauzima skoro cijelu stranicu (ako se dobro sjećam).
Pretraživao sam engleski tekst raznim kljućnim rijećima, ali nikako da "napipam" taj dio teksta.
Spominje se čak i strogo kažnjavanje neradnika, prisilan rad i slično.

[pigment]

Pozdrav!
Nisam baš filozofski nadarena, pa tražim pomoć ovdje, moram napisati seminar na temu: "Svjetotvornost uma i višeumnost svijeta; Filozofija, odgoj - praizvodnja svijeta". (Svijet i svijest - svije(s)t; Odgoj i obrazovanje - odgoj (obrazovanje); Filozofija kao paideia)
Ugl, to bi bio osvrt na prvo poglavlje iz knjige "Odgoj i svije(s)t" Milana Polića http://books.google.hr/books?id=Lvj_...page&q&f=false
Može li mi itko pomoći, makar u kratkim crtama objasniti temu? Hvala!

[žena dijete]

Pronasla sam na netu pricicu o Sokratovom testu tri sita. Sokratu, naime, dolazi netko i kaze da je nesto cuo o njegovom prijatelju, a ovaj ga pita je li to prosijao kroz tri sita, naime je li provjerio je li ono sto je cuo dobro, istinito i korisno, a nakon sto ovaj zanijece sve navedeno, Sokrat mu savjetuje da mu nista od toga ne govori i da mu je najbolje da sve to zaboravi.

Prica se lako moze pronaci na netu, ali je problem sto nitko ne navodi iz kojega je to Platonovog djela. Je li mozda nekome poznat taj podatak? please

[Icaros22]

Kako se zove djelo u kojem Aristotel predstavlja teoriju o 10 najapstraktnijih kategorija pojmova (supstancija, kvalitet, kvantitet, relacija itd.).
Zahvaljujem na odgovoru.

[Dragoljupce]

Icaros22 kaže:

Kako se zove djelo u kojem Aristotel predstavlja teoriju o 10 najapstraktnijih kategorija pojmova (supstancija, kvalitet, kvantitet, relacija itd.).
Zahvaljujem na odgovoru.

Ja mislim da je "Logika". Znam da Politika i Poetika nije.

[Idol Vijandota]

Što je to - spekulativno mišljenje?

[Idol Vijandota]

Dragoljupce kaže:

Ja mislim da je "Logika". Znam da Politika i Poetika nije.

Da, Logika, odnosno zbirka pod nazivom "Organon".

[Sigmund]

Idol Vijandota kaže:

Što je to - spekulativno mišljenje?

Mišljenje o mogućnostima, za razliku od refleksivnog mišljenja.

[GljivaLudara]

Pomoć, trebam prevesti s engleskog "emergent" (imenica). Ako emerge = pojaviti se, onda kako, pojava (zvuči bezveze)? "Pojavnost"...?