Koje knjige biste voljeli vidjeti objavljene kod nas

[Lyanna Stark]

The Great Duck kaže:

Ništa.

Teach me master... Buda!

[rokurota]

zelim ove:

Jesicca Salmonson - Tomoe Gozen serijal
Brian More - Black Robe
Dewey Lambdin - Alan Lewrie serijal
Patrick oBrian - Aubrey-Maturin serijal
CS Forester - Hornblower serijal

imam ih jos

[Michael Collins]

S.M. Stirling - "Island in the Sea of Time"
Katherine Addison - "Goblin Emperor"
Scott Meyer - "Off to Be the Wizard"
John Scalzi - "Redshirts"

[Bolji od tebe]

[Bolji od tebe]

The musician Sting was an avid reader of Koestler. Sting named The Police's final studio album Synchronicity as a reference to The Roots of Coincidence. Sting had named The Police's previous album, Ghost in the Machine, after another of Koestler's books

[Bolji od tebe]

Manje je međutim poznato da pjesnik vrlo utjecajne knjige moderne književnosti (Cvjetova zla, 1857.) pojam moderniteta povezuje s figurom flanera. Riječ je o terminu koji francuski pjesnik u eseju Slikar modernog života iz 1863. veže uz umjetnika-šetača, princa metropole, koji na gradskim ulicama i pasažima stalno traga za osebujnom kvalitetom, »onim nečim što ćete mi dopustiti nazvati modernitetom« (usp. Baudelaire, prema OraićTolić 2005: 98–9). Opisujući to, Baudelaire pojam moderniteta definira kao protuslovnu ljepotu: »Pod ‘modernitetom’ mislim na ono efemerno, prolazno, kontingentno, polovicu ljepote, dok drugu polovicu čini ono vječno i nepromjenljivo« (usp. ibid).

Pojam flanerizma prvenstveno se odnosi na motiv grada i gradskog života u književnosti. U njegovu je središtu urbani šetač što u zori industrijskoga društva hoda gradskim ulicama, pasažima i parkovima, doživljavajući grad kao pozornicu svakodnevice koja u sebi krije potencijalnu ljepotu. Taj urbani šetač postaje metaforom modernoga umjetnika, a grad po kojem umjetnik flanira globalna je metropola kulture – građanski Pariz. U Fiziologiji braka iz 1829. o flaniranju kao o uživanju i gastronomiji oka, ronjenju pogledom do dna tisuće života piše Honore de Balzac, dok Louis Huart 1841. u Psihologiji flaneura gradskog šetača prikazuje kao hodajuću urbanu enciklopediju koja poznaje svaku ulicu i dućan u Parizu: on je moderni pustolov u potrazi za doživljajem i razonodom (usp. Galić: 2013: 44). Francuska prijestolnica u to vrijeme intervencijama baruna Georges-Eugènea Haussmana mijenja svoj izgled. Pregrađen avenijama, bulevarima i staklom natkrivenim gradskim prolazima (pasažima) Pariz je pretvoren u simbol modernoga urbaniteta i »Meku« za flanere. Flanerizam je u tom kontekstu »eponim za francusko umijeće življenja na ulicama grada« (Stopfer 2013: 611).

U teoriju moderne kulture Baudelaireova je gradskoga lutalicu uveo Walter Benjamin koji je literarni korelativ fizičkom šetanju detektirao u žanru feljtona. Flaner je prema Benjaminu vezan uz prostor pasaža gdje se šetač osjeća kao građanin među svoja četiri zida, »uronjen u gomilu, ali ne i čovjek gomile, princ koji uživa u svom inkognitu« (Benjamin 1986: 48). Pasaž tako postaje flanerov prostor igre, polje protesta protiv kapitalističke poslovnosti i progresa, ali i mjesto umjetnikova užitka zbog otkrivanja univerzalne ljepote modernoga grada (usp. ibid: 50–60).


izvor:http://www.matica.hr/kolo/444/princ-...elairea-24369/

[Soul sister]

Bolji od tebe kaže:

Manje je međutim poznato da pjesnik vrlo utjecajne knjige moderne književnosti (Cvjetova zla, 1857.) pojam moderniteta povezuje s figurom flanera. Riječ je o terminu koji francuski pjesnik u eseju Slikar modernog života iz 1863. veže uz umjetnika-šetača, princa metropole, koji na gradskim ulicama i pasažima stalno traga za osebujnom kvalitetom, »onim nečim što ćete mi dopustiti nazvati modernitetom« (usp. Baudelaire, prema OraićTolić 2005: 98–9). ]

Imaš srpski prevod ove knjige, a koliko se mogu sjetiti, postoji i jedno dosta starije izdanje.

[inflame]

I ćirilicu treba znat čitat. Inače, zaprepašćujuće mi je da su neka vrlo poznata i hvaljena djela prevedena na srpski u cjelosti, dok kod nas ništa.. Evo, Laži Lockea Lamore npr.
Kod njih su izdana sva 3 dijela dok kod nas nema ni govora o tome. Pa čak ih nema ni u knjižnicama na tom jeziku, iako su na latinici. Nije li to žalosno? Koliko god kod njih stanje bilo lošije no kod nas, za književnost su očito zainteresirani. Pogotovo za sci-fi i fantasy izdanja, koja su, očito, u svijetu jako dobro primljena.

[Thumbelina1994]

Ja bih da mi sve knjige od Jane Costello izađu kod nas.... ona je za krepat pisac

Pročitala sam joj tri knjige, naravno ima i četvrta, ali do nje ne mogu nikako da dođem(stalno je posuđena)...

Ali baš bih voljela da joj i ostale izađu u Hrvatskoj.. Kupila bih onda sve te njene knjige... ionako ih stalno i posuđujem i čitam kao E-book...

dva puta sam čitala njene djeveruše i dva put zamalo vjenčani...

[njetočkanezvanova]

inflame kaže:

I ćirilicu treba znat čitat. Inače, zaprepašćujuće mi je da su neka vrlo poznata i hvaljena djela prevedena na srpski u cjelosti, dok kod nas ništa.. Evo, Laži Lockea Lamore npr.
Kod njih su izdana sva 3 dijela dok kod nas nema ni govora o tome. Pa čak ih nema ni u knjižnicama na tom jeziku, iako su na latinici. Nije li to žalosno? Koliko god kod njih stanje bilo lošije no kod nas, za književnost su očito zainteresirani. Pogotovo za sci-fi i fantasy izdanja, koja su, očito, u svijetu jako dobro primljena.

Kod nas se slabo prevode sci-fi i djela epske fantastike. Marija Semjonova i njen Vukodav su prevedeni na srpski, a mi ćemo se načekati.

[Nick7]

Ponovno reizdavanje Metro 2033, te da zatim prevedu i druge dvije knjige.
A volio bih vidjeti i Hrvatsko izdanje Dan Simmonsovog Terrora.

[RedH]

Za početak bi bilo dobro da se konačno prevedu Picnic at Hanging Rock (Joan Lindsey) i Das Versprechen: Requiem auf den Kriminalroman (Friedrich Dürrenmatt). Ne znam zakaj ovih nema, valjda su svi gledali filmove pa ne treba.

Rudyard Kipling - bilokakvu zbirku horror priča kakve su vani uobičajene i Eight Uncollected Tales of Henry James (uredila Edna Kenton).

[soks]

Sve od Jamesa Pattersona. S naglaskom na knjige namijenjene djeci.

[Hard-Boiled Wonderland]

Nešto od Harry Harrisona? Pisao je ZF a za stil su rekli kako podsjeća na mješavinu Pirata s Kariba i Otimača izgubljenog kovčega. Po njegovim djelima su nastali filmovi poput Soylent Green a crtali su se i stripovi. Ja bi ove serijale

Stainless Steel Rat
Deathworld
Tony Hawkin

[Eneja Od Danaja]

Wonga puč.

[RedH]

J. B. Priestley - An Inspector Calls

[Hard-Boiled Wonderland]

K. W. Jeter američki je pisac horrora i ZFa (posebice steampunka), nešto malo je objavljeno a ja bi još

George Dover trilogiju - Infernal Devices, Fiendish Schemes i Grim Expectations na prvom mjestu a dobro bi došla i Dr. Adder trilogija.

[soks]

Sve od Ricka Riordana i Roalda Dahla. To bi sve knjižnice pokupovali.

[RedH]

Ovih dana kopam nekaj po de Quinceyu pa si mislim da ne bi bilo loše prevest On Murder Considered as one of the Fine Arts i Suspiria de Profundis. Čini mi se da Argento ima dost fanova u Hrvatskoj tak da bi barem za Suspiriju moglo bit interesa.

S obzirom na ludnicu oko Gospodara prstenova, možda bi končano trebalo prevest i parodiju, Bored of the Rings (Henry Beard, Douglas Kenney).

[So Audrey]

Nešto od Ayn Rand. Barem The Fountainhead i Atlas Shrugged, ali tvrdih korica. Ne razumijem toliki zazor od te autorice čije su knjige u SAD-u sveto slovo. Zapravo, lažem. Mislim da razumijem.