Republika Hrvatska (demografija)

[dudu]

Rođeni/umrli u RH

1973. 67.389/45.680
1974. 67.251/44.950
1975. 67.016/45.640
1976. 67.054/45.074
1977. 68.035/45.156
1978. 68.704/48.715
1979. 69.229/48.426
1980. 68.220/50.100
1981. 67.455/51.420
1982. 66.737/50.770
1983. 65.598/55.147
1984. 64.909/54.169
1985. 62.665/52.067
1986. 60.226/51.740
1987. 59.209/53.080
1988. 58.525/52.686
1989. 55.651/52.569
1990. 55.409/52.192
1991. 51.829/54.832
1992. 46.970/51.800
1993. 48.535/50.846
1994. 48.584/49.482
1995. 50.182/50.536
1996. 53.811/50.636
1997. 55.501/51.964
1998. 47.068/52.311
1999. 45.179/51.953
2000. 43.746/50.246
2001. 40.993/49.552
2002. 40.094/50.569
2003. 39.668/52.575
2004. 40.307/49.756
2005. 42.492/51.790
2006. 41.446/50.378
2007. 41.910/52.367
2008. 43.753/52.151

Podaci od 1994. do 1998. usklađeni s definicijom ukupnog stanovništva koja se u vitalnoj statistici primjenjuje od 1998. (u prijevodu, bez inozemaca)

1994. 45.426/48.802
1995. 45.671/49.826
1996. 48.218/49.657
1997. 48.604/50.801

[dudu]

Osnovno obrazovanje, ukupni broj učenika po godinama

1984./85. 513.642
1985./86. 520.576
1986./87. 522.413
1987./88. 520.684
1988./89. 514.437
1989./90. 503.129
1990./91. 431.586
1991./92. 415.750
1992./93. 446.621
1993./94. 441.837
1994./95. 431.795
1995./96. 421.742
1996./97. 416.990
1997./98. 423.165
1998./99. 418.971
1999./00. 413.468
2000./01. 405.682
2001./02. 400.100
2002./03. 395.702
2003./04. 393.421
2004./05. 391.744
2005./06. 387.952
2006./07. 382.441
2007./08. 376.100
2008./09. 369.698

Broj učenika koji su završili OŠ po godinama

1989. 64.753
1990. 62.310
1991. 52.276
1992. 52.228
1993. 58.002
1994. 57.656
1995. 56.597
1996. 55.198
1997. 52.376
1998. 54.522
1999. 52.285
2000. 53.839
2001. 52.982
2002. 53.368
2003. 51.211
2004. 50.088
2005. 50.173
2006. 49.578
2007. 46.814
2008. 46.328

[dudu]

Upisali prvi razred OŠ po godinama

1998./99. 50.089 (rođeni 1991. 51.829)
1999./00. 47.374 (rođeni 1992. 46.970)
2000./01. 47.127 (rođeni 1993. 48.535)
2001./02. 48.405 (rođeni 1994. 45.426)
2002./03. 48.626 (rođeni 1995. 45.671)
2003./04. 50.326 (rođeni 1996. 48.218)
2004./05. 48.682 (rođeni 1997. 48.604)
2005./06. 46.552 (rođeni 1998. 47.068)
2006./07. 44.143 (rođeni 1999. 45.179)
2007./08. 42.850 (rođeni 2000. 43.746)

[dudu]

Osnovne škole na manjinskim jezicima

Škole na srpskom jeziku, broj učenika po godinama

2003./04. 2.819
2004./05. 2.660
2005./06. 2.522
2006./07. 2.397
2007./08. 2.389

Škole na češkom jeziku, broj učenika po godinama

2003./04. 331
2004./05. 333
2005./06. 333
2006./07. 327
2007./08. 320

Škole na talijanskom jeziku, broj učenika po godinama

2003./04. 1.700
2004./05. 1.577
2005./06. 1.570
2006./07. 1.521
2007./08. 1.496

Škole na mađarskom jeziku, broj učenika po godinama

2003./04. 291
2004./05. 283
2005./06. 202
2006./07. 250
2007./08. 264

[dudu]

Procjena stanovništva po županijama u 2008.

RH Ukupno 4.434.508

Zagrebačka 326.880
Krapinsko-zagorska 137.001
Sisačko-moslavačka 174.301
Karlovačka 133.405
Varaždinska 180.781
Koprivničko-križevačka 120.106
Bjelovarsko-bilogorska 125.652
Primorsko-goranska 304.750
Ličko-senjska 50.576
Virovitičko-podravska 88.299
Požeško-slavonska 82.548
Brodsko-posavska 173.628
Zadarska 174.595
Osječko-baranjska 320.617
Šibensko-kninska 114.283
Vukovarsko-srijemska 198.289
Splitsko-dalmatinska 481.872
Istarska 214.156
Dubrovačko-neretvanska 126.751
Međimurska 117.923
Grad Zagreb 788.095

0-14 680.467 (15,34%)

Udio 0-14 po županijama

Zagrebačka 15.82%
Krapinsko-zagorska 15.00%
Sisačko-moslavačka 15.10%
Karlovačka 13.32%
Varaždinska 15.63%
Koprivničko-križevačka 15.64%
Bjelovarsko-bilogorska 15.52%
Primorsko-goranska 12.29%
Ličko-senjska 14.23%
Virovitičko-podravska 16.39%
Požeško-slavonska 17.38%
Brodsko-posavska 17.28%
Zadarska 16.35%
Osječko-baranjska 15.66%
Šibensko-kninska 14.74%
Vukovarsko-srijemska 17.06%
Splitsko-dalmatinska 16.49%
Istarska 12.87%
Dubrovačko-neretvanska 16.24%
Međimurska 16.57%
Grad Zagreb 14.90%

[dudu]

dudu kaže:

Udio 0-14 po županijama

Zagrebačka 15.82%
Krapinsko-zagorska 15.00%
Sisačko-moslavačka 15.10%
Karlovačka 13.32%
Varaždinska 15.63%
Koprivničko-križevačka 15.64%
Bjelovarsko-bilogorska 15.52%
Primorsko-goranska 12.29%
Ličko-senjska 14.23%
Virovitičko-podravska 16.39%
Požeško-slavonska 17.38%
Brodsko-posavska 17.28%
Zadarska 16.35%
Osječko-baranjska 15.66%
Šibensko-kninska 14.74%
Vukovarsko-srijemska 17.06%
Splitsko-dalmatinska 16.49%
Istarska 12.87%
Dubrovačko-neretvanska 16.24%
Međimurska 16.57%
Grad Zagreb 14.90%

usporedbe radi, taj udio u Zapadno-hercegovačkoj županiji iznosi oko 21%.

[Michael Collins]

dudu kaže:

Procjena stanovništva po županijama u 2008.

RH Ukupno 4.434.508

Zagrebačka 326.880
Krapinsko-zagorska 137.001
Sisačko-moslavačka 174.301
Karlovačka 133.405
Varaždinska 180.781
Koprivničko-križevačka 120.106
Bjelovarsko-bilogorska 125.652
Primorsko-goranska 304.750
Ličko-senjska 50.576
Virovitičko-podravska 88.299
Požeško-slavonska 82.548
Brodsko-posavska 173.628
Zadarska 174.595
Osječko-baranjska 320.617
Šibensko-kninska 114.283
Vukovarsko-srijemska 198.289
Splitsko-dalmatinska 481.872
Istarska 214.156
Dubrovačko-neretvanska 126.751
Međimurska 117.923
Grad Zagreb 788.095

0-14 680.467 (15,34%)

Udio 0-14 po županijama

Zagrebačka 15.82%
Krapinsko-zagorska 15.00%
Sisačko-moslavačka 15.10%
Karlovačka 13.32%
Varaždinska 15.63%
Koprivničko-križevačka 15.64%
Bjelovarsko-bilogorska 15.52%
Primorsko-goranska 12.29%
Ličko-senjska 14.23%
Virovitičko-podravska 16.39%
Požeško-slavonska 17.38%
Brodsko-posavska 17.28%
Zadarska 16.35%
Osječko-baranjska 15.66%
Šibensko-kninska 14.74%
Vukovarsko-srijemska 17.06%
Splitsko-dalmatinska 16.49%
Istarska 12.87%
Dubrovačko-neretvanska 16.24%
Međimurska 16.57%
Grad Zagreb 14.90%

Ajd da je Vukovarska po nečemu pozitivnom pri vrhu!
Općenito Slavonske županije najbolje stoje!

[dudu]

u biti slavonske županije su vitalnije od dalmatinskih, koje su izreklamiranije.

vidi se koji je "najnapredniji" dio Hrvatske, pederisanje na kvadrat (Istra i Rijeka).

[Michael Collins]

[U]0-14 680.467 (15,34%)

Udio 0-14 po županijama

VRH:
Požeško-slavonska 17.38%
Brodsko-posavska 17.28%
Vukovarsko-srijemska 17.06%
Virovitičko-podravska 16.39%
Osječko-baranjska 15.66%

DNO
Grad Zagreb 14.90%
Primorsko-goranska 12.29%
Istarska 12.87%

[PFC]

dudu kaže:

Rođeni/umrli u RH

1973. 67.389/45.680
1974. 67.251/44.950
1975. 67.016/45.640
1976. 67.054/45.074
1977. 68.035/45.156
1978. 68.704/48.715
1979. 69.229/48.426
1980. 68.220/50.100
1981. 67.455/51.420
1982. 66.737/50.770
1983. 65.598/55.147
1984. 64.909/54.169
1985. 62.665/52.067
1986. 60.226/51.740
1987. 59.209/53.080
1988. 58.525/52.686
1989. 55.651/52.569
1990. 55.409/52.192
1991. 51.829/54.832
1992. 46.970/51.800
1993. 48.535/50.846
1994. 48.584/49.482
1995. 50.182/50.536
1996. 53.811/50.636
1997. 55.501/51.964
1998. 47.068/52.311
1999. 45.179/51.953
2000. 43.746/50.246
2001. 40.993/49.552
2002. 40.094/50.569
2003. 39.668/52.575
2004. 40.307/49.756
2005. 42.492/51.790
2006. 41.446/50.378
2007. 41.910/52.367
2008. 43.753/52.151

Podaci od 1994. do 1998. usklađeni s definicijom ukupnog stanovništva koja se u vitalnoj statistici primjenjuje od 1998. (u prijevodu, bez inozemaca)

1994. 45.426/48.802
1995. 45.671/49.826
1996. 48.218/49.657
1997. 48.604/50.801

Ako zanemarimo ratni period, postavlja se pitanje:
Sta se desilo u politicko ekonomskom zivotu Hrvatske u periodu 97/98 kada i definitnivno dolazi do loma...?

[dudu]

PFC kaže:

Ako zanemarimo ratni period, postavlja se pitanje:
Sta se desilo u politicko ekonomskom zivotu Hrvatske u periodu 97/98 kada i definitnivno dolazi do loma...?

radi se o kompenzacijskom povišenom natalitetu 1996-1997. zbog nižeg nataliteta tijekom ratnih godina. i naravno, od 1998. se više u statistiku ne dodaju rođeni u inozemstvu. zato tako "silovit" pad, iako kad pogledaš gole brojke bez inozemaca, razlika i nije neka.

1997. 48.604/50.801
1998. 47.068/52.311

lom se zapravo događa sredinom 80-ti od kad broj rođenih nesmiljeno opada 17-18 godina.

[PFC]

dudu kaže:

Osnovne škole na manjinskim jezicima

Škole na srpskom jeziku, broj učenika po godinama

2003./04. 2.819
2004./05. 2.660
2005./06. 2.522
2006./07. 2.397
2007./08. 2.389

Koliko se od ovog broja odnosi na Istocnu Slavoniju?
Onako neka tvoja procena procentualno ?

I da li uopste negde drugo ima skola na srpskom jeziku?
Dobro znam da u Zagrebu ima ona crkvena gimnazija ili tako nesto, ali recimo dole po Dalmaciji ili Kordunu i Baniji, Lika, eventualno Istra?
Ima li tamo ista dece ili su sve matori?

[Michael Collins]

PFC kaže:

Koliko se od ovog broja odnosi na Istocnu Slavoniju?
Onako neka tvoja procena procentualno ?

I da li uopste negde drugo ima skola na srpskom jeziku?
Dobro znam da u Zagrebu ima ona crkvena gimnazija ili tako nesto, ali recimo dole po Dalmaciji ili Kordunu i Baniji, Lika, eventualno Istra?
Ima li tamo ista dece ili su sve matori?

Nije da se naslađujem,
Ima cijeli popis 2001,i izvan Istočne Slavonije,danas ne postoji naselje sa 1.000 stanovnika,a da ima preko 50% Srba...

Čak i Donji Lapac je 2001. imao pola pola,samo naselje...

[dudu]

PFC kaže:

Koliko se od ovog broja odnosi na Istocnu Slavoniju?
Onako neka tvoja procena procentualno ?

I da li uopste negde drugo ima skola na srpskom jeziku?
Dobro znam da u Zagrebu ima ona crkvena gimnazija ili tako nesto, ali recimo dole po Dalmaciji ili Kordunu i Baniji, Lika, eventualno Istra?
Ima li tamo ista dece ili su sve matori?

vjerujem da je uglavnom, ako ne i sve u istočnoj Slavoniji. ne vidim gdje bi drugdje bilo škole.

[river_city]

Rođeni i umrli za 11. mjesec 2009. te ukupno do 11. mjeseca i usporedba s 2008.


11. mjesec 2008. 2009.

Rođeni 3512 / 3699 / 5,32%
Umrli 4077 / 4486 / 10%

1.-11. 2008. 2009.

Rođeni 40 211 / 41 102 / 2,21%
Umrli 48 599 / 49 127 / 1,086%

[PFC]

dudu kaže:

vjerujem da je uglavnom, ako ne i sve u istočnoj Slavoniji. ne vidim gdje bi drugdje bilo škole.

Pa mozda u Kistanju?

Koja je od opstina izvan Istocne Slavonije, uslovno govoreci najvitalnija sto se tice Srba?
Znam da je ono malo SF, ali bez obzira dakle jel to neka na Baniji ili dole oko Knina ili?

[Michael Collins]

PFC kaže:

Pa mozda u Kistanju?

Koja je od opstina izvan Istocne Slavonije, uslovno govoreci najvitalnija sto se tice Srba?
Znam da je ono malo SF, ali bez obzira dakle jel to neka na Baniji ili dole oko Knina ili?

Možda Dvor?

U Kistanja bi većina mladih mogla biti Janjevci...

[PFC]

Michael Collins kaže:

Možda Dvor?

U Kistanja bi većina mladih mogla biti Janjevci...

Ma ne pitam ko je vecina, nego gde uopste ima skola na srpskom izvan Istocne Slavonije i gde i koja bi izvan tog podrucja mogla biti najvitalnija sto se tice Srba?

Dakle ne pricam o vecini, nego iskljucivo gledajuci vitalnost samih Srba, koja je to opstina izvan Istocne Slavonije?

[Lookey]

Michael Collins kaže:

Možda Dvor?

U Kistanja bi većina mladih mogla biti Janjevci...

I to vrlo moguca vecina. Citao sam na nekom sajtu da su Hrvati sa Kosova znatno spustili prosecnu starost naselja u Slavoniji (npr. Djulovac i Vocin) i severnoj Dalmaciji (Kistanje). 2001. godine tamo je prosecna starost bila negde oko 34-35 godina.

[Michael Collins]

PFC kaže:

Ma ne pitam ko je vecina, nego gde uopste ima skola na srpskom izvan Istocne Slavonije i gde i koja bi izvan tog podrucja mogla biti najvitalnija sto se tice Srba?

Dakle ne pricam o vecini, nego iskljucivo gledajuci vitalnost samih Srba, koja je to opstina izvan Istocne Slavonije?

Ma o tome ti i pričam,Dvor mi se čini kao gradić i veća je vjerovatnost da ima više mladih...