Njemački jezik — gramatika, prijevodi, izgovor...

[putovnica]

nisam lingvist po profesiji, ali dosad sam naisla na samo JEDAN pojam koji postoji u hr jezik, a u njem ne.

radi se naime o "zimnici"

kad govorimo o tehnickim znanostima, budi sigurna da nam je dosla vecina iz njemackog. kada govorimo o pojmovima vezanim za kucu, pa jos ako si iz SZ Hrvatske, ali valjda bas sve je iz njemackog

[Lady_D]

putovnica kaže:

radi se naime o "zimnici"

Sauergemüse? Essiggemüse? Nije doslovni prijevod, al je to to, zajednicki naziv za svo to ukiseljeno povrce. Da se u tekstu nadje koja od ovih njemackih rijeci, dobar prevoditelj bi preveo sa "zimnica".

[Tinkerbell 8]

putovnica kaže:

nisam lingvist po profesiji, ali dosad sam naisla na samo JEDAN pojam koji postoji u hr jezik, a u njem ne.

ja to ne mogu vjerovati.

znači, sad nema ni taj jedan.

[putovnica]

Lady_D kaže:

Sauergemüse? Essiggemüse? Nije doslovni prijevod, al je to to, zajednicki naziv za svo to ukiseljeno povrce. Da se u tekstu nadje koja od ovih njemackih rijeci, dobar prevoditelj bi preveo sa "zimnica".

moze i Gärungsgemüse kaze rijecnik, ako govorimo o kiselom iliti fermentiranom povrsu. ali zimnica je puno vise!

to su i slatka i slana jela(marmelade, dzemovi, ajvar..)

**zimnica über alles**

[robot jura]

Za ukuhanu zimnicu (ajvar, marmelade,...) se može koristiti Eingekochtes ili Eingemachtes. I mi doma pod zimnicom podrazumijevamo i marmelade.

[Maca s placa]

BOK!

Prodaje li mozda netko kojim slucajem povoljno univerzalni njemačko -hrvatski rjecnik, Hansen-Kokoruš, po mogućnosti II. poboljsano izdanje. Hitno mi je, pliz poruka u inbox. Hvala!

[linuks]

robot jura kaže:

Za ukuhanu zimnicu (ajvar, marmelade,...) se može koristiti Eingekochtes ili Eingemachtes. I mi doma pod zimnicom podrazumijevamo i marmelade.

:klap::klap::klap:

Odlično! To je riječ (boldano u citatu) koja se najčešće rabi.

Eingemachtes - imenica, srednji rod. To je u njemačkom "Adjektiv als Nomen", t.j. pridjev kao imenica. Deklinacija bi išla ovako:

Nom: das Eingemachte
Gen: des Eingemachten
Dat: dem Eingemachten
Akk: das Eingemachte

Može se rabiti i kao pridjev, na primjer:

eingemachtes Obst - konzervirano (za zimi pripremljeno) voće.

[cici mici]

opet ja

bis zu (nečega)- zar to ne bi bilo "do do" ? :/
um zu - ovo nekako kužim

ali ono što ne mogu provariti : "von" s dativom. može li mi netko dati primjere prevedene na hrvatski da to mogu progutati. dativ je za indirektni objekt a "von" služi za izražavanje pripadnosti. jel ima neki trik, osim "napamet" ?

[Rakkatakka]

cici mici kaže:

opet ja

bis zu (nečega)- zar to ne bi bilo "do do" ? :/
um zu - ovo nekako kužim

ali ono što ne mogu provariti : "von" s dativom. može li mi netko dati primjere prevedene na hrvatski da to mogu progutati. dativ je za indirektni objekt a "von" služi za izražavanje pripadnosti. jel ima neki trik, osim "napamet" ?

Ne možeš si doslovno prevoditi. Bis zu bi se kod nas prevelo "sve do", ako ti baš trebaju dvije riječi. Um zu izražava namjeru - Ich habe viel gelernt, um den Test zu bestehen. (IPuno sam učio da bih položio ispit / kako bih položio ispit).

Von s dativom ćeš, kao i za mnoge druge prepozicije, jednostavno morati naučiti padež. S vremenom se navikneš i na najčudnije.

Er ging von der Schule (D) bis zum Krankenhaus. - Išao je od škole do bolnice.

[Maloumni]

Bok svima! Volite li koristiti tzv. odvojive glagole (glagole s odvojivim prefiksima)? Ili ih želite zamjenjivati drugim glagolima ukoliko je moguće? Ja ne volim odvojive glagole i nemam želje koristiti ih (npr. rekao bih "Letztes Jahr begann ich, Deutsch zu lernen." umjesto "Letztes Jahr fing ich an, Deutsch zu lernen.") iz 3 razloga:
1. Ne sviđa mi se imati na kraju rečenice nekakav prefiks koji više ili manje mijenja značenje - navikao sam se imati najvažnije na početku rečenice.
2. To je vrlo netipično za naš jezik i za slavenske jezike općenito.
3. Na takav se način tvori jako velik broj glagola i teško mi je zapamtiti što znači neki osnovni glagol s jednim ili drugim prefiksom.
Što biste rekli?

[Lady_D]

Za svakodnevicu je to ok metoda, ali ako se hoće polagati ispiti na višim razinama korištenje širokog vokabulara je obavezno.

A onda opet, u svakodnevici te prefikse, pa čak i pomoćne glagole u složenim glagolskim vremenima, slobodno potrpaš i odmah iza glagola, niko neće uzeti za zlo. Osim ofkors, ako se koristi u službene svrhe - tu bi onda bilo dobro koristiti Hochdeutsch.

Iako, čisto objektivno gledano nije ok jer si sam ograničavaš vokabular. Ako učiš jezik, trebalo bi ga se htjeti naučiti čim više i čim bolje, a ne se ograničavati iako imaš mogućnist znati više.

[Maloumni]

Dobro, ali nije mi odgovoreno što bi uradila ako možeš birati između odvojivog i bilo kakvo drugog glagola koji su dovoljno bliski sinonimi - kao u mojem primjeru. Kako bi ga rekla/napisala?

Iako, čisto objektivno gledano nije ok jer si sam ograničavaš vokabular. Ako učiš jezik, trebalo bi ga se htjeti naučiti čim više i čim bolje, a ne se ograničavati iako imaš mogućnist znati više.

I uključujući i to što se kosi s tvojim preferencijama i ima alternativu koja ti je prihvatljivija? Zašto?

[Tinkerbell 8]

ja uopće ne razmišljam na taj način. da mi se sviđaju ili ne sviđaju prefiksi. koristit ću ono što mi prvo dođe.

[Maloumni]

Tinkerbell 8 kaže:

ja uopće ne razmišljam na taj način. da mi se sviđaju ili ne sviđaju prefiksi. koristit ću ono što mi prvo dođe.

Meni mozak odbacuje te prefikse (i valjda njemački općenito?). Njemački ne izgleda da je moj jezik.

[Tinkerbell 8]

Maloumni kaže:

Meni mozak odbacuje te prefikse (i valjda njemački općenito?). Njemački ne izgleda da je moj jezik.

znam. teško ga je govoriti ako se nema iskustva. ali s vremenom ti neće više biti toliko neprirodan.

[Lady_D]

Maloumni kaže:

Dobro, ali nije mi odgovoreno što bi uradila ako možeš birati između odvojivog i bilo kakvo drugog glagola koji su dovoljno bliski sinonimi - kao u mojem primjeru. Kako bi ga rekla/napisala?

Eh, djelomični sinonimi... Al baš ovde bi rekla da ne paše. Da si napisao "mit Deutsch lernen beginnen", ali "beginnen Deutsch zu lernen" ne. Beginnen ne ide s zu+infinitiv nego s mit+Dativ.

Definitivno bi rekla "Ich habe letztes Jahr angefangen Deutsch zu lernen." - perfekt jer je daleko lakši od preterita, i s "anfangen zu". Ako pak baš moram birati u preteritu, opet bi uzela "anfangen", ali ga u svakodnevnom govoru ne bi odvojila: "Ich fing an letztes Jahr Deutsch zu lernen.", i niko mi ne bi uzeo za zlo.

I uključujući i to što se kosi s tvojim preferencijama i ima alternativu koja ti je prihvatljivija? Zašto?

Nemam preference. Svaki jezik koji govorim, koristim ko što ga izvorni govornici koriste.
Jezik ne učiš prema vlastitim preferencama, nego da ga usvojiš ko što ga izvorni govornici koriste, ne izmišljaš toplu vodu. Barem je to tak u službenom učenju jezika. I nikad se novi jezik ne gleda kroz već naučeni, nego u usporedbi sa. Pitanja zbog čega je to tak u jednom jeziku, a u drugom ne su za bilo koga ko nije lingvist skroz promašena. Jezici su kodovi, imaju svoja pravila koja se ne propituju ko što se ne propituje zakaj je 2+2=4.

That being said, ak je tebi lakše sa sinonimima i preteritima, a ti daj.

[Maloumni]

Stav mi je da svaki govornik bilo kojeg jezika (bez obzira izvorni govornik ili ne) smije birati svakakav način izražavanja koji je u skladu s pravilima dotičnog jezika jer ne bi se trebalo raditi nešto protiv volje bez dovoljnog razloga. Jasno je da se preporučuje govoriti kao većina izvornih govornika jezika u pitanju (nije moguće govoriti kao svi izvorni govornici jer nije moguće da takav velik broj ljudi govori na isti način) jer bi to olakšalo komunikaciju i smanjilo distanciju (što se cilja učenjem jezika), ali ne bi ipak morao raditi nešto koje ne želiš bez stvarne potrebe - svaki način izražavanja u skladu s pravilima jezika bio bi razumjiv, što je najbitnije.

[Tinkerbell 8]

nije mi jasno što tebi znači "u skladu s pravilima jezika". u svakom jeziku postoji nešto što se zove duh jezika. i to se mora poštovati. ok, ne mora. ako je cilj samo da te razumiju, možeš slagati rečenice koje se tebi mogu činiti točnima, ali će izvornom govorniku zaparati uši.

[Maloumni]

Mislim da je najčešće važno samo sporazumijevanje kada govoriš na stranom jeziku i nebitno je koliko nešto zaparuje uši izvornim govornicima tog jezika ako ipak razumiju jer onda ionako postoji dovoljna distancija u razgovoru i izvorne govornike malo zanima baš kako govori neki stranac, a i mene malo briga što misle neki ljudi u inozemstvu. Bilo bi bitno kako govoriš ako živiš u dotičnoj zemlji ili si iz nekog drugog razloga blizak nekom lokalnom stanovniku.

[Lady_D]

Maloumni kaže:

(nije moguće govoriti kao svi izvorni govornici jer nije moguće da takav velik broj ljudi govori na isti način)

Je, moguće je. Zove se Hochdeutsch - službeni njemački jezik kakav se uči u školama.

Stav da ti je svejedno dal izvornom govorniku tvoj govor para uši ili ne mi je totalno neshvatljiv. Zbog čega uopće učiš njemački? Ljudi neizmjerno cijene kad znaš njihov jezik kvalitetno i pravilno, ko što Tinkerbell kaže - duh jezika. Bez obzira s kim komuniciraš, dal u svakodnevici ili s poslovnim partnerima... Ne vjerujem da bi zbog nekakvog jednokratnog turističkog putovanja mučio se s učenjem jezika. Ljudi znaju i engleski. Baš imaš krivi stav oko svega toga. Ako ti nije nužno potreban, moj savjet ti je da se maniš učenja njemačkoga. Ako pak ti jest nužno potrebno, radije ga nauči kak bog zapovijeda - na duge staze ćeš imati veće beneficije.