Seljačka buna 1573.

[pobunjenik]

koliko sam vidio nema teme o ovome,u slucaju da postoji nemojte mi zamjeriti jer je preko trazilice nisam uspio naci. naime zanima me malo vise o ovoj temi. neka literatura? tko je bio Ambroz Matija Gubec,jel istina ona prica o njegovoj smrti?
kaj mislite da je buna uspjela ,koliko bi se to odrazilo na buducnost?
koji su im bili ciljevi i vizija za buducnost? kako je bas Ambroz Matija Gubec bio na čelu te vojske obicnih ljudi.
znaci sve vezano za bunu kao i sudionike stavite tu...

[Michael Collins]

Relativno nevažan događaj, kada se usporedi mnogo veća buna koja je zahvatila gotovo cijelu Sloveniju,i koja je ugušena tek kada su ustaničku vojsku porazili Turci(da baš oni9 koji su taman tada provalili u Sloveniju...

[Sinbad]

Kad je bila ta buna u Sloveniji?

Pa Seljačka buna iz 1573. je bila na području današnjeg Zagorja i Slovenije.

[pobunjenik]

napisi malo vise o toj buni ili daj neke linkove...
evo kaj se tice Seljačke bune 1573. točnije Matije Gupca, zadnja istraživanja kažu da nije ubijen na Markovom trgu nego na Tuškancu koje je bilo stratište u ZG, isto tak se i dovodi uopće izvršenje smrtne kazne u pitanje jer postoje indicije kako je Juraj II. Drašković čak molio za milost nad osudjenim pobunjenicima.

[Legion]

Ja sam nešto načuo o toj buni u sloveniji ali želio bih znati nešto više... itko, bilo tko...

Nadalje, smatra se da je Gubec pogubljen na, pazi sad ovo , Gupčevoj Zvijezdi... tamo je nekad bilo stratište.
dali je buna mogla uspjeti... mislim da nije. U to doba i u tim geo-političkim prilikama ma nema šanse.
Nadalje, u pred zadnjem broju NG-a bio je zanimljiv članak o buni... po njima ispada da Gubec i nije bio "glavni"... no više o tome možete tamo pročitati.

[pobunjenik]

vidis ti velis Gupceva Zvijezda, ja sam pak cuo da je stratiste bilo na Tuškancu,otprilike gdje je danas kino...
isto me zanima uloga Ilije Gregorica, koji ima doista zanimljiv zivotopis...pa eto ajmo ljudi raspisite se o ovoj temi,sve kaj znate,kaj ste culi i nadam se da ce se u ovu temu ukljuciti i drugi forumasi koje citam na ovom pdf-u ,a vec su poznati kao vrsni povjesnicari

[Legion]

Tamo gdje je današnje kino nekoć su spaljivali vještice (ima o tome u knjizi Ernesta Bauera-Ugovor s Đavlom ili uguvor s Vragom zaboravih ) "ostale" su lišavali života na području današnje Gupčeve Zvijezde... barem tako kažu

[Bruh]

Michael Collins kaže:

Relativno nevažan događaj, kada se usporedi mnogo veća buna koja je zahvatila gotovo cijelu Sloveniju,i koja je ugušena tek kada su ustaničku vojsku porazili Turci(da baš oni9 koji su taman tada provalili u Sloveniju...

Nije baš točno...
Turci so sudjelovali u gušenju "koroškega upora" godine 1478....

Koroški upor 1478
I vseslovenski upor 1515
II vseslovenski upor 1635
Tolminski punt 1714

Prvi vseslovenski upor je bil najmasovniji, sudjelovalo je oko 80 000 kmetova, koji su spalili više gradova, zauzeli Brežice i ubili grofa Thurnma...
Drugi vseslovenski upor bio je geografski najveći, potekao ja na površini od 15 000 kv.km, a bunilo se oko 15 000 kmetova
To su bili samo one glavne pobune, one male, lokalne vršile su se nonstop cjelo 16.stoljeće. Skoro nema grada kojeg ne bi bar jednoma malo opalili

[whitestone]

za početak malo literature
Izvori:

Rački, Franjo. Gradja za poviest hrvatsko-slovenske seljačke bune. Zagreb:
Jugoslavenska akademija, 1875.


Literatura:


Adamček, Josip. Seljačka buna 1573.. Donja Stubica: Odbor za proslavu 400 godišnjice seljačke bune 1573, 1968.
Grafenauer, Bogo. Boj za staro pravdo. Ljubljana: Državna založba Slovenije, 1974.
Grafenauer, Bogo, Dušan Perović, Jaroslav Šidak, ur. Historija naroda Jugoslavije. 2. sv. Zagreb : Školska knjiga, 1953-1959.
Kampuš, Ivan. Radovi : 5: u povodu 400. godišnjice hrvatsko-slovenske seljačke bune. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Institut za hrvatsku povijest, 1973.
Klaić, Nada. Društvena previranja i bune u hrvatskoj u XVI i XVII stoljeću. Beograd: Nolit, 1976-
Šidak, Jaroslav. Kroz pet stoljeća hrvatske povijesti. Zagreb: Školska knjiga, 1981.

Adamček i Grafenauer su najopširniji, s time da je Grafenauer na slovenskom, pa tko voli nek izvoli.

tko je bio Ambroz Matija Gubec

U Račkovoj građi o buni se Gubec pojavljuje na 15 mjesta, al zanimljivo-nigdje pod imenom Matija. (upotrebljavalo se Gubec zvani Beg).
Prvi put pod imenom Matija se spominje kod mađarskog vicepalatina Nikole Istvanffya(živio u vrijeme bune), koji inače donosi dosta pogrešnih elemenata o seljačkoj buni.

O Gubcu se zna da je bio Tahijev podložnik i da je živio na stubičkom djelu vlastelinstva, ali nije bio iz Donje Stubice(u naselju uz Donjostubički kaštel nije živjela porodica s tim prezimenom). U selu Hižakovec spominje se nekoliko Gubca, među kojim i Ambroz.

Poslje bune na suđenju u Selnici(današnja Konjščina) seljaci su izjavili da ih je na bunu nagovorio Ambroz Gubec i Ilija Pasanec. Pa se pretpostavlja da je to "Matija Gubec", iako postoji i zagovaratelja da su postojala zapravo dva Gubca u toj buni.

jel istina ona prica o njegovoj smrti?

ne znam na koju priču misliš, da su ga okrunili užarenom krunom i posjednut na užareno željezno prijestolje na Markovom trgu?-ne u potpunosti.
Mađarski kroničar Grgur Petho(umro 1629) donosi da su okrunjenog Gubca vukli zagrebačkim ULICAMa i čupali pred svjetinama užarenim kliještima, na kraju tog krvavog fašnika Gubca su pogubili ( raščetvorilli?). A gdje točno? ne bih znao

kaj mislite da je buna uspjela ,koliko bi se to odrazilo na buducnost?koji su im bili ciljevi i vizija za buducnost?

ciljevi bune su jednostavno bili nerealni za to vrijeme.

Nakon sloma bune mnogo zarobljenih seljaka, među kojima i Ilija Gregorić su tvrdili da je isključiv cilj bune bilo protjerivanje Franje Tahya. To su izjavljivali zbog toga da pred sudom umanje svoju krivnju. Glavni cilj seljačke bune bio je ukidanje feudalnog poretka. Po izjavama ustaničkog kapetana Ivana Svrača nakon zarobljavanja može se vidjeti da su seljaci željeli svrgnuti vlast plemstva, osloboditi put slobodnoj trgovini(što im je tada bilo sustavno otežavano), provesti defeudalizaciju crkve, osnovati carko namjesnišvo u Zagrebu, sami upravljati ovim krajevima i brinuti se za granicu prema Osmanlijama... itd

kako je bas Ambroz Matija Gubec bio na čelu te vojske obicnih ljudi.

a čini se da su ga izabrali, prvo u Stubici(zajedno sa Ivanom Mogaićem i Ivanom Pasancem je bio u vrhovnom ustaničkom vijeću), a čini se da je i dalje to stubičko vijeće ostalo vrhovni organ u buni.

Relativno nevažan događaj, kada se usporedi mnogo veća buna koja je zahvatila gotovo cijelu Sloveniju,i koja je ugušena tek kada su ustaničku vojsku porazili Turci(da baš oni9 koji su taman tada provalili u Sloveniju...

A na koju to bunu misliš? I zašto je ta bila tolko značajnija od ove.



Ovo gore vam je sve manje više sažeto iz Adamčeka, koji je slučajno trenutno u mom posjedu.

[pobunjenik]

svaka cast na ovome whitestone

ciljevi bune su jednostavno bili nerealni za to vrijeme.
Nakon sloma bune mnogo zarobljenih seljaka, među kojima i Ilija Gregorić su tvrdili da je isključiv cilj bune bilo protjerivanje Franje Tahya. To su izjavljivali zbog toga da pred sudom umanje svoju krivnju. Glavni cilj seljačke bune bio je ukidanje feudalnog poretka. Po izjavama ustaničkog kapetana Ivana Svrača nakon zarobljavanja može se vidjeti da su seljaci željeli svrgnuti vlast plemstva, osloboditi put slobodnoj trgovini(što im je tada bilo sustavno otežavano), provesti defeudalizaciju crkve, osnovati carko namjesnišvo u Zagrebu, sami upravljati ovim krajevima i brinuti se za granicu prema Osmanlijama... itd

nerealni u tom vremenu da,ali mene zapanjuje uopce ta ideja od ukidanja feudalnog poretka,pazi mi pricamo o 16.st. ali eto nazalost u krivo vrijeme su pokusali napraviti nesto kaj se dogodilo tek stoljecima kasnije.

kaj je kasnije bilo s Alapicem,uloga Jurja II. Draskovica?

Ilija Gregoric je navodno osoba koja se dvaput nasla u zarobljenistvu i uspjela pobjeci,isto tako s velikim ratnim iskustvom.

eto osobno mogu pisati u ovoj temi ali jedino kao laik,pa stoga molim kompetentnije osobe da se ukljuce isto u raspravu...
usput,zakaj se malo danas govori o ovoj temi, u skolama se kao i dosta gradiva ovo slabo,ajmo reci povrsno obradi,a smatram kako ipak ovo nije samo obicna pobuna bila jer je u narodu ostala legenda o Gubec Begu i vojsci koja ce se opet ustati i braniti narod.

[Michael Collins]

Sinbad kaže:

Kad je bila ta buna u Sloveniji?

Pa Seljačka buna iz 1573. je bila na području današnjeg Zagorja i Slovenije.

Mislim nešto kasnije, čak su zauzeli ili opsjeli Celje, skoro cijela Slovenija je bila zahvaćena...

[Bruh]

Michael Collins kaže:

Mislim nešto kasnije, čak su zauzeli ili opsjeli Celje, skoro cijela Slovenija je bila zahvaćena...

Prije i kasnije.....
Zauzet je bio grad iznad Celja, nekadašnji stari grad celjskih grofov:
http://www.nenavadno.com/stari_grad.jpg

[Sinbad]

Michael Collins kaže:

Mislim nešto kasnije, čak su zauzeli ili opsjeli Celje, skoro cijela Slovenija je bila zahvaćena...

Tipa 2 mjeseca kasnije, ili 20 godina kasnije? Mislim, ako je 2 mjeseca, onda se bez problema može promatrati kao jedinstvni događaj sa Seljačkom bunom u Zagorju.

[Michael Collins]

Sinbad kaže:

Tipa 2 mjeseca kasnije, ili 20 godina kasnije? Mislim, ako je 2 mjeseca, onda se bez problema može promatrati kao jedinstvni događaj sa Seljačkom bunom u Zagorju.

Nekim desetljećima kasnije...

Imam knjigu o povijesti Jugoslavije,javim ti sutra ili u nedj.

[Bruh]

Sinbad kaže:

Tipa 2 mjeseca kasnije, ili 20 godina kasnije? Mislim, ako je 2 mjeseca, onda se bez problema može promatrati kao jedinstvni događaj sa Seljačkom bunom u Zagorju.

Pogledaj 5 postova nazad....

[pobunjenik]

evo kaj se moze uglavnom naci na netu o ovome svemu

znaci wikipedia

Seljačka buna

Seljačka buna - godine 1573. nakon što su se uzalud žalili caru i banu na zlodjela stranih plemića, seljaci su u znak protesta prestali plaćati nerazumne poreze. Tako je jedan od najgorih plemića Franjo Tahi (Tahy) poslao svoje naoružane plaćenike, ali su ih seljaci s oružjem spremno dočekali. Zbog tog otpora Hrvatski sabor je seljake proglasio izdajicama domovine, na što su oni odgovorili sveopćim ustankom protiv feudalnih gospodara.

Za vođu bune izabran je Ambroz Gubec (kasnije nazvan Matija) iz Gornje Stubice. Seljaci se nisu samo ograničili na rušenje nepravednog poretka, nego su napravili program po kojem su planirali ukinuti vladavinu plemstva i uspostaviti seljačku vladu, koja će voditi brigu o porezima i drugim davanjima za obranu domovine od Turaka. Gubec je sa svojim najbližim suradnicima i prijateljima Ilijom Gregorićem, Andrijom Pasancem, Nikolom Pozepcom, Vinkom Lepoićem i drugima podigao seljake na ustanak krajem siječnja god. 1573. Pokret seljaka brzo se proširio, a buna je zahvatila 60 vlastelinstava na područjima Hrvatske i Slovenije.

Feudalna vojska je brzo slomila bunu. Tako je već 5. veljače 1573. kod Krškog slovenske kmetove predvođene Nikolom Kupinićem rastjerao kapetan žumberačkih uskoka Josip Thurn, a dan kasnije je podban Gašpar Alapić razbio kmetsku vojsku kod Kerestinaca. Jedino su ostali neporaženi Gupčevi pobunjenici u Hrvatskom zagorju kod Stubičkih Toplica, koje je 9. veljače 1573. napala plemićka vojska pod vodstvom Gašpara Alapića. Iako su seljaci bili loše naoružani i bez konjaništva, pružili su tako žestok otpor, da se nije znalo tko će pobijediti sve dok feudalnoj vojsci nije stigla pomoć.

Gubec je nakon bitke zarobljen i odveden u Zagreb, gdje je okrutno pogubljen na Markovom trgu 14. veljače god. 1573 na veoma okrutan način,kako legenda kaže morao je nositi užarenu krunu na glavi da bi ga nakon toga mađarski vlastelin Morencz Bahiczy rasčestvorio.

Ambroz Matija Gubec

Ambroz Matija Gubec (umro 15. veljače 1573.) je bio hrvatski seljak i vođa seljačke bune u Hrvatskoj i Sloveniji.

Prije bune, Gubec je bio kmet na imanju zloglasnog Franje Tahija.

Kad je izbila buna, seljaci su izabrali Gubeca za vođu. U kratkom vremenu bune Gubec se pokazao kao sposoban organizator i nadahnjujući vođa, pa je odmah nakon smrti ušao u legendu.

Vodio je seljačku vojsku u presudnoj bitki protiv plemića kod Stubičkih Toplica 9. veljače 1573. Nakon što su seljaci poraženi, Gubec je uhvaćen i odveden u Zagreb. Smaknut je 15. veljače, a prema legendi je javno mučen na Markovu trgu tako što je prisiljen da nosi krunu od usijanog željeza (kao "seljački kralj"), a zatim je raščetvoren.

pa Juraj II. Drašković

Historiografija pak različito ocjenjuje Draškovićev odnos prema seljačkoj buni. Za vrijeme banovanja Draškovića godine 1573. podignuta je seljačka buna u Hrvatskom zagorju. Neki povijesničari će i različito ocjenjivati ulogu Draškovića kao bana.

J. Ratkaj prvi je od povjesničara u svojoj MEMORIJI (1652.) iznio tvrdnju da su ustaničke vođe pogubljene u Zagrebu, što prihvaća i Šišić. Je li se protiv Matije Gupca, Ivana Pasanca i drugi zarobljenih ustanika vodila parnica ili nije, ne zna se, jer nema spisa, postoje samo izvori koji tvrde da su seljačke vođe "strašnim načinom pogubljena". U pismu od 19. studenog 1574. kralj zahtjeva od bana Draškovića da mu javi jesu li Ilija Gregurić i Gušetić kažnjeni i što se dogodilo s njihovim saveznicima u Zagrebu. Po tome zaključujemo da je Drašković oklijevao izvršiti osudu te da je nastojao spasiti zarobljene ustanike (po Vjekoslavu Klaiću). Drugi povjesničari dokazuju da nigdje u izvorima nema ni jednog jedinog podatka iz kojeg bi se moglo pouzdano utvrditi da je Banski sud osudio na smrt bilo kojeg pobunjeničkog vođu ili Matiju Gupca. U trima izvorima u kojim se spominje Gupčeva krunidba, govori se o njoj kao mogućem, ali ne i izvršenom činu. Draškovićeva pisma caru, nadvojvodi Karlu i Kranjskim staležima svjedoče da nije dao ubiti Matiju Gupca te da je, ne poduzimajući ništa, štitio zarobljenike. Ban Drašković nije ispitivao Gregorića niti je nad njima izvršena ikakva kazna, a cara Maksimijana molio je za pobunjenike "neka se udostoji učiniti im tu milost i pokloniti im život"(po Nadi Klaić). Baš tada nazvan je, zbog svoje brige za obranu domovine i osiromašenog pučanstva "pater patriae et pauperum".

i zanimljivo da o Iliji Gregoriću nema na HR nego na eng, to je i jedan od razloga da ovu temu detaljno obradimo tu maksimalno koliko se to moze.

Ilija Gregorić (c. 1520 – 1574) was a Croatian soldier, best known as the military commander of rebels during Croatian and Slovenian peasant revolt.

He was born in Marija Gorica, a village in Croatia.[1] When Ottoman Turks raided Carniola in 1553, he was captured. He escaped captivity and became a professional soldier in the Military Frontier.

In 1564, he became a serf on the estates of infamous Ferenz Tahy. Three years later, as a semi-professional soldier, he raided Ottoman territories. He was again captured by the Turks, and brought as prisoner to Constantinople. He subsequently escaped, and returned to Croatia in 1572.

Due to his military experience, rebel peasants elected him as the captain of their army. Now in command of the rebel forces, he tried to spread the revolt in Slovenia. His forces were defeated at the battles of Krško and Sv. Petar.

Unlike Matija Gubec, he wasn't captured immediately and he tried to seek shelter in Ottoman territories. He was captured near Jasenovac and brought to Zagreb, where he was executed.

pa ajmo,ima li prituzbi,dopuna ili bilo kaj...

[[Marko]]

Legion kaže:

Ja sam nešto načuo o toj buni u sloveniji ali želio bih znati nešto više... itko, bilo tko...

Za popis seljačkih buna u Sloveniji glej taj redosled (bune su označene ljubičasto).

Nešto o njih je i u ovom tekstu. Postoje i brojne monografije na to temo Boga Grafenauerja i još nekih autora.

[Michael Collins]

Danas je obljetnica
Jedno pitanje, jel mi miože netko reći točan broj stanovnika Hrvatske u tim granicama u to doba i broj stanovnika Zagreba

[Dilecto Filio]

prema kubanyiju, zagrebačka županija je krajem 15. i početkom 16. stoljeća imala 40 616 stanovnika (bez prekokupskih krajeva). sa prekokupskim krajevima imala je 96 415 stanovnika. sve četiri županije (zagrebačka, varaždinska, križevačka i virovitička) imale su sve skupa između 259 815 i 294 295 stanovnika...

moga bi ti biti zanimljiv članak "klasifikacija hrvatskih raseljenika za trajanja osmanske ugroze (od 1463. do 1593.)"

[Michael Collins]

Dilecto Filio kaže:

prema kubanyiju, zagrebačka županija je krajem 15. i početkom 16. stoljeća imala 40 616 stanovnika (bez prekokupskih krajeva). sa prekokupskim krajevima imala je 96 415 stanovnika. sve četiri županije (zagrebačka, varaždinska, križevačka i virovitička) imale su sve skupa između 259 815 i 294 295 stanovnika...

moga bi ti biti zanimljiv članak "klasifikacija hrvatskih raseljenika za trajanja osmanske ugroze (od 1463. do 1593.)"

Moram priznat to su sasvim pristojne brojke za ono doba