Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 13.04.2015., 14:50   #161
Quote:
Shain kaže: Pogledaj post
On se ovdje slagao s postojanjem općeslavenskog jezika.
Gdje to Dilberth nesto "kaze" na engleskom jeziku?
Dilberth is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.10.2015., 00:42   #162
Quote:
imamo natpise župana (npr. Godečaj, pa onaj neimenovani župan na natpisu s lokaliteta crkve sv. Marte)...
Za "god" u našim starim imenima Godimir i Godeslav Šimundić piše da znači "godišnja svetkovina", a tu spadaju i Godečaj, Godebrat, Godigoj, Godežav, Godoljub i dr. Postoje i imena od milja Godeč, Goden, Godeša.

Drugi dio "čaj" imaju Godečaj, Dragočaj, Radočaj, Komičaj (od arhaizma čajati = čekati).

Mate Šimundić: "Rječnik osobnih imena" i dr.
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.10.2015., 19:02   #163
Vekenega

Quote:
Postoji mnogo sličnih slavenskih imena: Radonĕga, Dobronĕga, Domanĕga, Jaronĕga, Ljubinĕga, Volkonĕga, Zverinĕga (Radonjega, Dobronjega ...).

Nĕg/njeg tvorbeni je morfem i za muška imena: Prvonĕg, Nĕgomir, Nĕgoslav (Prvonjeg ...).

Vekenega je iskrivljeno naše ime Većenĕga. (Litterarum..., str. 590)

Zabilježena su i imena Većedrag (Biograd 1095), Većemir (Split 1090), Većenjeg (Zadar 1076), Većeslav (Zagreb 1217).
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.10.2015., 20:00   #164
Quote:
Shain kaže: Pogledaj post
Za "god" u našim starim imenima Godimir i Godeslav Šimundić piše da znači "godišnja svetkovina", a tu spadaju i Godečaj, Godebrat, Godigoj, Godežav, Godoljub i dr. Postoje i imena od milja Godeč, Goden, Godeša.

Drugi dio "čaj" imaju Godečaj, Dragočaj, Radočaj, Komičaj (od arhaizma čajati = čekati).

Mate Šimundić: "Rječnik osobnih imena" i dr.
God znaci "godišnja svetkovina", to je tocno, ali akcent je na "svetkovina", nesto sto ima veze sa Bogom i vjerom. Rodjendan nije "god", a nije ni obljetnica braka ili sl.
Mozda bi se trebali pitati sto je stvarni korijen rijeci "god" u ovom slucaju? Da li bi tu mogao biti izvor iz nekog drugog jezika osim balto-slavenskog ili staro-pruskog?

Za low energy forumase dati cu mali clue: Godoljub = Bogoljub.

Zadnje uređivanje Dilberth : 28.10.2015. at 21:27.
Dilberth is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.10.2016., 03:28   #165
Dižem ovu temu iz pepela valjda neće bit zamjerke jer iman jedno pitanje/teoriju pa svratih ovde kod vas povjesničara da mi date svoje viđenje na to.

Zanima me jeli moguće da su naši povjesničari pogriješili kad su objašnjavali značaj nekih starohrvatskih/slavenskih imena. Zapravo ciljam na jednu skupinu imena koja završavaju na -slav(Tomislav, Zdeslav, Branislav, Višeslav, Miroslav itd.) Naime za sva ta imena je zajednički zadnji dio imena, za koji govore da dolazi od riječi slava, slaviti, slavlje šta li već... Bar šta sam naša u nekim opisima imena i dokumentarcu Hrvaski vladari. Po meni logički bi bilo da je taj nastavak slav, zapravo znači slaven i da riječ slava(slaviti) nema veze s tim Pogotovo jer ta imena sa tim završetkom nalazimo među svim slavenima(ili bar među većinom).

Ne želim da ispadne da se idem pravit pametan pored svih ljudi koji su posvetili život tome, a i nekako sumnjam da je ovo meni prvome, a i jedinome palo na pamet Al opet vrag mi nije da mira pa ako neko ima volje da mi riješi muka i da suvili odgovor bija bi zahvalan.

PS Danas sam pročita članak u SD di je neko ima teoriju da je Tomislav zapravo Domislav, pa me podsjetilo na ovu moju teoriju koja mi se već duže vrimena mota po glavi. Jer i sam nosim jedno takvo ime, Mislav, i objašnjenje je da dolazi od riječi misliti i slaviti. A meni nekako logičnije zvuči Mi-slav(eni)
majstor s mora is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.10.2016., 13:47   #166
Quote:
majstor s mora kaže: Pogledaj post

Zanima me je li moguće da su naši povjesničari pogriješili kad su objašnjavali značenje nekih starohrvatskih/slavenskih imena.

Zapravo ciljam na jednu skupinu imena koja završavaju na -slav (Tomislav, Zdeslav, Branislav, Višeslav, Miroslav itd.) Naime za sva ta imena je zajednički zadnji dio imena, za koji govore da dolazi od riječi slava, slaviti, slavlje šta li već...

Po meni logički bi bilo da je taj nastavak -slav, zapravo znači Slaven i da riječ slava (slaviti) nema veze s tim. Pogotovo jer ta imena s tim završetkom nalazimo među svim Slavenima (ili bar među većinom).

i sam nosim jedno takvo ime, Mislav, i objašnjenje je da dolazi od riječi misliti i slaviti. A meni nekako logičnije zvuči Mi-slav(eni).
Neće biti da su pogriješili, jer se, koliko znam, svi slažu s tim da je postalo od "slava", "slaviti", a ne od imena Slavena. (A prvotno je kod Slavena u osnovi bilo "o": usp. Slovenci, Slovaci.)

Mislav je nastalo skraćivanjem imena Mysloslavь (od misao i slava). Skraćeno je zbog sličnih glasova "slosla", a to se izostavljanje naziva haplologija.
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.06.2017., 18:49   #167
Zna netko išta o imenu "Grgo"? Po onome što vidim to ime je prije 100 godina bilo korišteno isključivo u Hercegovini, Dalmaciji, Istri, na otocima, u Lici. Nekad u doseljenika iz tih krajeva u Slavoniju i Vojvodinu.

Zanima me porijeklo imena, prvi spomen sam mu našao 1570. u Vlaškim selima Dalmatinske Zagore... Da li se radi o imenu koje su prvo davali Vlasi, pa se onda proširilo dalje? Izvor: Mužić, Vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji.
good2go is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.06.2017., 17:19   #168
Grgur je kršćansko ime grčkoga podrijetla koje postoji, može se reći, oduvijek, kao i posvuda u kršćanstvu.
https://en.wikipedia.org/wiki/Gregory_(given_name)

Nosilo ga je više svetaca, najvažniji:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Grgur_iz_Nise
https://hr.wikipedia.org/wiki/Grgur_Nazijanski
https://hr.wikipedia.org/wiki/Grgur_I.

Grgo je skraćeni oblik, ne toliko ime samo po sebi. "Vlaška sela u Dalmatinskoj Zagori" ne postoje. Osim ako tako nisu rekli čuveni povjesničari i onomastičari Ante Tomić (koji je sam podobni Vlaj, nešto kao Židov počasni arijevac u 3. Reichu) i Jurica Pavičić (urbani lijevi Dalmatinac nacist... tako nešto), onda u redu. To će valjda biti spomen u turskim popisima (defterima) Krčkog ili Kliškog ili Hercegovačkog sandžaka, a u takvim popisima se Turci nisu zamarali punim krštenim imenom (tj. Grgur) nego ako se nekoga uobičajeno naziva skraćenim oblikom odnosno nadimkom nastalim od imena, tako su i zapisali. Istodobno, neki župnik bi prije zapisao puno ime, i to, ako nije glagoljaš, u latinskom obliku Gregorius.
Grgo, Grga itd. tako nije ime samo za se, nego skraćeni oblik određenog imena, pa je u osnovi stvar u načinu bilježenja toga imena.
__________________
Tko drugom revoluciju farba, Soroš i Antifa mu postanu i teta i barba!
ramiro is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.07.2017., 06:36   #169
Ime Grgur je popularno medju katolicima najvise zbog Sv. Grgura I, katolickog pape. Konsekventno postoji 16 katolickih papa s tim imenom.
Medju Srbima je Gregorije mozda bio donekle popularan u starijim generacijama vjerovatno zbog onog maloazijskog Nislije, ali osobno nisam nikad sreo Srbina s tim imenom. Medju Rusima Griša je popularan, kao i medju Armencima.
Dilberth is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.07.2017., 05:10   #170
Quote:
hrvat222 kaže: Pogledaj post
hrvatska imena 1090..dokument iz kartula samostana sv. petra u selu....
lovre, petar črne, sin gumajev, ana, maja fave, pribina, prodan, dragošan, grga, stjepan, beledrug, ivan, semijan, lasko, pičan, abraham, miroslav, vukac, basil, petar pšenica, formina platimise, dujam boce, grubić žuna, dabro, slavac, zaruba, dito, dominik mačika, domaneg, oliver, vučina, krna, dragan,

ugovor dvanaestero hrvatskih bratstava sa kraljem kolomanom 1102..

12 plemenskih stariješina..
jurje od roda kačića, ugrina od roda kukara, mrmonja od roda šubića, pribislav od roda ćudomirića, jurja od roda snačića, martina od roda karinjana i roda lapčana, petra od roda maurića, pavla od roda gusića, pribislava od roda poletčića, obrada od roda lačničnića, ivana od roda janometa, mironega od roda tugomira....

vinodolski zakonik 1288

fedrig, ivan, levnard, dujam, bartol, vid, petar, vikonja pribohna, dragoslav, bogdan, zlonomer, jurislav gradenić, ljuban, domian, dunat, dragoljub, vidomir vlčić, mikula dragoljub, raden, ivanacj živina, krstiha, derga, nedrag, kirin, slavan,

kolonatski odnosi u trogirskoj općini 1270

proden, nikola, radoslav, črne kerina, radoja, radoslav, rosmen,

itd.....

treba sada vidjeti koja bi bila izvorna hrvatska imena....jer se ova stara dosta razlikuju od novijih...
Znaimljivo, prvi rumunjski kralj zvao se Bogdan
Od njega potječu i vlaški i moldavski vladari.
Bio je osnivač prve njihove ikraljevske dinastije, tako da se cijela dinastija naziva njegovim imenom.

Danas je Bogdan još uvijek najpopularnije ime, i za njih je karakteristično rum unjsko ime.

Točno je da je ime rumunjsko, ali u smislu i rumunjsko, ne isključivo rumunjsko.

To je ujedno i odgovor na one koji kažu da su Petar i Mislav hrvatska imena.

Nama je azanimljivo što za nas ime najznačajnije rumunjsko ime ima značenje, za njih nema.

SLično kao što za nas naša imena poput Stjepan ili sl nemaju značenja, za neke druge imaju.
sunshinestar is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 12:45.