Aleksandar Makedonski

[Tuli_Kupferberg]

Bilo bi dobro da se vratite na temu. Previše je digresija ošla u opću vojnu povijest.

[E-Absynthe]

Aleksandar Makedosnki.
Zanimljiv link koji me potaknuo da otvorim temu o geniju njegovih pobjeda u bitkama kada je bio brojčano nadjačan.
I, koji ostavlja enigmu, da je nastavio osvajati zemlje kao što je posljednju osvojio Arianee i Baktriju ( područje današnjeg Afganistana ) i porazio vladara u kraljevstvu koje danas pripisujem Indiji, protutnjavši kroz prostor današnjeg Pakistana..

I, kada je zašao u ondašnji potkontinent Ind/ ili Indija i porazio prvog protivnika, odlučio se na povratak u Makedoniju uslijed niza buna i kritika svojih vojnika koji su već 7 godinama bili u ratnom pohodu, i nisu željeli osvajati Indiju koja je bila pred njima.

Danas se postavljaju mnoga pitanja; tko je bio Aleksandar Makedonski ?
Naravno, tada nisu postojale nacije u sadašnjem formatu, ali što bismo mogli približno ocijeniti, kome on danas pripada..?

Republika Sjeverna Makedonija ga svojata po logici imena, ali bilo bi pogrešno reći da on ima veze sa sadašnjim Makedoncima.
Prije bi rekli da su Slaveni stigli u postojeću zemlju Makedoniju i zadržali isto ime, i kasnije se ne samo teritorijalno već i nacionalno identificirali.

[trpe grozni]

E-Absynthe kaže:

Aleksandar Makedosnki.

Danas se postavljaju mnoga pitanja; tko je bio Aleksandar Makedonski ?

Svijetu u celosti.

E-Absynthe kaže:

Republika Sjeverna Makedonija ga svojata po logici imena, ali bilo bi pogrešno reći da on ima veze sa sadašnjim Makedoncima.
Prije bi rekli da su Slaveni stigli u postojeću zemlju Makedoniju i zadržali isto ime, i kasnije se ne samo teritorijalno već i nacionalno identificirali.

Mi ga svojatamo kao sto ga svojataju i svi ostali. On je svijetska bastina i niko nema ekskluzivno pravo na njega. On pripada svakome zajedno i nikome posebno.

[E-Absynthe]

trpe grozni kaže:

Svijetu u celosti.

Svijet koji je tada bio važeći, koji je bio poznat..
Ne smijem ni pomisliti da je uspio vratiti se u rodnu Pelu, i možda se dosjetiti načiniti plovila i proći kroz Herkulove stupove (Gibraltar) i možda se odvažiti potražiti Atlantidu..Ili krenuti i dalje na Zapad preko Atlantika..
Eh, to bi bilo zanimljivo..

trpe grozni kaže:

Mi ga svojatamo kao sto ga svojataju i svi ostali. On je svijetska bastina i niko nema ekskluzivno pravo na njega. On pripada svakome zajedno i nikome posebno.

Zanimljiv odgovor. Diplomatski koji ne ostavlja prostor debati. Iako se grčka vlada ne slaže sa time..

[trpe grozni]

E-Absynthe kaže:

Svijet koji je tada bio važeći, koji je bio poznat..
Ne smijem ni pomisliti da je uspio vratiti se u rodnu Pelu, i možda se dosjetiti načiniti plovila i proći kroz Herkulove stupove (Gibraltar) i možda se odvažiti potražiti Atlantidu..Ili krenuti i dalje na Zapad preko Atlantika..
Eh, to bi bilo zanimljivo..

Mislio sam na danasnji svet, skoro i da nema coveka koji ne zna za njega. Ili bar velika vecina zna i postuje ga. Lik pripada povjesti celog sveta i to je to.

E-Absynthe kaže:

Zanimljiv odgovor. Diplomatski koji ne ostavlja prostor debati. Iako se grčka vlada ne slaže sa time..

Iskreno, bas me zabole mali prst na levoj nozi sta grcka vlada misli o tome, to je moje misljenje i moj konacni odgovor.

[Kalijaga]

E-Absynthe kaže:

Svijet koji je tada bio važeći, koji je bio poznat..

Sto znaci izraz vazeci svijet? :nezna:

Poznat svijet - Grcima i ostalom Mediteranskom krugu gdje je Azija Bliski Istok i Srednja Azija te Indija koja predstavlja najistocniju tocku grckih saznanja. O Kini i o Dalekom Istoku opcenito Grci nisu imali direktnog znanja vec izvjestaje iz trece ruke preko indijskih i perzijskih trgovaca koji su trgovali s tim djelom svijeta. Cak i tada su te navedene krajeve smatrali dijelom Indije ili kraljevstvom koje granici s Indijom na istoku (Kina?) ciju pravu velicinu nisu ni pojmili...

E-Absynthe kaže:

Ne smijem ni pomisliti da je uspio vratiti se u rodnu Pelu, i možda se dosjetiti načiniti plovila i proći kroz Herkulove stupove (Gibraltar) i možda se odvažiti potražiti Atlantidu..Ili krenuti i dalje na Zapad preko Atlantika..

Eh, to bi bilo zanimljivo..

Da bi dosao do Herkulovih stupova na Gibraltaru i dalje na Atlantik, prvo bi se morao sukobiti i poraziti Kartazane. Tu bi mu bio problem sto ne bi imao podmitljivo stanovnistvo koji mogao pridobiti na svoju stranu kao sto je bio slucaj s Perzijancima koji vladaju pokorenim Grcima u Anatoliji i Bliskom Istoku te Egipcanima, tj. ne bi bilo stanovnistva koje bi preslo na njegovu stranu i docekalo ga kao osloboditelja.
Osim toga s ondasnjim brodovima ploviti preko Atlantika do najblizeg americkog kopna... niti su Makedonci Vikinzi niti imaju "luksuz" usputnih "stanica" do Vinlanda/Amerike (Island i Grenland).




Sent from my SM-A750GN using Tapatalk

[Kalijaga]

trpe grozni kaže:

Mislio sam na danasnji svet, skoro i da nema coveka koji ne zna za njega. Ili bar velika vecina zna i postuje ga. Lik pripada povjesti celog sveta i to je to.

Potpuno se slazem.

Aleksandar Veliki je inspirirao razne legende, kako grcke i ranokrscanske romanse   tako i sirijske i perzijske legende. Preko ovih potonjih postao je dio islamskih legendi i prica. Pojedini orijentalisti (Noeldeke, Anderson, Edwards) izjednacuju Aleksandra Velikog s Dhul-Qarnayn/Zulkarnainom iz Qur'ana (Sura Al-Qahf / Pecina, ajeti 83-94) https://en.wikipedia.org/wiki/Alexan...t_in_the_Quran. Preko islama dospio je i u malajski ep Hikayat Iskandar Zulkarnain  https://en.wikipedia.org/wiki/Hikaya...dar_Zulkarnain i Sulalatus Salatin / Sejarah Melayu (Malajski anali https://en.wikipedia.org/wiki/Malay_Annals ) tako postao i dio folklora Malajaca  sa indonezijske Sumatre te Malajaca danasnje Malezije. Prema njima  predak malajskih kraljeva Sang Sapurba je potomak Iskandara Zulkarnaina tj. Aleksandra Velikog. Isto tako Adityawarman, najpoznatiji vladar indonezijskog naroda Minanga s Sumatre 1347-1374 n.e. nosio je vladarsko ime i titulu Maharajo Di Raja (Veliki kralj kraljeva) te se po vec spomenutim Hikayat i Analima i smatrao se aleksandrovim dalekim potomkom. 



Sent from my SM-A750GN using Tapatalk

[E-Absynthe]

Kalijaga kaže:

Sto znaci izraz vazeci svijet? :nezna:

Poznat svijet - Grcima i ostalom Mediteranskom krugu gdje je Azija Bliski Istok i Srednja Azija te Indija koja predstavlja najistocniju tocku grckih saznanja. O Kini i o Dalekom Istoku opcenito Grci nisu imali direktnog znanja vec izvjestaje iz trece ruke preko indijskih i perzijskih trgovaca koji su trgovali s tim djelom svijeta. Cak i tada su te navedene krajeve smatrali dijelom Indije ili kraljevstvom koje granici s Indijom na istoku (Kina?) ciju pravu velicinu nisu ni pojmili...

Htjedoh okvirno reći da nisu poznavali Afriku ili Ameriku..
EuroAzija im je bar bila u nekoj mjeri poznata, negdje nadohvat misli..

Kalijaga kaže:

Da bi dosao do Herkulovih stupova na Gibraltaru i dalje na Atlantik, prvo bi se morao sukobiti i poraziti Kartazane. Tu bi mu bio problem sto ne bi imao podmitljivo stanovnistvo koji mogao pridobiti na svoju stranu kao sto je bio slucaj s Perzijancima koji vladaju pokorenim Grcima u Anatoliji i Bliskom Istoku te Egipcanima, tj. ne bi bilo stanovnistva koje bi preslo na njegovu stranu i docekalo ga kao osloboditelja.
Osim toga s ondasnjim brodovima ploviti preko Atlantika do najblizeg americkog kopna... niti su Makedonci Vikinzi niti imaju "luksuz" usputnih "stanica" do Vinlanda/Amerike (Island i Grenland).

Ali, zamisliti je odlično, zar ne ?

Da li su bili tehnički potkovani izvesti taj pothvat ?

[E-Absynthe]

Naš preminuli akademik Katičić je u svojoj knjizi Boristenu u pohode na stranici 197-199 napisao;

Aleksandar je na čelu male vojske Makedonaca i Helena kao vihor protutnjio nad pustinjama i rijekama sjeverozapadne Indije.
Svoje osvajanje perzijske države on je, pošto se učvrstio u istočnim satrapijama, okrunio provalom u Indiju hoteći što više njezina prostranstva pridružiti svojem vladanju.

U Hindukušu je na sastavku triju cesta, u blizini današnjega Kabula, osnova grad Aleksandriju na Kavkazu.
Grci su naime Hindukuš zvali Paropamis ili Indijski Kavkaz.
Ta je Aleksandrija vladala indijskom padinom Hindukuša i otvarala je put u dolinu Inda.

Odatle je makedonski kralj, pošto je u proljeće 327 godine pr.n.e. uz velike napore prešao snježne prijevoje Khawak i Kaoshan na Hindukušu, krenuo u osvajanje Indije da tako nadmaši moć i slavu perzijskih Ahemenida i izjednači svoju veličinu s mitskim podvizima Dionizovim, Heraklovim i Semiramidinim u toj blagoslovnoj zemlji na kraju istoka.

Na čelu svoje vojske doista je izveo čudesne podvige. Dobio je gradove kojih su utvrde stajale nesavladane od pamtivijeka, skršio očajni otpor hrabrih ratničkih naroda, razbio nadmoćne vojske indijskih vladara i pokazao da bojni indijski slonovi nisu dorasli makedonskoj konjici i da su u vrevi i rasulu poraza, ranjeni i izbezumljeni, strašniji svojima nego neprijateljima.
Skršio je svaki otpor i protivnike je umio pretvoriti u saveznike.
Što savršenom primjenom vojne vještine, što prijaznom susretljivošću i plemenitim velikodušjem zadobio, je sav Pandžab sve do rijeke Hifasa (Beas).

Na njegovoj je obali premorena i prenapeta vojska otkazala poslušnost. Dva dana i dvije noći borio se Aleksandar sa sobom, samu u šatoru, a onda je uvidio da od svojih ljudi ne može tražiti više.

Odrekao se sna da prodre do u doline Džumne i Gange, da dopre do kraljevskog grada Pataliputre gdje su stolovali najmoćniji indijski vladari. Naredio je samo da se na drugoj obali Hifasa izgrade veličanstveni oltari kao trajna oznaka mjesta do kojega se probilo njegovo oružje.
Na njima je prinio velebnu žrtvu i priredio atletska natjecanja s konjskim trkama.

Prihvativši tako sebi dosuđenu mjeru izgradio je brodovlje i spustio se velikim pandžabskim rijekama sve do ušča Inda kršeći uz put otpor moćnih kraljeva i prkosnih plemena. Odatle mu se flota vratila morem do ušča Eufrata u Perzijski zaljev, a on sam na čelu kopnenih snaga prošao južni rub Iranske visočine svladavši pustinju i suncem ispržene kamenjare.

U rujnu 326 godine pr.n.e. Aleksandar se na obali Hifasa odlučio vratiti na zapad, u listopadu 325 g.pr.n.e. krenula je vojska iz tabora na delti Inda, a brodovlje nekoliko tjedana poslije nje.

Početkom svibnja 324 g.pr.n.e. stigao je na čelu svoje vojske nakon nadčovječnih napora u perzijsku Suzu. Time je njegov indijski pohod bio završen.

Aleksandar je osvojene indijske zemlje smatrao trajnim sastavnicama svoje države i namjeravao je u njima organizirati djelotvornu upravu.
Njoj je, međutim, pri osvajanju mogao položiti samo temelje. Na obali rijeke Hidaspa (Jhelum) u Pandžabu, gdje je u velikoj i krvavoj bitci razbio nadmoćnu vojsku kralja Pora osnovao je dva grčka grada;
Aleksandriju Nikeju, grad pobjede i Aleksandriju Bukefalu, na mjestu gdje je njegov vjerni konj Bukefal završio život, da mu bude trajan spomen.

U Pandžabu inače nije ostavio makedonske posade nego je povjerio poraženom i zarobljenom kralju Poru, kojega je predobio svojom velikodušnošću, da tamo vlada u njegovo ime nad područjem znatno većim od prave Porove države.
Na Indu je ostavio svojega zapovjednika Eudema na čelu tračkih četa koje je bio poveo u Indiju.
U samoj dolini Inda osnovao je Aleksandar dvije satrapije; sjevernu pod Filipom i južnu, oko delte, pod Peitonom. Tamo je osnovao još dva grada i ostavio vojničke posade.

Bili su to samo zametci vojne i građanske uprave.
Vlast Aleksandrovih satrapa i sila njegovih posada bile su slabo djelotvorne. Pravo uključivanje indijskih područja u Aleksandrovu državu trebalo je tek izvesti. Ali sve je te planove osujetila njegova iznenadna i rana smrt u lipnju 323 g.pr.n.e.

Nestanak kraljev potresao je u temeljima državu koja je nastala na ruševinama grčkog svijeta i Perzijskog carstva kao njegova osobna tvorba u razmahu upravo nadčovječanskih darova i sposobnosti.
Među njegovim zapovjednicima počela je borba za nasljeđe. U tom potresu i općoj pometnji izgubila se makedonska vlast nad indijskim posjedima..
Neredi su počeli još za Aleksandrova života.
Pobunili su se vojnici u indijskim posadama i ubili satrapa Filipa. Aleksandar je tada naredio Eudemu, zapovjedniku tračkih četa što su ostale pri ušču pandžabskih rijeka u Ind, da privremeno preuzme upravu.

[E-Absynthe]

Katičić usto navodi, uz odlične tekstove u kojima opisuje razvoj zbivanja nakon Aleksandrove smrti i knjigu W.W.Tarna Grci u Baktriji i Indiji

Spominje i drevne zapise zemljopisca Strabona nakon smrti Aleksandra;

Apolodor koji je napisao Partsku povijest spominje i Grke koji su Baktriju odmetnuli od sirijskih kraljeva, potomaka Seleuka Pobjednika.
Kaže da su se oni osilili i napadali čak Indiju.
I ništa ne dodaje onome što se prije znalo nego i proturiječi tome jer veli da su oni osvojili više indijske zemlje nego Makedonci.


Baktrija jedina svojim dijelom leži na sjever od Arianee, a većim na istok; obilna je i silno rodna osim uljem.
A, Grci koji su je odmetnuli toliko su se osilili zbog njezine plodnosti da su vladali još Arieneeom i Indijcima, kako kaže Apolodor iz Atremide, i više su naroda tamo svladali nego Aleksandar, a osobito Menandar..
I nisu zauzeli samo Patalenu (zemlja oko Indove delte) već i Saraost i Sigerdid..

I, na koncu preporučam Jasena Boke, U srce Azije - Potraga za Aleksandrom Makedonskim...Fenomenalno putovanje..

[sunshinestar]

Vidim da tu nema na ovom topicu baš niti polemike niti zanimljivosti.
Otvaram podtemu misterije Aleksandrove grobnice, i začenje iste kroz povijest

[sunshinestar]

Rasprela se priča o Makedoncima, antičkim Makedoncima.
Po meni najobjektivniji prikaz:

[sunshinestar]

O Grcima i Grci asimilirani u druge narode.
Znamo kako su grčki gradovi bili svuhgdje po Mediteranu, uključujći gradove kao što su Napulj i Marselles.
Pa sve do današnjeg Afganistana i Pakistana.
Naravno, naglasak je na Egiptu

[sunshinestar]

O Makedoniji prije Alksandra.
Mnogo toga je o etnogenezi antičkih Makedonaca i njihovom jeziku.
Odnosu Makedonaca i (ostalih) Grka:

[sunshinestar]

O Grčkoj državi u Indiji

[sunshinestar]

O grčko-kineskom ratu:

[sunshinestar]

O grčkoj državi u (današnjem) Afganistanu:

[Al dente]

Naporan si s tim serijskim lijepljenjem YouTube filmića bez ikakvog komentara glede sadržaja, pojedinosti, kakvoće, zanimljivosti...

[sunshinestar]

Pa sadržaj je u naslovu.
SUper su zanimljivi (inače ih ne bi ni stavio).
Nemam volje pisati transkript filmića, zato sam ih i stavio tu