Živica - sadnja, održavanje, savjeti

[kudkojimilimoji]

Pješčani sat kaže:

Jesi možda razmišljao o čempresima, oni dosta brzo rastu?

i o čempresima i o thujama ili tujama, kako se već zovu, no možda je malo preskupo za ogradu dužine cca 260 m, jer navodno se za gušću ogradu sade svakih 60 cm

[Billi]

u zrinjevcu na samoborskoj imaju tuje svih velicina. nije bilo nikoga za pitati cijenu ali svidja mi se ideja kupiti drvca 180 cm visoka pa nemoram cekat godinama da skinem susjeda sa vidikovca.

[kudkojimilimoji]

Billi kaže:

u zrinjevcu na samoborskoj imaju tuje svih velicina. nije bilo nikoga za pitati cijenu ali svidja mi se ideja kupiti drvca 180 cm visoka pa nemoram cekat godinama da skinem susjeda sa vidikovca.

a cijena, prava sitnica??!! Bing, kako brat?

[kudkojimilimoji]

Renata kaže:

Najpoznatiji je bršljan (Hedera heliks). Koje sve vrste zimzelenih penjačica poznajete i koja je najbolja i najgušća kao ograda?

zar može bršljan sam formirati grm, i nije li on penjačica, sorry ako griješim

[Billi]

kudkojimilimoji kaže:

a cijena, prava sitnica??!! Bing, kako brat?

nema pojma kolika je cijena
ti znas pa mi napisi, da si i ja uopce mogu planirat

[kudkojimilimoji]

Billi kaže:

nema pojma kolika je cijena
ti znas pa mi napisi, da si i ja uopce mogu planirat

jedna od cijena u Baumaxu cca 28 Kn za 1 dužni metar navodno treba 3 komada. ja bi onda trebao imati cca 22000 Kn. malo puno tražim jeftiniju varjantu, ima li je tko?

[Prijatelj]

u jesen odi na sljeme i naberi vreću bukvica (sjeme bukve) i graba. Posijati na licu mjesta. To je jedna od najljepših živica. Jeftin je i buxus (šimšir), ali ne u bau-bau-u već uzmeš reznice - male grančice koje imaju dio drveni a dio zeleni. Zapiknuti na lice mjesta i voila - živica. Još varijanta žićana ograda na koju pustiš rasti razne puzavice bršljane, lozice,... izbor je jako veliki.

[dario101]

Pozdrav!
Ne znam jeli bilo već govora o ovoj temi, ako je, sorry.
Kupili smo građevinsko zemljište u okolici ZG pa bismo ga htjeli ograditi živicom.
Kako ja stvarno nemam pojma o tome, ali računam da bi nekih 130 m živice bilo poprilično skupo (sadnice svakih 60cm) zanima me može li se nekako živica presaditi - ono, otkinem vrhove (pomladke) sa postojeće živice i to zasaditi kod sebe...
Ako tko ima kakav link, bio bih

[-ParadoX-]

Pa tao se i radi...ako nekog imas ko ima zivicu slobodno nasjeci vrhova ..ovo je dobro vrijeme...Mi smo tako uradili na vikendici..pored vikendice...prije 2 god sad je skoro ograda da se ne moze proci....ali posadi jako cesto...

[baja]

da, to se tako i radi. prošetaj, uzmi škare za živicu i biraj!
mi smo tako namnožilik lovor-višnju

[tahita]

možeš.
možda je najbolje prvo kupiti hhormonski prah za zakorijenjivanje, potraži ga u poljoapotec ili cromos tornju.
pripremi zemlju, ja obićno miješam pijesak i humus(pola-pola), pa punim tegle.
uzmi reznice-10-ak cm dugacke, otkini donje listove, uroni u hormonski prah, popikaj u tegle i prekrij folijom, vec u proljeće bi se trebalo razvit korijenje pa možeš presaditi.

[cvečn knedl]

važno je znati da se svaka vrsta ne razmnaža na isti način i u isto vrijeme. nekim reznicama se ostavlja vrh izboja, nekima se reže, neke se vrste razmnažaju u veljači, neke u rujnu, neke reznice se uzimaju dužine 5 cm, neke 15tak, neke se prek zime pokrivaju, neke ne i tak dalje.
dakle, pristup je svojstven svakoj vrsti ponaosob, osim nekih zakonitosti, al to sad nije važno.
važno je znati kakvu vrstu živice želiš, pa ćeš dobit adekvatan naputak

[dario101]

Mislio sam na Photiniju ili možda thuju. Te dvije su mi preporučili. Htio bih nešto što će relativno brzo rasti, da može visoko narasti i da mi služi kao živa ograda.
Ako znate koje su sadnice najbolje za to, molio bih vas da napišete. Način razmožavanja isto.
Thanks

[cvečn knedl]

mislim da ti fotinija nije najsretniji izbor jer se dobrano moraš isprsit za financirat tu živicu. osim toga, ne bih baš ruku u vartu stavila da ju kakva jača zima neće pokositi... što se tiče cijene, ista stvar ti je s tujom.
evo primjera cijene koštanja tvoje živice pod pretpostavkom da se radi o najobičnijoj tuji, ne nekom kultivaru:
trebaš oko 250 kom x cca 40,00 kn/kom = 10.000,00 kn samo za materijal.
onda su tu još troškovi dopreme, kopanje jama i tak dalje.
fotnija je još finija i skuplja stvar i ne bih ju preporučila za kontinent.

da sam to ideš uzgajat, smatram da je to preveliki zajogaj za nekog totalnog početnika.
osobno se bavim uzgojem tuja i za postizanje visine od nekih 80tak cm treba ti 4 godine.

ono što ti preporučam i što je najjeftinije i najjednostavnije, jest živica od kaline (Ligustrum).
u lipnju uzmeš grančice visine 15-tak cm, odrežeš vrh, ostaviš na grančici 3-4 lista, doljnje listove ukloniš i pikneš u pripremljeno tlo.
pikaš ih unakrsno u dvostruki red, sa razmakom među izbojcima 20 cm i razmakom među redovima 20 cm. na koncu to ispadne 10 grančica/m'.

veliki zalogaj ti je tak velika živica

[gogoOS]

I ja preporučujem Kalinu (Ligustrum). To je inače najčešće uzgajana listopadna živica, vrlo brzo raste, kroz godinu je lijepa i zelena, a zimi, nakon što opadne lišće, propušta više svjetla u vrt, što kod zimzelenih vrsta nije slučaj.
Najednostavniji i najefikasniji način razmnožavanja je da se u ovo doba uzmu odrvenjele reznice duljine nekih 25 cm, bez lišća, sveže ih se u snopove i tako utrapi u posudama s pijeskom u negrijanom podrumu. Uzmete veću posudu, dijelom napunite pijeskom, na pijesak okomito poslažite snopove i okolo zatrpajte pijeskom do otprilike polovice visine reznica. Sve skupa dobro zalijte i odložite u negrijani podrum. Do proljeća će gotovo sve reznice pustiti korjenčiće ili će barem stvoriti kalus pa će se lakše ožiliti u zemlji. Ovakvim načinom razmnožavam kalinu već godinama i primanje reznica je gotovo 100% bez hormonskih preparata za ožiljavanje reznica.
Druga zanimljiva listopadna cvatuća živica, jest hibiskus. Lijepa je, ima velike zeleno-žute listove, roza trubaste cvjetove, brzo raste i izuzetno je otporna na smrzavanje. Ne zahtjeva čestu rezidbu, svega 1-2 puta u godini. Jako je česta na selima u Slavoniji. U ovo doba se sa živice uzmu sjemenke, očiste se od plodišta i jednostavno na proljeće posiju u dva reda razmaknuta oko 20 cm, na mjesto gdje se želi podići živica. Kad nikne razrijedi se na svakih 10-tak cm u redu, polijeva i čisti od korova.

[ja i bash ja]

gogoOS kaže:

Druga zanimljiva listopadna cvatuća živica, jest hibiskus. Lijepa je, ima velike zeleno-žute listove, roza trubaste cvjetove, brzo raste i izuzetno je otporna na smrzavanje. Ne zahtjeva čestu rezidbu, svega 1-2 puta u godini. Jako je česta na selima u Slavoniji. U ovo doba se sa živice uzmu sjemenke, očiste se od plodišta i jednostavno na proljeće posiju u dva reda razmaknuta oko 20 cm, na mjesto gdje se želi podići živica. Kad nikne razrijedi se na svakih 10-tak cm u redu, polijeva i čisti od korova.

jesi li siguran da to o čemu pišeš nije SLJEZOLIKA http://rascvijetani.blog.hr/arhiva-2...tml#1620325237

a ne HIBISKUS http://art.net/studios/hackers/strat...d-hibiscus.JPG

ovo potonje je naime, tropska biljka i teško da živi po Slavoniji , dok ovog prvog ima u svakom boljem domaćem vrtu

[cvečn knedl]

ma ne, hibiskus bez ikakvih problema raste i prezimljuje na kontinentu.

evo, gogo je dao odlične naputke za živicu!

[ja i bash ja]

DOBRO, JEL IMA KOJA TEMA NA VRTU U KOJU SE TI NISI ZASRALA KO GOLUB HRANJEN RASKVAŠENIM KRUHOM !!!

[gogoOS]

'Ja i bash ja' hvala ti na prosvjetljenju , zaista je sljezolika. Kod nas to u narodu zovu hibiskus i cijeli život sam bio uvjeren da se radi o nekoj domaćoj vrsti hibiskusa. Baš mi je drago da sam saznao pravi naziv te biljke. Još jednom se zahvaljujem od srca. Pozdrav!

[camellia]

Oba su hibiskusa!
Na prvom postavljenom linku je Hibiscus syriacus u narodu vrtni hibiskus ili sljezolika, otporan na niske temperature u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Na drugom linku je Hibiscus rosa sinensis - tropski hibiskus koji se uzgaja kao kućna biljka!

cvečn knedl kaže:

važno je znati da se svaka vrsta ne razmnaža na isti način i u isto vrijeme. nekim reznicama se ostavlja vrh izboja, nekima se reže, neke se vrste razmnažaju u veljači, neke u rujnu, neke reznice se uzimaju dužine 5 cm, neke 15tak, neke se prek zime pokrivaju, neke ne i tak dalje.
dakle, pristup je svojstven svakoj vrsti ponaosob, osim nekih zakonitosti, al to sad nije važno.
važno je znati kakvu vrstu živice želiš, pa ćeš dobit adekvatan naputak

Nije istina! Da postoje neke iznimke, ali većina biljaka se može razmnožavati u bilo koje doba godine, važno je samo pravilno izabrati reznicu i na adekvatan način o njoj brinuti!
Za početnike je najbolji i najlakši izbor drvenasta reznica koja se uzima zimi ili pred njen početak, uroni se u hormonski prašak i zabode na zaštićenije mjesto u vrtu. Jedina briga oko njih je da zemlja ne isuši! Ovisi od biljke do biljke, do proljeća, najkasnije početka ljeta, reznica bi se trebala zakorijeniti