emisija za selo i poljoprivredu

[Lucky]

Vidis drzava ce svake godine financirati da odredene povrsine budu zasijane kulturama kao sto su psenica i kukuruz bez obzira na financijsku isplativost.To su dvije kulture za koje Hr ima prirodno dobre uvjete i moze biti veliki izvoznik istih.To je tako i AMEN.O tome nemamo sta raspravljati.
Problem je samo u tome sto ce seljak morati jos vise smanjiti svoje troskove za iste proizvesti.Cijena vani je oko 50lipa po kg.
To sto ti pricas o coop tj o zadrugama apsolutno se slazem.To je buducnost i tako ce uostalom na kraju i biti.

[BlueBird]

Proizvodnja nekog minimuma pšenice i kukuruza je ono kaj se zove strateške rezerve i to uopće nije upitno da li treba ili ne treba.

Isto tako u europi je utopija da se nesto radi u poljoprivredi bez drzavnih poticaja tako da se bojim da to nije moguće izbjeći ali ono kaj mene smeta je to što poljoprivrednik sije pšenicu danas računajuči da će njena otkupna cijena za godinu dana biti 1 ili 1.10 ili kaj ti ja znam. A cijena na svjetskom(europskom) tržištu je 0.5 kune. I ona zna da će država to morati otkupiti od njega jer će inaće on staviti traktor na autoput za Split i zajebavati turiste. Ma svatko neka sije od nijh šta im je volja pa neka onda radi 6 sati ili 666 sati ako to ta kultura zahtjeva ali nemoj PRISILJAVATI državu da tvoju nesposobnos plaća.

Slušao sam na radiju o berbi maslina u Istri. Nisam siguran da li sam dobro zapamtio ali valjda 90% naše proizvodnje maslinovog ulja je top kvalitete i ne možemo je dovoljno proizvesti koliko je se traži. Ali država ne potiće proizvodnju maslina koje može prodati s profitom nego potiće proizvodnju pšenice koju prodaje sa velikim gubitkom jer ima više glasaća koji siju pšenicu nego masline. (Da se ne bi krivo shvatilo, ne ona ili ova vlast nego SVAKA vlast je do sada to radila) Sada će netko reći ne mogu u slavoniji proizvoditi masline i u pravu je ali tko im brani da proizvode nešto drugo (a ne pšenicu) pa makar i uz poticaj samo ne uz poticaj od 50 % koji onda svi ostali plaćaju. Ili kako je netko napisao neka si smanji troškove da tako da je profitabilan s nekih 60-70 lipa po kg pa onda sadi pšenicu koliko ti volja.

[Zego]

Ne mogu svima odjednom odgovoriti. Opet ponavljam, neki su zapeli na povrcu i sada na cvijecu. Ne mogu se svi poljoprivrednici stime baviti jer ce onda ta grana propasti. Ma da to nije lose. Neki su uporni na psenici. Da u Slavoniji. Kod mene je psenica u manjini. Spominjo sam reformu poljoprivrede. Sto s njom? Oni koji ce biti jaki da naprave farmu krava ti ce preziviti, za primjer. Sto sa ostalima, opet na socijalu. Nekad se moglo za dvije kobile kupiti traktor, danas treba 20. Na taj nacin selo propada. Zasto se gradske cure ne udavaju za seljaka. Ko sto je neko napisao na forumu: sele propada, a drzava jajca cese.
P. S. Maloprije sam dosao sa gradske trznice. I sam prodajem. Katastrofa. Otkad je dosao Kaufland u grad, trznica je u KK. A sad moram ici kultivirat kuruzu. cujemo se na vecer.

[Lucky]

Reforma poljoprivrede?

Nuznost.Poljoprivredom se u svim razvijenim drzavama bavi oko 5% stanovnistva.To su seljaci koji pod sobom imaju velike obradive povrsine.
Dakle u Hr nuzno je okrupniti zemljiste,sva starija domacinstva ionako nisu konkurentna pa ce i biti na nekoj socijali.
Poljoprivredom ce se moci baviti samo jaca domacinstva sa velikim obradivim povrsinama.
Jako bi bilo dobro kad bi se ljudi ovisno o krajevima i o proizvodima koji su tu zastupljeni odlucili povezivati u zadruge i suradivati.
Kad vidis jedna Toscana ili u Austriji kako stvari funkcioniraju.
Po meni je najbitnije od proizvoda napraviti brand name i zastitit proizvod po geografskom porijeklu i po sorti.Tu trebamo puno uciti od talijana.
Trebalo bi napraviti i jedan sustav kontinuirane naobrazbe i stalnog usavrsavanja seljaka.Danas je gospodarstvo islo korak dalje a zahtjevi koji se postavljaju pred seljaka su nza dobar dio njih preveliki.

[Zego]

Zaboravio sam navesti koji je problem, da ne bi rekli kako sam nedefiniran. Nisu problem drzavni poticaji, na koje se uporno zalite, jer su oni svrsihodni. Ali i uz te poticaje selo i poljoprivreda i dalje propada propada. Zasto, to je prevelika tema za objasnjavati. Stoga, trazimo alternative. Vidjenje moje alternative cete vidjeti kasnije. Hauk!

[happygoose]

zegolub kaže:
Zaboravio sam navesti koji je problem, da ne bi rekli kako sam nedefiniran. Nisu problem drzavni poticaji, na koje se uporno zalite, jer su oni svrsihodni. Ali i uz te poticaje selo i poljoprivreda i dalje propada propada. Zasto, to je prevelika tema za objasnjavati. Stoga, trazimo alternative. Vidjenje moje alternative cete vidjeti kasnije. Hauk!

////////////////////////////////////////////////////////////////////////
Mislim da su drzavni poticaji itekako veliki problem.Kako lokalno, hrvatski, tako i globalni problem.
Da li poljoprivrednici osjete, uvjetno receno, griznju savjesti, kad potrose novac poreznih obveznika, sto je djelom i njihov novac.Sto zelim reci, kad ja potrosim novac, na nesto sto se meni nije isplatilo,tj.donijelo dobit, itekako se ne osjecam dobro.Ajde zamisli da potrosim drzavni novac, svoj novac, i ne napravim nista, nedobijem vec izgubim, i onda povrh svega trazim da se ipak meni da sansa, ako ne onda ucjenjujem nemirima i trazim uvjetovanu cijenu necega.
A poljoprivrednici, ne da potrose porezni novac u obliku poticaja,vec potrose i novac koji nemaju, posudjen od banke, ili i svoje vlastite zalihe, sto od prodanih strojeva, auta, stoke.I na povrh svega onda traze tocno definiranu nerealnu cijenu odredjenih kultura, sto je iz te perspektive realno i razumljivo, ali samo njima, jer oni su potrosili novac,a dobiti nema.Zasto?
Zato jer je drzava odlucila, da uzima samo ono sto je njoj potrebno, a ostatak ce urediti trzista, a ono je nemilosrdno.To se pak ocituje na vec opisanom stanju sela i poljoprivrede.

E sad, nekome bi nakon prvog puta bilo stvarno dosta, ali kod nas ljudi i dalje i uporno rade greske, ponavljaju se, ne zele promjeniti nista, ili ne znaju promjeniti.Ignoriraju stvarrnost, u smislu pracenja trendova.Ocekuju da drzava nesto napravi.Da ih zastiti.Da im pomogne.
Osobno smatram, da ih drzava moze pomoci u smislu logistike, i statistike.Pod time mislim da moze umjesto poticaja, financirati lokalne urede za poljoprivredu, u kojima bi bilo organizirano puno toga,izmedju ostalog recimo usluga u kojoj bi se statisticki i svakodnevno pratile cijene odredjenih kultura kako u hr, tako i na svjetskim trzistima, na kraju godine bi se recimo naparavili realni izracuni, a na seljacima je da odluce, a ne na drzavi sta ce oni proizvoditi.To je ona karika po mom misljenju koja ne dostaje, znanje i informacija, ono danas puno kosta.Tu bi drzava mogla uskociti.Ali sve je opet na sposobnosti poljoprivrednika, koliko ce se snaci, nauciti i uraditi.Ne na drzavi.
Krecem od sebe, jer smatram da mi ne moze nitko nametnuti sta cu ja raditi u zivotu, i ako pogrijesim to je moja i samo moja odgovornost, ne nekoga drugog ili ne daj boze drzave, jer sam ja recimo izabrala krivi fakultet.

Mislim da tu vecina ljudi vidi problem,i onda dolazi do konflikata, jer kad nesto ne ide, trazis pomoc i znanje, a jedino sto ostatak hr vidi je potroseni novac i ucjenu, i nesto sto ce svi ostali morati platiti kroz cijenu proizvoda i usluga.
No danas su rijetki ti poljoprivrednici koji su spremni uciniti sve sto je u njihovoj moci da izadju iz zacaranog kruga proizvodnje psenice i kukuruza. Zapocnu nesto novo.
Ali to je boljka citavog drustva, jer se u hrvatskoj opcenito smatra obzirom na godine recimo, osoba u ranim 40-tima, je stara.Ne ide vise u skolu, nije informaticki obrazovana, ne poznaje strani jezik, sve u svemu nije spremna voditi korak sa stvarnim svijetom.A o generacijama iznad 50 godina zivota, nemam vise sta dodati, oni su kod nas otpisani.

Nama fali know-how, i dobra volja.Danas je previse ljudi koji se suprostavljaju promjenama i tako gube korak.

[nepta]

od kad je svijeta i vijeka selo je bilo najteže pokrenuti
mislim da se kod nas premalo radi na modernizaciji sela
ako samo komparirate poljoprivredne emisije našeg HTV-a, slovenaca, bosne i crne gore vidjet ćete ogromnu razliku
svi ostali preko pola emisije posvećuju educiranju poljoprivrednika, predstavljanju novih strojeva i metoda

[Zego]

Hebiga, ja napiso poduzu citabu, van interneta i nisam uspio poslati. Koji sam ja seljak.I nemojte samo o poticajima i poljoprivredi. Dajte malo o razvoju samog sela. Nemora to biti cista poljoprivreda, dovedite mi mercedesovu tvornicu u selo i ja cu biti zadovoljan.

[happygoose]

Evo upravo to sto si ti napisao u svom postu dragi golube, da mi tebi ili oni , dovedu tvornicu......

Ja osobno iz toga iscitavam potpunu depresiju sela, tko ste vi ili mi da se vama dovodi?

Poput razmazenog derista, koji zahtjeva, a ne bi se sam potrudio za nesto, cast iznimkama......
Odjebi ti tu pricu, svi poljopprivrednici koji pljuju po gradu, nisu meni niti ikome u gradu slagali prilike u zivotu, niti za njih ucili i trazili posao.

Izvini , ali danas svoje prilike u zivotu stvaras sam, nitko tebi nece dovesti tvornicu, a s takvim stavom jos manje uzeti da radis.

Sta je selo napravilo za sebe, osim pojedinaca koji su ulozili u znanje i tako uspjeli.
Citave poljoprivredne regije nisu u stanju same sebe udruziti i tako sebi olaksati, osim kad je ucjena u pitanju.


Moje pitanje tebi, sta ce selo uciniti da pomogne sebi i drzavi?

[Secundo]

zegolub kaže:
Hebiga, ja napiso poduzu citabu, van interneta i nisam uspio poslati. Koji sam ja seljak.I nemojte samo o poticajima i poljoprivredi. Dajte malo o razvoju samog sela. Nemora to biti cista poljoprivreda, dovedite mi mercedesovu tvornicu u selo i ja cu biti zadovoljan.

E, zegolube, znas li ti sto sve treba za jednu Mercedesovu tvornicu? Svakako malo vise od sake zemljoradnika. Osim toga, ako se dovede industrija u selo, to vise nece biti selo koje ti poznas, zato pazi sto si zelis

Spas ti je jedino u proizvodnji necega sto drugi ne znaju. Udruzite se, pa proizvodite biolosku hranu koju onda za paprene cijene mozete prodavati npr. nama u Svicarskoj. Paradajz po preracunato 20 kn/kg.

Ako budete cekali da vam to netko drugi "dovede", bit cete obicni sljakeri i nikada necete na zelenu granu. Ostat cete kmetovi nekog stranog poljoprivrednog pogona, nesto kao bivsi kombinat, ali bez socijalistickog predznaka, znaci nema bolovanja, kradje repro materijala i odmaralista na moru. A place i dalje mizerne. Jer danas se ne cijeni teski fizicki rad, ima i previse takvih koji nista osim toga ni ne znaju, danas je mozak i koristenje istoga na cijeni.

[Secundo]

zegolub kaže:
Oni koji ce biti jaki da naprave farmu krava ti ce preziviti, za primjer. Sto sa ostalima, opet na socijalu. Nekad se moglo za dvije kobile kupiti traktor, danas treba 20. Na taj nacin selo propada. Zasto se gradske cure ne udavaju za seljaka. Ko sto je neko napisao na forumu: sele propada, a drzava jajca cese.
P. S. Maloprije sam dosao sa gradske trznice. I sam prodajem. Katastrofa. Otkad je dosao Kaufland u grad, trznica je u KK. A sad moram ici kultivirat kuruzu. cujemo se na vecer.

U Kauflandu prodaju samo proizvode sa velikih farmi, a takve proizvode po puno povoljnijim cijenama nego sto ces ti mali igrac ikad moci.

Osim toga, kakvu to vrijednost ima selo samo po sebi, osim sto ga ti volis? Mislim, zasto bi neki gradski stanovnik izdvajao masnu lovu da se spasi oblik zivota iz pretproslog stoljeca? Ako je samo prijetnja blokadom prometnica, znaj da je jeftinije i djelotvornije poslati nekoliko vodova specijalaca.

[Vojky]

Secundo kaže:
Spas ti je jedino u proizvodnji necega sto drugi ne znaju. Udruzite se, pa proizvodite biolosku hranu koju onda za paprene cijene mozete prodavati npr. nama u Svicarskoj. Paradajz po preracunato 20 kn/kg.

Znaš ti koliko paprike koštaju u Hrvatskoj? Negdje blizu 30 kuna...

Ali, kažu da ih je teško proizvodit, kao puno posla...

[Zego]

Al se vi lako palite. Ak sam spomenuo mercedesa to je bio samo primjer jer je mercedes simbol. Htio sam reci o razvoju sela, a ne o industrijskoj zoni. Da nemoze sama poljoprivreda opstati, da se mora implementirati sa industrijom. Moja je opcina, poljoprivredna i da nema nekoliko tkz. privatnika, ne bi imala od cega zivjeti. I tih par pogona, zaposljavaju ljude iz grada. A ti isti pogoni nebi mogli raditi u gradu. Razmete vi mene.

[Lucky]

Mislim da ti je u svakom slucaju bolje da razmisljas o vlastitom biznisu nego o tome da radis za drugoga.Sve ove strane firme tu su prvenstveno radi jeftine i kvalitetne radne snage.S druge strane zalosno ali sto je veca kompanija to je za njezine zaposlenike (izuzetak su vodeci manageri) gore.
Kao sto je vec neko napomenuo ako imas uvjete bavi se maslinarstvom--proizvodnja i prodaje pravog domaceg ulja.U kratkom vremenu ces raditi na 200% kapaciteta.Proizvodnja vina ista stvar.Bitno je da napravis ekskluzivan proizvod.
To su ti sve gospodski poslovi a zarade su zaista veeelike.
Samo se moras odmaknuti od masovne proizvodnje i takvih kultura.

[BlueBird]

Citam danas u Vecernjaku da bi seljaci 1,1 kuna za psenicu. Ako se ne varam oko 10% vise nego lani. A cijene psenice na trzistu oko nas negdje oko 0.5 kn.
Ako ne bude , zna se, traktori na ceste (al bar na autoput ove godine)

Ja bi bruto umjesto neto place ovu godinu. Jel hoce netko sa mnom blokirati Savsku dok to ne dobijemo.

Normalno da traze ....da sute drugi put bi manje dobili jos

[d@d@]

Vojky kaže:
Znaš ti koliko paprike koštaju u Hrvatskoj? Negdje blizu 30 kuna...

Ali, kažu da ih je teško proizvodit, kao puno posla...

- velika investicija (ne ide bez navodnjavanja)
- pogodna kvaliteta zemlje (nema svugdje)
- puno ručnog rada (problem nalaženja nadničara)

[tigar_c2]

Potječem iz seoske obitelji ,trenutno sam u IT biznisu (brat također) a roditelji se i dalje muče s 30 ha zemlje

kao

1. za 100 hektara se dobije 120 000 kn poticaja (žito)

2. Da bi obrađivao 100 hektara trebaš mehanizacije za cca milju
eura . Ti sad uspoređuješ strica koji je je došao do već nečeg
ima traktore ( najmanje 2) pa zemlja i razni strojevi ( cijena
modernog pluga za traktor od cca 100 KS stoji oko 15 000 €)

3. Ako ti se to dopada uzmi zemlju (imaš je skoro badava,
evo ja neki dan brojil oko mene cca 50 hektara neobrađeno ,
ljudi bi dali badava da obrađuješ samo da ne bude pusto),
uzmi kredu za mehanizaciju i kreni (naravno tko je danas lud
da ulaže u poljoprivredu) pa onda pitaj za godišnji ili vikend
pa broji koliko imaš slobodnog vremena ili odi na bolovanje

4. Prvoklasne zemlje je u RH oko 5 % od obradivih površina,
na tim parcelama ostvaruju se prihodi koje nema ni nizozemska
(naravno ako su u dobrim rukama)

5. Kad malo razgovaraš s seljacima svi oni čeznu za dobom kad
nije bilo poticaja(i danas ih malo ima pa nema), jer su lakše
prodavali svoje proizvode i
repromaterijal je bil subvencioniran tj. jeftiniji

6. Da bi se smanjil broj poljoprivrednika , treba se onim manjim
ponudit neki posao (znamo kakva je situacija u RH pogotovo u
takvim seoskim sredinama), jedino da isele u gradove pa tamo
nađu neki posao

7. Do sada nijedna vlada nije imala neku pametnu koncepciju
razvoja poljoprivrede, sve su to bili diktati MMF i EU, i tom
pogrešnom politikom se i dalje nastavlja, npr. sadnja još
neznam koliko 1000 hektara godišnje vinograda, jabuka itd.
Dogodit će se isto što se ovih dana događalo s mlijekom
odjedamput veliki višak

Da ne nabrajam više uglavnom pogrešna politika i magarčenje seljaka

[pumpkin pie]

Šta mislite: ima li smisla otići iz grada na selo/prigrad i baviti se kozarstvom (kozje mlijek-kozji sir-jaretina).
Koliko je suluda ta ideja?

I dali bi više imalo smisla sada ili nakon ulaska u EU?

[mobyXXL]

gogo kaže:
[B]
svi bi nešto uzgajali pšenicu (ili kukuruz za hranit svinje) , prođeš s traktorom uzmeš poticaje i cijele godine čekaš dok naraste i onda se ideš svađati kolika bu otkupna cijena po kilogramu. Kaj je to poljoprivreda?
B]

I to što kažeš. Jučer pičim po autoputu prema VŽ i gledam polja u zagorju. Sve il neobrađena zemlja ili pšenica/kukuruz il neki drugi kuratz

I onda, prošli tjedan kad sam se vraćao iz VŽ produžim malo na Žitnjak do Peveca i gledam u vrtnom centru - cvijeće. Ono jebate jedna jedina orhideja 65 čuna

Al kak kažu ljudi : kaj bi se ja bavil orhidejama ili krizantemama kad imaš samo brigu a pšenicu zasiješ i do jeseni sviraš kurcu odnosno ne brineš o njoj